Crna Gora je vodeća u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ali zvaničnici upozoravaju da bi Srbija mogla pokušati da osujeti taj proces kako bi zaštitila uticaj Beograda u regionu i izbjegla neugodna pitanja o sopstvenom napretku, navode sagovornici Euronewsa.
Dok se Crna Gora približava završnici pregovora, pristupni proces Srbije praktično je u zastoju. Beograd još nije otvorio sve pregovaračke klastere sa EU, a osam država članica prošlog mjeseca blokiralo je posljednji pokušaj Srbije da otvori novi klaster.
Poslanik Evropskog parlamenta Tonino Picula novinarima uoči julskog glasanja o godišnjem izvještaju o napretku zemalja kandidata, kazao je da vide "određene poteze srpske vlade koji komplikuju unutrašnju situaciju u Crnoj Gori", piše Euronews danas.
Troje zvaničnika koji rade za Evropsku komisiju i vlade država članica potvrdilo je da su upoznati sa pokušajima miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore, što predstavlja specifičnu komplikaciju za EU.
"Srbija radi sve što može da oblikuje Crnu Goru iznutra, utičući na to kakva smo država. Ti napori će se nastaviti i nakon što Crna Gora uđe u EU, ali ostvarivanje određenih ciljeva biće mnogo teže“, kazala je Euronewsu bivša potpredsjednica Vlade Crne Gore, Jovana Marović.
Marović je ukazala na nekoliko inicijativa za koje smatra da ih Beograd sprovodi kako bi skrenuo Crnu Goru sa puta ka EU, uključujući pokušaj da se srpski jezik, uz crnogorski, proglasi službenim jezikom tako što bi bio unijet u Ustav.
Druga kontroverza odnosila se na nedavni pokušaj, koji je zaustavilo Ministarstvo kulture, da se podgorička Narodna biblioteka, nazvana po Radosavu Ljumoviću, istaknutom antifašisti, preimenuje po Marku Miljanovu, vojnom vođi i književniku blisko povezanom sa crnogorsko-srpskom istorijskom tradicijom.
Marović nije dovodila u pitanje istorijsko nasljeđe Miljanova, ali je ukazala na obrazac koji se, prema njenim riječima, ponavlja – antifašističko nasljeđe se potiskuje u korist identitetske politike.
"Srbija sistematski pokušava da stvori etničke podjele“, kazala je Marović, ukazujući na inicijative na opštinskom nivou koje guraju prosrpske političke snage, sa ciljem da se „poništi“ priznanje Kosova od strane Crne Gore.
Ipak, Marović je naglasila da ti pokušaji do sada nijesu uspjeli da zaustave pristupni proces. Politička elita Crne Gore ostala je uglavnom ujedinjena, što je pokazala široka većina od 74 od ukupno 77 poslanika koji su u julu glasali za pokretanje procedure ustavnih reformi. Protiv je bila samo tvrda prosrpska partija.
Taj konsenzus potvrđen je krajem avgusta, kada su same ustavne izmjene usvojene dvotrećinskom većinom, sa 68 glasova.
"Odnosi između Srbije i Crne Gore pogoršali su se posljednjih mjeseci. Srbija bi mogla željeti da bude faktor koji će ometati pristupni proces Crne Gore. Ulazak Crne Gore u EU stvara neugodna pitanja za Srbiju“, kazao je Euronewsu, koordinator Balkana u okviru Balkans in Europe Policy Advisory Grou, Florijan Biber.
Prema poljskom Centru za istočne studije, Beograd bi mogao pokušati da destabilizuje Crnu Goru kako bi zaustavio njeno pristupanje EU, jer bi članstvo Crne Gore oslabilo vodeću ulogu Srbije u regionu i smanjilo njen uticaj u Podgorici.
Euronews piše i da je Beograd zadržao značajan uticaj na susjednu državu preko političkih aktera koji su mu bliski, medija i Srpske pravoslavne crkve.
"Srbija nema nikakav interes da se miješa u proces pristupanja Crne Gore EU“, kazao je Euronewsu ambasador Srbije pri EU Danijel Apostolović.
