Prosječna julska zarada u Crnoj Gori bila je 481 euro, dok je prosječan račun za struju za jun iznosio oko 33 eura. Od 1. avgusta u Crnoj Gori struja je poskupila 2,4 odsto, tako da kilovat sat košta 9,9 eurocenti sa PDV.
Iz Elektroprivrede Crne Gore sredinom juna saopšteno je da potrošači iz kategorije domaćinstava i ostala potrošnja duguju ukupno 190 miliona eura za utrošenu električnu energiju. Od tog iznosa, 75 odsto odnosi se na dug potrošača iz kategorije domaćinstava.
Komšiluk
Cijene struje u Srbiji i poslije poskupljenja 1. avgusta su među najnižim u regionu, ali je i prosječna plata niska. Prosječna neto zarada u Srbiji u maju bila je 363 eura, dok prosječna cijena struje po kilovatu sa avgustovskim poskupljenjem od 10,9 odsto iznosi 5,4 eurocenta, objavio je nedavno Euroactiv.
Prosječna plata u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska je oko 405 eura, pa stanovnik tog dijela BiH, po ljetnjoj tarifi kilovat sata koji iznosi 5,2 eurocenta, može kupiti 7.486,63 kilovata. Zimska tarifa košta oko 6,8 eurocenti, pa se u zimskom periodu može kupiti 6.029,31 kilovat sati stuje.
U Federaciji Bosne i Hercegovine prosječna plata je oko 426 eura, a cijena jednog kilovat sata u domaćinstvima oko osam eurocenti po skupoj tarifi, odnosno četiri eurocenta po kilovat satu za jeftiniju tarifu, koja se naplaćuje za struju potrošenu tokom noći.
Prosječno četvoročlano domaćinstvo u BiH mjesečno potroši oko 250 kilovat sati struje, odnosno za taj izdatak mora da izdvoji oko 20 eura bez PDV-a. Za prosječnu platu jedna porodica bi mogla da kupi struje dovoljno za dvije godine prosječne potrošnje.
Prosječna neto plata u Sloveniji je oko hiljadu eura. Električna energija po višoj tarifi košta 7,5 eurocenti za kilovat sat, a po nižoj 4,1 eurocenta. Ukoliko građani imaju jednotarifno brojilo, plaćaju 6,6 eurocenti po kilovatu.
U Hrvatskoj je prosječna zarada 730 eura, a cijena struje 9,7 eurocenti po kilovat satu, tako da se za prosječno primanje može kupiti 7.604 kilovat sati struje.
Najskuplje na Kipru a najjeftinije u Finskoj
U Evropskoj uniji, gledano prema kupovnoj moći, struja za domaćinstva najskuplja je na Kipru, u Njemačkoj i Poljskoj, dok je relativno jevtinija u Finskoj, Francuskoj i Luksemburgu.
Najskuplju električnu energiju u EU u drugoj polovini 2012. godine, prema podacima Eurostata, plaćala su domaćinstva u Danskoj – 0,297 eura po kilovatsatu, a potom Kipar sa 0,291, Njemačka sa 0,268 i Italija sa 0,230 eura po kWh.
Za račun za struju najmanje su izdvajala domaćinstva u Bugarskoj – 0,096 eura po kWh, Rumuniji 0,108 eura i Estoniji 0,112 eura po kilovatsatu.
