„Crna Gora će sigurno u svom finišu ovoga procesa sve jače osjećati na svojoj koži hibridne uticaje“, kazao je glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović, ističući da je za suočavanje sa stranim uticajima neophodno jačati kapacitete civilnog sektora, ulogu medija, ali i otpornost građana kroz kritičko sagledavanje informacija.
Kako je precizirao u emisiji „Eurozona“ na Televiziji E, za suočavanje s tim prijetnjama i izazovima neophodno je jačati kapacitete države i civilnog sektora, koristiti mehanizme koji su državi na raspolaganju, ali i dodatno osnažiti ulogu medija u tom procesu.
Istakao je i važnost jačanja „odbrambenog mehanizma“ građana, kako bi sve informacije koje su plasirane, kao i one koje će tek biti plasirane, prošle kroz kritički osvrt i kako bi društvo ostalo imuno na uticaje koji će, kako očekuje, u završnici evropskog procesa biti sve intenzivniji.
„Postoje interesi drugih aktera za ovaj prostor i u tom pogledu sigurno je da ti akteri neće biti bez riječi i komentara na sve ono što će da uslijedi. Zato vjerujem da su svi mehanizmi koje imamo vrlo važni. Vjerujem da ćemo iz te cijele priče, u ovom periodu koji je pred nama, gdje očekujemo i redovne parlamentarne izbore, ali i samu završnicu jedne vrlo važne faze EU puta Crne Gore, postati otporniji na sve ono što su strani uticaji“, poručio je Zenović.
Kada se može očekivati naredna međuvladina konferencija?
Prema riječima Zenovića, iako su ispunjavanje obaveza, završnih mjerila i sprovođenje reformskih procesa uslovi za zatvaranje poglavlja, konačnu odluku, nakon što Evropska komisija pripremi izvještaj o napretku države u određenom poglavlju, donosi Savjet EU.
„U tom pogledu vrlo je teško i nezahvalno prejudicirati kada će Savjet EU i u kojoj vremenskoj tački da se odredi o onim poglavljima koja su već bila predmet njegove analize, dakle koja su se već našla pred Savjetom EU. Kao što su, recimo, poglavlje 14 ili poglavlja koja su na samom početku diskusije u okviru Savjeta EU, kao što su poglavlja 18, 19 i 12 - kazao je Zenović.
On je istakao da i ne želi prejudicirati odluke Savjeta EU, ali da je važno da pregovaračka struktura sa crnogorske strane funkcioniše najboljim mogućim tokom.
„Važno je da na današnji dan, kao glavni pregovarač, nemam nikakvu bojazan da Crna Gora do kraja 2026. može zatvoriti sva poglavlja“, poručio je Zenović.
Crna Gora je do sada zatvorila 18 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Govoreći o tome koliko je realno da sva preostala poglavlja budu zatvorena do kraja godine, Zenović je kazao da Crnu Goru i dalje očekuje veliki broj obaveza.
„Ako govorimo o poglavljima koja su preostala, još uvijek predstoji puno obaveza za Crnu Goru“, istakao je Zenović.
Rok do 2028. važan za cijeli pregovarački proces
Govoreći o roku da Crna Gora do kraja 2028. godine postane članica Evropske unije, Zenović je ocijenio da je postavljanje tog ambicioznog roka bio dobar strateški potez Vlade.
„Postavljanje tog ambicioznog roka, čini mi se sada, iz ove perspektive, od strane Vlade, bio je jedan dobar strateški potez da se zapravo cjelokupni okvir odredi prema onome što su preostale obaveze na evropskom putu i da taj rok bude prihvaćen i od drugih učesnika ovog vrlo složenog procesa“, podvukao je Zenović.
Kako je dodao, Crna Gora u procesu pristupanja pregovara sa Evropskom unijom, koja ne podrazumijeva samo međudržavne institucije, poput Evropske komisije i Savjeta EU, već i sve države članice koje, u političkom smislu određuju sudbinu pregovaračkog procesa države kandidata.
„U tom pogledu mislim da je taj rok bio dobar strateški korak da bi svi učesnici bili svjesni da je vrijeme važno“, decidan je Zenović.
Nakon zatvaranja poglavlja slijedi izrada pristupnog ugovora
Na pitanje šta predstoji nakon zatvaranja pregovaračkih poglavlja, Zenović se osvrnuo na ad hoc radnu grupu u Briselu koja radi na izradi pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.
„To je jedan vrlo važan korak koji je načinjen i zadatak te grupe je da sve ono što su rezultati iz pregovaračkog procesa iz poglavlja integriše u tekst samog sporazuma o ugovornom pristupanju i aneksa i svih drugih pravnih akata koji idu uz sami pristupni sporazum“, kazao je Zenović.
Kako je pojasnio, ad hoc radna grupa mora pratiti rad na pregovaračkim poglavljima, a nakon njihovog zatvaranja očekuje da svi elementi crnogorskih pregovaračkih pozicija, kao i zajedničkih pozicija EU, budu konsolidovani i uneseni u tekst pristupnog ugovora.
„U tom pogledu ad hoc grupa mora da prati rad na pregovaračkim poglavljima i očekujem da, nakon što se zatvore sva poglavlja, sve ono što su elementi naših pregovaračkih pozicija i zajedničkih pozicija EU uđe konsolidovano u taj tekst ugovora o pristupanju“, naveo je Zenović.
On je istakao da je važno da Crna Gora što prije od Evropske komisije dobije prijedloge određenih zaštitnih klauzula.
„One nemaju veze sa Crnom Gorom, ali, naravno, mi ćemo ih ozbiljno razmotriti. To je jedan važan segment pristupnog ugovora. Sve ostalo je rezultanta upravo pregovaračke dinamike u okviru pregovaračkih poglavlja“, kazao je Zenović.
Nakon potpisivanja pristupnog ugovora slijede saglasnost Evropskog parlamenta, odluka Savjeta EU, a potom i ratifikacija u svih 27 država članica. Zenović je kazao da taj proces može potrajati, ali da će njegova brzina zavisiti od političke volje država članica.
„Činjenica je da taj proces može da potraje i ja vjerujem da je vrlo važno da onaj stepen političke ambicije i volje ostane na nivou na kojem jeste“, naglasio je Zenović.
On smatra da su Evropska komisija i Savjet EU do sada pokazali da mogu pratiti ambiciju i predani rad Crne Gore, dok će, kako je naveo, politička dinamika ostati pozitivna.“
„... politička dinamika na kojoj radimo diplomatskim i drugim kanalima ostaće pozitivna. Od političke volje svih evropskih prijestonica zavisiće kojom dinamikom i brzinom će taj proces biti okončan i kada će Crna Gora postati Crna Gora članica EU“, poručio je Zenović.
