Segment Kotor Arta posvećen arhitekturi, koji je počeo 4. jula u nekadašnjem gradskom Zatvoru, privukao je 18 studenata iz pet zemalja, koji su iz različitih uglova sagledali, obradili i prezentovali moguće rješenje za zapušteni, nekadašnji hotel „Fjord“ u vidu koncepta Grand hotela.
Otvarajući završnu konferenciju, osnivač i direktorica Kotor APSS-a Dijana Vučinić podsjetila je na sve ono što je prethodilo Konferenciji i predstavljanju rezultata studentske radionice.- U vremenu u kome radimo, teško je organizovati ovakav događaj, okupiti ovogoliko ljudi – intelektualca, izvrsnih profesionalaca - koji su tu da govore o arhitekturi, Kotoru i Crnoj Gori, i zemljama iz kojih dolaze. S tim na umu, trudimo se da svaki rezultat bude odraz naših napora i da u svakom trenutku bude vrijedan truda – rekla je ona.
Posebne pohvale uputila je učesnicima radionice: studentima, mentorima, predavačima i gostima, čijim se zajedničkim radom i trudim došlo do zanimljivih rješenja za problem napuštenih hotela, uz kotorski „Fjord“ kao ideju vodilju.
- Želim da se ovim događajem fokusiramo na samu temu, da završna Konferencija bude odraz rada koji smo imali - ne samo posljednjih deset dana, dok smo boravili u Kotoru - već cijelu proteklu godinu, dok smo pripremali teme, liste učesnika, razgovarali sa studentima i ostalima koji učestvuju u ovoj manifestaciji. Ovaj događaj je tako koncipiran da će svi izlagači govoriti na teme o kojima smo se i mi bavili.
Vučinić se kratko osvrnula na one koji su proteklih dana najviše radili. Naime, studenati su radili u devet grupa - parova, od kojih je svaka obrađivala po jedan aspekt vezan za hotel „Fjord“ i njegovu moguću revalorizaciju, počevši od istraživanja, do konačnog rezultata same radionice.
- To je bila sjajna atmosfera, veoma konstruktivna i vjerujem da su rezultati tu da pokažu koliko smo se trudili da se tim temama bavimo, prije svega, potpuno profesionalno – rekla je na kraju Vučinić, najaviljujući prezentaciju studentskih radova.
O radovima su govorili i arhitekte - mentori učesnika radionice: Boštijan Vuga iz Slovenije, Simon Hartman iz Švajcarske, kao i mlađe crnogorske arhitekte Marko Stijepčević i Ivan Milošević.
Svoju riječ zatim su dali trojica stručnjaka koji važe za svjetski poznata imena u arhitekturi: Hjubert Klampner iz Urban-Think Tanka, studija koji je dobitnik Zlatnog lava na posljednjem Arhitektonskom bijenalu u Veneciji, zatim Andreas Rubi, koji se smatra jednim od najznačajnijih kritičara u oblasti arhitekture, te Saša Begović iz hrvatskog 3LHD, vodećeg arhitektonskog biroa regije.
Na kraju se prisutnima obratio i ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović. On je govorio o tijesnoj povezanosti turizma, prostornog planiranja i arhitekture. Podsjetivši da je Crna Gora već nekoliko godina veoma dobro kotirana među destinacijama, zahvaljući brzini razvoja turističke privrede, Gvozdenović je kazao da se ta konkurentnost mora održavati i da je to „ozbiljna šansa za sve“.- Često govorimo od prostoru, o planu Budve ili napuštenim turističkim projektima. Ali, i ono što se desilo u Budvi, te planove je radila struka - arhitekte i planeri. Da li nam je Budva, onda, šansa ili veliki problem?
Gvozdenović upravo u pronalaženju novog koncepta napuštenog hotela „Fjord“ vidi rješenje za mnoge buduće probleme. Naime, on je mišljenja da sve što je izgrađeno – može se popraviti. Tačnije, prostor mora biti valorizovan, pa studentima koji su bili učesnici radionice to pojašnjava ovako:
- Otvorili ste devet tema oko ovog hotela koji je postojao prije 20 godina, a danas ne postoji. Mnogo ste se više bavili njime nego da na tom mjestu ništa nije postojalo. Kao mladi ljudi, ključna je stvar da razumijete: da se bavite problemom i da ga pretvorite u šansu. Naravno mnogo je bolje ne napraviti problem, i mnogo manje resursa trošimo za to. Ali, nikada nemojte smatrati da se problem ne može prevazići – kazao je Gvozdenović na kraju.
