(Specijalno za Portal Analitika iz Sarajeva)
Crnogorski reditelj Draško Đurović predstavio je sinoć svoj najnoviji film „As pik - loša sudbina“ na Sarajevo Film Festivalu, u selekciji SFF Guest Presents. Sarajevska publika, ali i ljubitelji filma i filmski stvaraoci iz mnogih zemalja svijeta koji su imali priliku prisustvovati projekciji filma, svojim pozitivnim reakcijama i aplauzima potvrdili su da je Đurović uspjeo napraviti odličan film.
Reditelj Draško Đurović i scenarista Obrad Nenezić komplimente su dobili i od legendarnog scenariste i dramaturga Abdulaha Sidrana. Čestitke su, nakon projekcije filma, uputili i brojni kulturni poslenici, kao i ambasador Crne Gore u Bosni i Hercegovini Dragan Đurović.
Pažnja medija: Zanimljivo je da je Đurovićevo gostovanje na Sarajevo Film Festivalu s filmom „As pik - loša sudbina“ bilo izuzetno medijski propraćeno, s obzirom da je na ovom prestižnom festivalu, u 12 različitih selekcija, predstavljen čak 241 film, i s obzirom da nije bio u takmičarskoj konkurenciji, jer je riječ o prošlogodišnjem filmskom ostvrenju.
Sa Draškom Đurovićem, koji nije krio zadovoljstvo reakcijama na njegovo ostvarenje, razgovarali smo neposredno nakon sarajevske premijere.
- Poslije Moskve, Pariza, Stokholma, Bugarske i Skoplja, znali smo da je Sarajevo Film Festival najvažnije mjesto na kojem moramo prikazati ovaj film i suočiti se sa sarajevskom publikom. Ne samo zbog toga što je Sarajevo Film Festival jedan od pet najvećih i najznačajnijih festivala u Evropi, nego i zbog toga što je dramatika grada Sarajeva utkana u scenario filma “As pik”, i u cijeli taj koncept ljudi koji su morali da odu ili da ostanu u Sarajevu. Ti tragični događaji su iznejverili mit o bratstvu i jedinstvu koji je najviše živio i funkcionisao u Bosni i Hercegovini. Zbog toga su nam Sarajevo i sarajevska publika bili značajni, a pogotovo nam je važno što je na projekciji filma bio i Abdulah Sidran, legenda jugoslovenske dramaturgije i scenarija i jedan od tvoraca kultnih filmova - kazao nam je Đurović.
Nakon ranijeg uspjeha kod publike na ostalim festivalima, kao i nagrada u Herceg Novom, Parizu i Stokholmu, i ovo veliko prikazivanje filma na Sarajevo Film Festivalu udahnulo je dodatnu snagu Đurovićevom filmu, što je još jedna izuzetna promocija ovog ostvarenja.
Kafana pored puta: Na naše pitanje hoće li se na nekom budućem izdanju Sarajevo Film Festivala pojaviti sa nekim novim filmskim projektom u takmičarskom dijelu programa, Đurović je odgovorio da je njemu i njegovoj ekipi najvažnije da rade i stvaraju filmove.
- Mislim da smo dokazali da ako se nešto uloži, možemo da napravimo rezultat. U neke projekte, ne filmske, ulagale su se pare, a ti projekti nisu rezultirali ničim. Stoga, mislim da je došlo vrijeme da pravimo projekte koji se tiču nas i koji nas dobro promovišu u svijetu. Postajemo poznati i okupljamo svjetske zvijezde u našim projektima. Dosta je bilo prikazivanja Crne Gore kao kafane pored puta koju posjeti neka poznata zvijezda, najede se, napije, i poslije dva dana ode. Došlo je vrijeme da u Crnoj Gori ljudi rade i stvaraju, a mislim da im mi možemo biti partneri u tome. Ovaj film je dokaz za to, jer su u njemu tri glumca koji su radili holivudske filmove i koji su zadoovljni tom saradnjom - kaže Đurović.
Po prvi put u istoriji crnogorske kinematografije, u filmu glume i poznati holivudski glumci: Majkl Madsen, junak Tarantinovog filma “Kill Bill” i filma “Telma i Luiz” Ridlija Skota; Peđa Bjelac, čarobnjak iz filma “Hari Poter”, te Gregori Pusep, glumac iz filma Koste Gavrasa “Muzička kutija”. Sve su prilike da će se saradnja nastaviti.
- S Majklom Madsenom pregovaramo o novom projektu koji bi trebalo da bude neka priča o stvaranju nove Evrope poslije Berlinskog kongresa. To bi trebao da bude istorijski film, koji bi se zvao “Kraljica marša” i u njemu bi trebala da bude jedna velika ženska filmska zvijezda – kaže Đurović.
Teško do novca: Nije nam potvrdio, ali ni demantovao špekulacije da bi u njegovom novom filmu jednu od glavnih ženskih uloga mogla igrati holividska glumica Mila Jovović.
- Nadam se dobroj saradnji sa direktorom Sarajevo Film Festivala Mirom Purivatrom, koji je važna figura za kinematografiju u regionu. Znate kako je sa filmom – ne možete planirati ništa. Pogotovo što se radi o istorijskom filmu, prepunom kostima i kostimografije, a danas je teško nabaviti sredstva i za fotografisanje za ličnu kartu - kaže naš sagovornik.
Draško Đurović je, kao reditelj, prokrčio put holivudskim glumcima prema crnogorskom kinematografiji. Pitali smo ga hoće li to biti trend u njegovom budućem filmskom stvaralaštvu i da li je na ovaj način otvorio mogućnost i ostralim crnogorskim filmskim stvraocima za saradnju sa znamenitim glumcima, što je do njegovog filma bilo gotovo nepojmljivo.
- Ovo jeste bio prvi korak. Mi smo to uradili pomalo iracionalno, želeći da oduševimo strance tom našom pričom. Ne možete ih dovući parama, ali ih možete dovući neobičnošću naših priča, naših prostora. Crna Gora ima nevjerovatne predjele. Majkl je bio oduševljen Barom i Ulcinjom i hoće da radi vestern u spostvenoj produkciji - kaže Đurović.
Srce tame: Nakon što je primio prestižnu nagradu na festivalu u Švedskoj, Draško Đurović je izjavio: „Vrijeme je da mi koji dolazimo sa Balkana, iz srca tame, konačno pokažemo da Balkan može biti srce novih estetika”. Da li Crna Gora postaje upravo to – zahvaljujući mladim stvaraocima?
- Ona to mora da postane, ako već nije. Mislim da je put kretanja ka novim estetikama neophodan iz prostog razloga što Evropa traži svoje priče. Evropa još nema veliku priču. Mi koristimo naše priče, to „srce tame” ‘90-ih godina i iz njih crpimo svoje priče. Imali smo nevjerovatnu sudbinu, nevjerovatnu situaciju da smo ušli u tranziciju, a cijela Evropa je prošla taj proces. Prema tome, Balkan ima svoje priče, ima o čemu da pravi filmove, a Evropa još traži svoju veliku priči i njihovi filmovi za mene više nisu fotogenični. Ko je god bio u Crnoj Gori makar pet minuta, zna da su tamo ljudi beskompromisni, crno-bijeli. Neko je kazao da nijedan čovjek u Crnoj Gori ne liči jedan na drugoga i nemamo sivih nijansi - sve je crno ili bijelo – kaže Đurović.
U Sarajevu, prijestonici filma, pitali smo Đurovića o novim projektima, o novim filmskim ostvarenjima.
- Kako sam kazao, planiramo raditi film „Kraljica mača”. Mislim da ćemo angažovati neke bosanske glumce. Ima jedan projekat koji radi moj kolega Rade Stanišić koji se tiče, takođe, jedne bolne teme iz ‘90-ih godina. Mislim da ćemo uspjeti da nađemo partnera u Sarajevu. Narod u Bosni i Hercegovini, i cijela Bosna i Hercegovina su fascinirani filmom, dok se mi u Crnoj Gori još malo plašimo filma, stidimo ga se. Nadam se da ćemo ove godine u Crnoj Gori, konačno, imati i prvog kandidata za Oskara – poručio je Đurović tokom našeg razgovora u Sarajevu.
Emotivna ekslozija: “As pik” Draška Đurovića je, podsjetimo, ljubavna priča, sa elementima akcije i komedije mentaliteta, u kojoj se prepliću motivi savremene društvene stvarnosti. Kako je neko ocijenio, film u nekoliko navrata budi i emotivnu eksploziju pričajući o mračnim devedestim. One su i dalje estetski, politički i sociološki hit, ali i teret naše budućnosti. Film o ratu iz devedesetih godina snimljen je na lokacijama Bara, Podgorice i Ulcinja, a glumačku postavku, pored već pomenutih stranih glumaca čine i fascinanti Bane Popović, Momčilo Otašević, Jelena Simić i Danilo Čelebić.
Ni ovogodišnji 19. Sarajevo Film Festivalu nije prošao bez gostovanja poznatih svjetskih filmskih zvijezda. Gost festivala, holivudski glumac Deni Glover izrazio je veliko zadovoljstvo zbog činjenice da čini dio Sarajevo Film Festivala.
- Bio sam na jako puno festivala širom svijeta i mogu reći da sam impresioniran Sarajevo Film Festivalom. Ne mogu da vjerujem da je u BiH prije 20 godina bio rat, a danas se u Sarajevu održava ovako velika i značajna manifestacija koja povezuje sve ljude širom svijeta - kazao je Glover.
U okviru Sarajevo Film Festivala premijerno je prikazan kratkometražni film “Vadiona” (“The Fix”), američkog reditelja hrvatskog porijekla Anta Novakovića. Tim povodom, u bosanskohercegovačku prijestonicu došla je holivudska zvijezda, glumac Arman Asante, koji je bio specijalni gost ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala.
Podsjetimo, na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu predstavio se još jedan crnogorski autor. Naime, održana je i vancrnogorska premijera dokumentarnog filma „Lud za tobom“, čiju režiju i scenario potpisuje mladi crnogorski reditelj Danilo Marunović. Film se takmiči sa još dvadeset filmova u okviru selekcije dokumentarnog programa.
Ranije ove godine, film je bio uvršten kao dio selekcije Međunarodnog festivala dokumentarnog filma Underhill Fest, gdje je bio dvostruki laureat: osvojio je nagradu Maslačak za najbolji film u regionalnoj selekciji kao i nagradu publike. Riječ je o priči o neobičnoj ljubavi u Zavodu „Komanski most“. Na hiperealističan način, film se bavi najintimnijim segmentima njihovih života, a kroz različite situacije (komične, šokantne i tužne), junaci filma nam otkrivaju drugačiji svijet, paralelan našem, uslovno rečeno normalnom.
Ruždija ADŽOVIĆ
