Prvostepenu presudu kojom je ovaj zahtjev odbijen, Apelacioni sud je ukinuo i postupak vratio na početak. Tada je naložio da se, prije odlučivanja o ovom pitanju, mora utvrditi da li je objekat Zlatibor gradnje na Draču, radi kojeg je nastao spor, završen, da li je investitor bio pozvan da reguliše komunalije te zbog čega nije podnio zahtjev za upotrebnu dozvolu.
Odgovarajući na ova pitanja, bivši direktor ove kompanije Saša Ćosović saopštio je da se prema tadašnjim propisima građevinska dozvola izdavala bez ugovora o komunalijama, te da su 2010. godine ustupili zemljište gradu kojim je bilo planirano da se kompenzuju komunalije za neki od budućih projekata. Kako se u ugovoru morao označiti konkretan objekat, kazao je Ćosović, kompenzacija je vezana za zgradu na Draču koja je bila započeta. On je objasnio da je u to vrijeme praksa grada i investitora bila da se novac, bez obzira na to što stoji u ugovoru, mogao usmjeriti na komunalije za bilo koji objekat koji se gradi na teritoriji Podgorice. Kako im je to kasnije onemogućeno, Ćosović je kazao da nijesu bili u mogućnosti da završe zgradu na Draču, već su uz pomoć kredita radove priveli kraju, ali nijesu uspjeli da u jednoj od lamela postave lift. Zbog toga, tvrdi Ćosović, nijesu mogli predati zahtjev za tehnički prijem objekta, što je uslov za upotrebnu dozvolu. Optužuje grad da je zbog nepoštovanja sporazuma došlo do sloma ove kompanije, koja je, prije dvije godine otišla u stečaj.
Sporazumom od prije deset godina Zlatibor gradnja je predala 950 kvadrata zemljišta gradu za saobraćajnice, trotoare i parking, a posebnim sporazumom sa Agencijom za razvoj i izgradnju Podgorice trebalo je da kompenzuje 209,2 hiljade eura za komunalije, do čega nije došlo.
Iz Glavnog grada tvrde da se oni nijesu obavezali da ovaj novac isplate te da ne mogu biti odgovorni za njihov propust što nijesu postupili u skladu sa sporazumom i potpisali ugovor sa Agencijom. Time, smatraju, ne mogu biti ni pasivno legitimisani u sporu. Iz Agencije navode da zemljište nije prenijeto na njih, te da od 2003. godine nemaju nadležnosti u poslovima vezanim za građevinsko zemljište. Smatraju da nije moguće realizovati sporazum tako da se dug Glavnog grada kompenzuje, jer je odlukom o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta iz 2011. godine ova nadležnost prenijeta isključivo gradu. Navode da je tužilac svojim nečinjenjem sam doprinio ovoj situaciji, jer nije dostavio revidirani idejni projekat što je uslov za zaključenje ugovora o komunalijama.
