Sudnica je danas bila tijesna da primi predstavnike obje strane. U ime tužioca, prisustvovali su Adnan Čirgić, direktor Instituta, Aleksandar Radoman, pomoćnik direktora i advokat Željko Tomović, a u ime tužene strane, Radomir Uljarević, direktor „Oktoiha“, kao i sveštenik Predrag Šćepanović, te jedan od trojice advokata tužene strane, Budimir Darmanović.
Riječ je o predmetu koji se u podgoričkom Osnovom sudu vodi još od kraja 2009. godine, na kojem je Vlahović već treći sudija, a da spor još nije dobio epilog na prvostepenom nivou, nakon priličnog broja održanih ročišta.
Pred sudijom je da procijeni – da li su tužioci, kako tvrde, prvi izdavači istorijskog romana Kralja Nikole „Despa“, a da je tužena strana neovlašćeno, štampala svoje izdanje „Despe“, ili je Kraljev roman, kako tuženi tvrde, a kakav je i nalaz vještaka – sasvim drugo djelo.
Sudija Vlahović danas je zakazala novo ročište, za 6. mart, tražeći dopunski nalaz i mišljenje.
Tako se pred sudom, prilično van očiju javnosti, nastavlja svojevremena burna medijska polemika oko prava prvenstva nad izdavanjem djela Kralja Nikole.
U najkraćem, jer cijela priča ima i svoje „meandre“ – rukopis istorijskog romana Kralja Nikole „Despa“, koji nije objavljen za njegova života, nakon austrougarske okupacije, 1916. godine, zakopan je u zemlju. Nakon sedam godina je izvađen, prilično uništenih stranica. Rukopis se nakon toga, čuvao i čuva u Dvorskom muzeju.
Institut i Matica roman su objavili 2008. godine u tiražu od 300 primjeraka. Po Zakonu o autorskim i srodnim pravima iz 2004. godine, koji je tada, uprkos već nezavisnoj državi Crnoj Gori, još bio na snazi, budući da je od smrti autora bilo prošlo više od 70 godina, njegovo djelo postalo je slobodno djelo. Po istom Zakonu, prvi izdavač stiče i određena prava, između kojih je i ono da svaki sljedeći izdavač mora tražiti odobrenje od njega, kao prvog izdavača.Tužena strana djelo je medijski promovisala kao prvo izdanje romana, iako je između prvog i drugog izdanja prošlo samo nekoliko mjeseci. „Oktoih“ i „Svetigora“, štampaju roman u ukupnom tiražu od 20 hiljada primjeraka. Knjiga se prodavala po cijeni od 4 eura, distribuirana uz dnevni list Dan, ne samo u Crnoj Gori, nego i u Srbiji i Republici Srpskoj.
Tužbeni zahtjev, imajući u vidu procjenu zarade tuženih strana, iznosi 50 hiljada eura.
Pred sudijom je delikatan zadatak - da se složi ili ne složi sa nalazom vještaka koji tvrdi da „Despa“ u izdanju Mitropolije i Oktoiha nije isto djelo koje su izdalu Matica i Institut!
Jer, nakon 31 strane koliko je dug izvještaj vještaka Miodraga Jovanovića, jedinog sudskog vještaka u Crnoj Gori za autorska prava, donesen je zaključak, koji glasi:
„Razlike pronađene u tesktovima romana 'Despa' autora Nikole I Petrovića Njegoša, u izdanju Matice crnogorske i Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje, 'Vojislav. P. Nikčević', odnosno u izdanju Svetigora – Izdavačko-informativne ustanove MCP i IŠM 'Oktoih', tolikog su stepena da se ne mogu smatrati istim književnim djelom“.
Fakat je da razlike postoje između tekstova dva izdanja, kao što je jasno da Kralj Nikola nije napisao dvije „Despe“.
Ali, njegov oštećeni rukopis Institut i Matica su ispoštovali u potpunosti, te su dopisana samo nedvosmisleno nedostajuća slova, dok su „Oktoih“ i „Svetigora“, napravili, prema riječima advokata Željka Tomovića, preko hiljadu intervencija, koje ilustruje sljedeći primjer. Na strani 35 knjige koju su izdali njegovi klijenti, stoji:
- A je li to paša? – upita serda(rica) (ka)petana od Kavalje, pokazujući prs(tom Dža)fera.
- (...)
- (...) glavu! Sijeno (...)
-(...) no sto (...)
- (...) Kročiti ne mislim dokle god ti ovoliko sijena ne sađedem koliko ti je izgorelo.“
U izdanju „Oktoiha“ i Svetigore“, isti segment je ovakav:
„- A je li to paša? – upita serdarica kapetana od Kavaje, pokazujući prstom ka Džaferu.
- Jeste, to je on.
- Što činiš, pašo, za svetu glavu? Sijeno će roditi ponovo“.
- Skuplje su ljudske glave no stogovi.
Paša na to reče:
- Odavde kročiti ne mislim dokle god ti ovoliko sijena ne sađedem, koliko ti je sijena izgorelo.“
Tako su ove slobodne intervencije napravile, po mišljenju vještaka, od "Despe" u izdanju „Oktoiha“ i „Svetigore“ sasvim novo djelo!
Treba napomenuti da je kurzivom označen dopisani dio. U ovom slučaju, riječ je o prilično slobodnoj interpretaciji mogućeg originala. Zanimljivo je primijetiti da je kurzivom napisano i slovo „e“ iz naziva djela „Despa“ na korici knjige koju je izdala tužena strana, iako se, po naslovnici knjige u izdanju Matice i Instituta, koja je reprint Nikolinog rukopisa, jasno vidi da je originalni rukopis naziva djela potpuno čitljiv!
Tomović i Čirgić podsjećaju, u razgovoru za Portal Analitika, da ima mnogo književnih djela koja se razlikuju od izdanja do izdanja, ali da niko ne spori da je riječ o jednom djelu.
Da li će se sa tvrdnjama složiti i sud, tek ćemo vidjeti.
Problem je u tome što Crna Gora nema drugog sudskog vještaka za ovu vrstu sporova, do Jovanovića, dijalektologa iz Nikšića, pa se postavlja i pitanje – kako bi u slučaju žalbe višoj instanci, mogao presuditi Viši sud, kad je na spisku vještaka jedan jedini vještak, čije je mišljenje već poznato?
Opšti je stav da Kraljev roman nije naročite književne vrijednosti. No, istorijski značaj ovoga djela koje je posvećeno Jeleni Balšić je nesumnjivo, a da je tužena strana ozbiljno shvatila tužbu, svjedoči podatak da su angažovali čak tri advokata – pomenutog Darmanovića, Dragana Šoća i Dalibora Kavarića!
(G.B.)
