Direktorica ovog segmenta Kotor Arta, Dijana Vučinić, s ponosom govori o transformacijama – kako studenata tako i vlastitoj – kroz rad na ovogodišnjoj školi.
Uz podsjećanje da Kotor ima čitav dio grada koji je „prilično neafirmisan i gotovo potpuno ne iskorišten“ - dio oko nekadašnjeg hotela „Fjord“ i „Jugooceanije“ – ona ističe da je za rad posebno bio interesantan upravo novi život do skora najveće ugostiteljskog objekta u Kotoru.
- Ja jesam od onih koji su bili skloni mišljenju da je to jedno jako ružna zgrada, dosta loša arhitektura, da ne pripada tom mjestu, gradu, ni zalivu. Međutim, mislim da nemamo dovoljnu distancu u odnosu na arhitekturu osamdesetih godina da bismo mogli da donosimo korektne zaključke – ističe Vučinić.
Pojašnjavajući da je upravo nedostatak detaljnog uvida u stvarno stanje bilo pokretač da se fokusiraju na to što je potencijal hotela „Fjord“ i grand hotel na takvom mjestu.
- A grand hotel je nešto više do hotela – to je nešto što pripada gradu, što povezuje ljude koji žive u gradu i one koji dolaze u grad. Tako su se studnti fokusirali na to što je grand hotel u prošlosti, što treba da bude u sadašnjosti, i što bi trebalo da bude jedan grand hotel koji bi privukao posebnu grupu posjetilaca. Dakle: ne ono što uvijek zamišljamo kada govorimo o investicijama i investitorima - a to su luksuzni hoteli i luksuzni projekti - već više nešto što je posebno, a što mi nemamo, i čega, možda, nema ni u regionu. S tim na umu, 18 studenata podijeljenih u devet parova posvetilo se istraživanjima tema, odnosno potencijala koji su segmenti jedne šire priče - koncepta na koji bi se mogao nadovezati projekat Grand hotela „Fjord“.
Vučnić podsjeća da su sa studentima o ovim temama razgovarali i na njima radili mentori - prije svega Boštjan Vuga iz Slovenije i Simon Hartman iz Švajcarske, ali i Marko Stijepčević, Ivan Milošević i ona kao arhikte iz Crne Gore.
- I studenti su u početku mislili da je hotel „Fjord“ grozno mjesto, ali smo istraživanjem zaključili da postoji mnogo potencijala i mogućnosti. Naravno, postoji i mnogo problema, ali određenim intervencijama – sve je moguće prevazići.
Ona smatra da su upravo rješenja koja su studenti predložili način na koji se može prevazići i dalje aktuelna „apartmanizacija“ našeg primorja.
- Naravno, ovo su tek neka „ostrva“ kojima pokušavamo da ukažemo na ove probleme iz jednog drugog ugla. Javnost treba da shvati da ovakve probleme i prostorne potencijale možemo tretirati ne samo iz ugla ponude investitoru i investicija - koje čekamo kao neku injekciju za crnogorsku ekonomiju - već da sami gradovi mogu da postave određene standarde ili sami potraže što je to što nam nedostaje, kakvu destinaciju žele da kreiraju. Upravo je taj pojam destinacije nešto što ne istražujemo dovoljno, a često se ili samo nameće ili ga nametnu investitori. Vjerujem da ovakve radionice i istraživanja mogu pokazati da uz malo resursa i kvalitetno sagledavanje stvari možemo da ponudimo nešto bolje od onoga što je uobičajeno – zaključuje Vučinić.
Kotor APSS sjutra se nastavlja velikom završnom Konferencijom, koju će otvoriti ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović. Osim mentora sa Ljetnje škole, predavanja će tom prilikom održati i Hjubert Klampner iz Urban Think Thank-a, studija nagrađenog Zlatnim lavom na posljednjem Arhitektonskom bijenalu u Veneciji, a učestvovaće i Saša Begović iz hrvatskog biroa 3LHD, koji važe za najznačajnije arhitekte u regionu.
Glavni pokrovitelj Kotor APSS-a je Ministarstvo kulture. Podršku su pružili i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo nauke, te komercijalni sponzori – Atlas Kapital Centar, Doding, EntExt i Henkel.
