Doktor Pajović objašnjava da je pojava raka prostate izuzetno rijetka prije 45. godine života, no nakon 50. godine učestalost značajno raste.
"Ova činjenica je od izuzetne važnosti, jer nam govori od kada se trebamo brinuti o eventualnoj prisutnosti bolesti, to jest, o njenom ranom otkrivanju. Ovdje treba navesti i podatak da u porodicama gdje je već bilo raka prostate, vrijeme njegovog pojavljivanja može biti znatno ranije, dok je rizik za ovu bolest znatno veći. Očigledno je da se radi o nasljednom faktoru. Dakle, 1996. godine istrazivaci su našli kod čovjeka gen koji predstavlja predisponirajuci faktor za pojavu bolesti. U pitanju je gen HPC – 1," kaže doktor Pajović.
Naš sagovornik objašnjava da postoje dva oblika raka, jedan koji je bioloski neaktivan oblik, latentni, onaj gdje je bolest bez dvoumljenja dijagnostikovana, ali se nije pojavila u uobičajenom obliku. Istraživanja su dokazala da vise od 40 odsto muskaraca starijih od 50 godina ima ovakav, neaktivni, latentni oblik raka. Drugi je biološki aktivni oblik, manifestni, način pojavljivanja ove bolesti i za sad predmet dijagnostike i liječenja, kaže dr Pajović i naglašava da je karakteristika raka prostate izostanak simptoma bolesti u njenoj ranoj fazi.
On ističe da se u odmaklom stadijumu javljaju tegobe poput otežanog ili učestalog mokrenja, nemogućnost održavanja normalnog mlaza, bol i pečenje prilikom mokrenja i krv u urinu.
"Pojava konstantnih bolova u kostima koji traju barem dvije nedjelje je simptomatična za uznapredovali karcinom prostate. Ovakvi bolovi se najčešće javljaju u karlici, donjem dijelu leđa, kukovima ili kostima nogu. Takođe, gubitak tjelesne težine može nastati kao posljedica uznapredovalog raka prostate, kaže dr Pajović.
Naš sagovornik naglašava važnost prevencije i napominje da je zahvaljujući razvoju tehnologije dijagnozu moguće postaviti u najranijem stadijumu oboljenja, što prije deset godina nije bio slučaj.
"Ukoliko se pacijent javi na vrijeme, rano dijagnosticifikovana oboljenja možemo da izliječimo i tako smanjimo broj oboljelih od karcinoma prostate. Muškarci moraju biti svjesni da svako može da oboli od različitih oboljenja prostate, ali su manje šanse da dođe do ozbiljnog oboljenja ukoliko se preventivni pregled ranije obavi. Muškarcima poslije pedesete godine preporučuje se pregled jednom godišnje, ali i mlađi bi trebalo da posjete urologa ukoliko imaju neke smetnje. Samo jedna posjeta ljekaru može da razriješi dileme da li je čovjek zdrav ili ima neko oboljenje prostate – benigno uvećanje, kancer ili zapaljenje – naglašava Pajović. Prema njegovim riječima u dijagnostičkom postupku utvrđivanja karcinoma prostate koristi se laboratorijsko - hemijska dijagnostika, gdje je danas na prvom mjestu postupak odredjivanja vrijednosti prostata specificnog antigena ( PSA ).
„Bez obzira sprovodimo li ovu dijagnostiku s ciljem ranog otkrivanja raka prostate ili kod sumnje na uznapredovalu bolest. PSA (prostata specifični antigen, kojeg još zovemo i "tumor marker"), zapravo predstavlja tjelesnu bjelančevinu (glikoprotein) koju stvara prostata. Dakle ona je specifična za taj organ ali nije tumor-specifična, dakle nije specifična samo za rak prostate. To znači da različite druge bolesti prostate (dobroćudno uvećana prostata, upala prostate itd.) mogu povisiti vrijednost ove supstance, kao što to čini i rak prostate. No, ima slučajeva karcinoma prostate kod kojih PSA nije povišen".
Doktor Pajović ističe važnost prevencije i napominje da je rano otkrivanje raka prostate ključni moment i najbolja šansa za optimalno liječenje s rezultatima koji omogućuju normalnu dužinu i kvalitet zivota.
„Jednostavno, urološki pregledi muškaraca starijih od 45 godina jedan put godisnje najjednostavniji su put za rano otkrivanje raka prostate. U osnovi, taj pregled je vrlo jednostavan; s jedne strane uključuje obavezni pregled prostate prstom kroz zavšni dio debelog crijeva ( tzv. digitorektalni pregled ),a s druge odredjivanje nivoa PSA u krvi. On se u tom svom osnovnom obliku moze dopuniti i ultrazvucnim pregledom prostate kroz debelo crijevo i to je sve. Kod muškaraca u čijoj je porodičnoj lozi bilo raka prostate, vjerovatnoća oboljenja raste, pa se kontrole u dobi od 45 godina pa naviše moraju sprovoditi najmanje dva puta godišnje".
Sagovornik Portala Analitika naglašava da je neophodno raditi na promociji muškog zdravlja, koje je umnogome zapostavljeno u današnje vrijeme i o njemu se malo priča.
"Zdravstvenim problemima koje imaju muškarci posvećuje se malo pažnje. Imamo mnogo nevladinih organizacija koje se brinu o ženskom zdravlju, a vrlo malo onih o zdravlju muškaraca, kaže na kraju dr Pajović.
