Maksimović je saopštio da su akcije KAP-a bile jedne od traženijih u vremenu investicionog buma kod sektora stanovništva, pa su ulaskom kompanije u stečaj njihova ulaganja izgubila vrijednost.
„Kao negativnu stranu tržišta u prošloj godini možemo označiti nedostatak dužničkih hartija od vrijednosti, prije svega državnih obveznica. Sigurno da bi ostvareni rezultati na tržištu bili značajno bolji da smo imali aktivniju državnu politiku u ovoj oblasti“, rekao je Maksimović agenciji Mina-business.
Prema njegovim riječima, nedavni ulazak Istanbulske berze u vlasničku strukturu Montenegroberze predstavlja važni pozitivni signal na crnogorskom tržištu kapitala.
»Za cjelokupno tržište kapitala, ulazak Istanbulske berze je značajan pozitivan signal, jer je jedna od najmoćnijih evropskih berzi pronašla interes i prepoznala potencijale našeg tržišta kroz kupovinu akcija najvažnijeg finansijskog subjekta na tržištu – Montenegroberze«, naveo je Maksimović.
Pored navedenog uspostavljenog partnerstva, kako je dodao, kao pozitivni signal može se izdvojiti i značajno veće ostvarivanje sekundarnog prometa sa akcijama crnogorskih kompanija u odnosu na prethodne dvije godine.
„Takođe tokom prošle godine imali smo ulazak odnosno ulaganje kroz kupovinu hartija od vrijednosti na našem tržištu u značajnim iznosima od američkih i drugih stranih fondova, što svakako daje pozitivne signale“, ocijenio je Maksimović.
On je kazao da se do kraja prvog kvartala očekuje ulazak još jednog strateškog partnera u vlasničku strukturu Montenegroberze.
»U pitanju je takođe međunarodna finansijska institucija koja ima veliku reputaciju u Evropi i sigurno da će sa njihovim ulaskom berza imati najjaču akcionarsku strukturu u odnosu na sve finansijske institucije prisutne u Crnoj Gori, a i među berzama u regionu«, tvrdi Maksimović.
On nije mogao da kaže o kome se radi, jer je još u toku proces potpisivanja međusobnih ugovora o razumijevanju i saradnji.
Maksimović je povodom odluke Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) da poveća iznose naknada koje joj ovlašćeni učesnici na tržištu kapitala plaćaju, saopštio da će poslovanje berze u ovoj godini biti opterećeno sa dodatnim iznosom naknada, koje će umjesto dosadašnjeg fiksnog iznosa od dvije hiljade EUR preći u varijabilnu kategoriju – pet odsto poslovnih prihoda.
»U prvobitnom rješenju bila je precizirana naplata naknade u iznosu od pet odsto ukupnih prihoda, što je bilo dosta problematično rješenje i značajno povećanje, uzimajući u obzir da berza oko 35 odsto svojih ukupnih prihoda ostvaruje iz finansijskih izvora – kamata na depozite«, objasnio je Maksimović.
Izmijenjena odluka je, kako je rekao, prihvatljiva sa stanovišta berze. Prema procjenama, umjesto dosadašnjih dvije hiljade EUR, berza će plaćati oko sedam hiljada EUR godišnje naknade.
»Naravno, da povećanje troškova u bilo kojem iznosu nije pozitivna informacija, ali zbog uspješno završenog procesa usklađivanja poslovanja nakon završetka spajanja crnogorskih berzi, Montenegroberza može plaćati navedenu naknadu i ona neće ostaviti značajnije efekte na poslovni rezultat«, ocijenio je Maksimović.
On je saopštio da će strateškim partnerstvom sa Istanbulskom berzom doći do značajnog pomjeranja odnosno poboljšanja pregovaračke moći Montenegroberze i reputacije.
»Unutrašnja pregovaračka moć, koja se ogleda u odnosima sa državom kao subjektom na tržištu kapitala, će sigurno ojačati i mislim da ćemo pronaći mehanizam da ih ubijedimo da dio svojih finansijski i privatizacionih aktivnosti usmjere prema tržištu kapitala«, rekao je Maksimović.
I u odnosima prema spoljnim subjektima, kako je naveo, posebno prema berzama u regionu po pitanju integracionih procesa i spajanja berzi, dolazak stranog partnera biće od velike pomoći i poslužiće kao poluga za dobijanje boljih pozicija u samim integracionim procesima.
»Prvi fokus će ići ka afirmaciji emisije državnih obveznica na Montenegroberzi. Smatram da smo kroz uspostavlje patnerstva sa Istanbulskom berzom, omogućili stvaranje novog kanala odnosno izvora finansiranja«, kazao je Maksimović.
Prema njegovim riječima, za narednu godinu ukupna zaduživanja države su procijenjena i planirana na iznos od 200 miliona EUR.
»Sada kroz partnerstvo i infrastrukturu Istanbulske berze možemo sa realnošću očekivati pronalazak potencijalnih investitora sa turskog tržišta kapitala, kojima bi vid ulaganja u crnogorske obveznice bio interesantan«, naveo je Maksimović.
On je podsjetio da je Istanbulska berza osma po veličini u svijetu prema prometu obveznica, sa prosječnim dnevnim prometom od oko 14 milijardi USD.
»Sljedeće interesantne oblasti predstavljaju kreiranje novih hartija od vrijednosti (regionalnih indeksa, ETF) kao i implementacija rješenja privatizacije putem berze, uspostavljanje inicijalne javne prodaje. Na ovoj osnovi je obavljen najveći dio privatizacije u Turskoj, pa će nam njihovo iskustvo i znanje biti od dragocjene pomoći«, zaključio je Maksimović.
(MINA-BUSINESS)
