Ovaj skup, organizovan mjesec dana nakon početka javne rasprave o budućem dokumentu kojim će Crna Gora ubuduće definisati, prije svega, finansiranje i definisanje politike u oblasti kinematografije, ujedno je prilika da se javno čuju primjedbe i sugestije svih zainteresovanih za filmsko stvaralaštvo. Naime, Ministarstvo je tada pozvalo sve građane, stručne i naučne institucije, državne organe, javni servis i komercijalne emitere, operatore pružanja kablovske, satelitske i internet distribucije radio i televizijskog programa, bioskopske prikazivače, priređivače igara na sreću i zabavnih igara, operatore javnih komunikacijskih mreža, zatim predstavnike Glavnog grada, Prijestonice i crnogorskih opština, strukovna udruženja, političke stranke, sindikate, vjerske zajednice, nevladine organizacije, medije i druge zainteresovane organizacije, zajednice i pojedince, da se uključe u Javnu raspravu i rad sjutrašnjeg Okruglog stola.
Ivan Đurović, direktor podgoričke producentske kuće Artikulacija, bio je jedan od koautora teksta Nacrta zakona o kinematografiji. Za Portal Analitika ovaj producent ističe kako su njegove sugestije bile vezane su praksu, iskustvo koje lično imao, ali i za koje je saznao od brojnih saradnika i filmskih stvaralaca sa kojima se susretao.
- Mislim da je aktuleni nacrt prijedloga zakona o kinematografiji minimum ispod kojeg filmski stvaraoci u Crnoj Gori ne mogu ići. Njime je obuhvaćeno više značajnih stvari za budućnost filmske industrije. To je, prije svega, postojanje Filmskog centra i njegovo finansiranje, ujedno finansiranje kinematografije. Time se na Filmski centar prebacuje i vođenje politike iz oblasti filma i finansiranja kinematografije – istakao je Đurović.
Prvi čovjek Artikulacije dalje se posebno osvrće upravo na – novac, tačnije pojedine takse i, s druge strane, poreske olakšice.
- Kada je riječ o finansiranju kinematografije, postoje oni koji smatraju da je posebna taksa internet operaterima predstavljala bizinis barijeru. Smatram da nisu u pravu, a to nije samo moje mišljenje. Riječ je o iskukstvu sprovođenja zakona o filmu u regionu i Evropi, na koje se i treba ugledati kako da se finansira kinematografije. Čak i Savjet Evrope smatra da takav način finansiranja kulture i kulturnih projekata ne može biti barijera. S druge strane, internet provajderi u Crnoj Gori i dalje omogućavaju nelegalno skidanje i gledanje filmova, pa su nam oni, u stvari, biznis barijera. Zato se više nigdje niko ne smije pozivati na to da je finaniranje filma - biznis barijera – podsjeća on.Uvođenje ove, kao i svih taksi definsanih nacrtom budućeg zakona preduslov su kulturnih proizvoda po kojima će Crna Gora biti prepoznatljiva. A to, u prvom redu, važi za film.
- Gledali smo kakva je realna situacija i kod nas, i zato mnoge takse koji drugi imaju, nismo stavili u Nacrt zakona o kinematografiji. Nismo išli sa maksimumom, već sa minimum zahtjeva. Lično sam htio da predložim da ugostiteljski objekti, otvoreni prostori ili manifestacije koje promovišu turbo-folk muziku, plaćaju dodatni porez, koji bio se koristio za finansiranje kulture, kao što je to bio slučaj još u nekadašnjoj SFRJ – kaže Đurović za naš portal.
I on je zagovornik uvođenja poreskih olakšica za filmsko stvaralaštvo, koje u Crnoj Gori – za razliku od regiona - zakonima još nisu regulisane.
- Mislim da bi trebalo, kao Makedonci, da uvedemo smanjenje poreza na autorske honorare filmskih stvaralaca, čime bi privukli dodatno interesovanje za snimanje u Crnoj Gori – smatra ovaj producent.
- Nadamo se da ćemo od sljedeće godine imati izdvojeno oko 800.000 do milion eura godišnjeg budžeta za finansiranje filma. Nama, filmskim stvaraocima, to bi nametnulo dodatnu odrogovornost da pravimo kvalitetnije filmove i iznosimo prave podake o uspjesima naših filmova. A ne da se - kao do sada – za naše uspjehe zna samo u Crnoj Gori, dok van granica ostajemo nepoznanica – najavljuje Đurović.
Kako je ranije rečeno Portalu Analitika iz Ministarstva kulture, nakon Okruglog stola biće sistematizovane sve do tada pristigle sugestije. Javna rasprava traje do 23. novembra, a nakon toga će Nacrt zakona biti izmijenjen na osnovu dobijenih prijedloga. Očekuje se da će predlog novog Zakona o kinematografiji biti završen do kraja ove godine. Tada će za njegovo stupanje na snagu biti još potrebno pozitivno izjašnjavanje Vlade, a zatim i Skupštine.
K.J.
Foto: bfi.org.uk
