Ugledni stvaralac, koji je prošle godine obilježio 80 godina života i 60 godina stvaralaštva, kao pjesnik sa dvadesetak zbirki, dramski pisac, pozorišni i književni kritičar i istoričar, teatrolog, kulturolog, prevodilac petnaestak zbirki makedonske poezije, antologičar i publicista, kako se čulo na večeri, dragocjen je gost i njegov dodir sa Perastom traje decenijama.
"Obimno stvaralačko djelo i društveno angažovanje Sretena Perovića zaslužuju naše visoko uvažavanje i nastojanje da sa više aspekata osvijetlimo taj izuzetan kreativni i životni put, kazala je predsjednica Opštine Kotor, Marija Ćatović, otvrajući sinoćno veče akademika Sretena Perovića.
Mr Vesna Vičević je istakla da se u palati Bujovića „sluša poezija crnogorskog pjesnika, velikana, tihog, skromnog i nenametljivog čovjeka, gospodina sa manirima nekog davnog peraškog plemića, vlasnika osobina koje su upravo nedostajale vlasniku nekadašnjem ove palate“.
„Da su kojim slučajem živjeli u istom dobu teško da bi onakav Vicko Bujović pozvao u ovaj svoj salon ovakvog pjesnika i čovjeka finih plemićkih manira, savjesnog i hrišćanskim vrlinama privrženog Sretena Perovića. Takav, on bi sigurno gost drugih peraških salona bio, kao i onih drugih salona diljem Boke, čiji su žitelji iskreno poeziji naklonjeni bili“, kazala je mr Vičević.
Perović je damama koje su govorile o njegovom stvaralaštvu uzvratio riječima „da je jedan od onih koji smatraju da Crnu Goru nisu spasili Crnogroci već Crnogorke.
Perović je govoreći o svom životu kazao da ne pamti uvrede, nepravde i da je nikakav osvetnik. „I pored svega ne bih puno toga mijenjao, a posebno ne prijatelje i dobre ljude. Loše je prolazno, a dobro ostaje da se pamti i to radimo i ove godine kada proslavljamo 200. godišnjicu Njegoševog rođenja“, kazao je, između ostalog, Perović.
Na večeri je pročitano pismo akademika Radmile Vojvodić u kome je istakla da su „stvaralačka individualnost i stvaralačka hrabrost ono što Perovića određuje savremenim i vanvremenim”.
Perovićeve stihove čitale su glumice Dragica Tomas i Žana Gardašević, a dobrodošlicu mu je poželio Andro Radulović, direktor Muzeja. Veče je vodila Biserka Milić.
