Polazeći od iskazanog interesovanja poslanika tokom prethodnih rasprava na sjednicama skupštinskih odbora nadležnih za oblasti energetika i klimatske promjene, Zelena poslanička grupa je održala sastanak sa Ministarstvom energetike i rudarstva povodom Nacrta Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Crne Gore do 2030. godine (NEKP).
U uvodnom dijelu, poslanik Dejan Đurović zahvalio se ministru energetike i rudarstva na iskazanoj spremnosti da na platformi Zelene poslaničke grupe, predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti sarađuju u fazi izrade dokumenta koji ima strateški značaj za energetsku tranziciju Crne Gore, kao i na uvažavanju inicijative poslanika da se dodatno produži rok javne rasprave do 10. oktobra 2025. godine.
Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović saopštio je da Crna Gora mora imati viziju i smjernice za dalji razvoj energetike i za upravljanje klimatskim promjenama, te da je NEKP upravo takav dokument i da obuhvata politike i mjere u 5 ključnih oblasti: dekarbonizacija; energetska efikasnost; energetska sigurnost; interno energetsko tržište i istraživanje, inovacije i konkurentnost.
U dijelu zakonskog okvira, saopštio je da je u završnoj fazi izrada novog Zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa, čijim usvajanjem će se postići puno transponovanje legislative EU, kao i potpisivanje memoranduma sa Italijom čime će se postići povezivanje tržišta (engl. „market coupling“) i omogućiti Crnoj Gori da postane energetsko čvorište na Zapadnom Balkanu i most povezivanja sa EU.
“Crna Gora je prepoznata kao lider u regionu po stepenu usklađenosti zakona i podzakonskih akata sa evropskim pravnim okvirom. To pokazuje da naša energetska tranzicija ima čvrstu, pravnu i institucionalnu osnovu. Stvorili smo uslove za veliki investicioni ciklus u oblasti obnovljivih izvora energije i u narednim godinama očekujemo ulaganja od više stotina miliona eura u nove solarne i vjetroelektrane. NEKP je ključni dokument koji povezuje klimatske i energetske ciljeve i trasira put ka održivoj i konkurentnoj ekonomiji”, poručio je Šahmanović.
Sa aspekta energetske sigurnosti, pronalaženje alternativa za baznu energiju tj. onu koju proizvodi TE Pljevlja, ocijenio je najvećim izazovom, dok sa aspekta dostizanja nacionalnih ciljeva otežava činjenica da je Crna Gora jedina država kojoj se ne priznaje uticaj LULUCF sektora odnosno ponora emisija sa efektom staklene bašte (GHG).
Prezntaciju glavnih karakteristika scenarija, nacionalnih ciljeva i planiranih politika i mjera koje su obuhvaćene NEKP-om, održao je prof. dr Zoran Miljanić koji je naglasio da su nacionalni ciljevi do 2030. godine izuzetno zahtjevni i postavljeni prije izrade NEKP-a, da postoji veliki potencijal OIE ali da se uporedo sa tim mora raditi na smanjenju rada TE Pljevlja jer je korišćenje uglja i dizela odgovorno za 70 odsto ukupnih emisija GHG gasova. Zaključio je da mjere usmjerene na smanjenje korišćenja uglja i mjere u sektoru saobraćaja imaju najveći doprinos u ostvarivanju ciljeva.
Članovi Zelene poslaničke grupe iskazali su interesovanje u dijelu koji se odnosi na korišćenje LULUCF sektora odnosno koji su to razlozi zbog kojih šume, pod kojima je oko 60% teritorije Crne Gore, ne mogu biti mjera doprinosa u dostizanju ciljeva; kao i da li EPCG ima urađen plan pravedne tranzicije za rješavanje socio-ekonomskih izazova jer NEKP definiše 2041. godinu za prestanak rada TE Pljevlja. U odnosu na razvoj kapaciteta hidroenergije razgovarano je o projektu izradnje HE Komarnica, mogućnostima korišćenja Bilećkog jezera, namjeni naknada za OIE koje se plaćaju preko računa električne energije i dr.
Članovi Zelene poslaničke grupe su konstatovali da dokument pokazuje posvećenost Crne Gore dekarbonizaciji i klimatskim promjenama, ali da država mora biti oprezna u njegovoj realizaciji na način da zaštiti ekonomski i socijalni razvoj našeg društva. Takođe, NEKP obuhvata brojne i zahtjevne aktivnosti koje treba sprovesti, pa je sugerisano da se sprovedu detaljne konsultacije sa institucijama koje su nosioci ovih reformi jer moraju imati kapacitete da to iznesu, a da će Zelena poslanička grupa Skupštine, u okvirima svojih nadležnosti, dati puni doprinos daljim procesima.
Ukazano je da navedeni sastanak predstavlja prvi u nizu sastanaka koje Zelena poslanička grupa planira da održi, te da je današnji sastanak pružio informacije poslanicima sa ekspertskog nivoa o nacionalnim ciljevima i planiranim politikama i mjerama, a da će naredni sastanci biti posvećeni efektima i izazovima u implementaciji NEKP-a.
Članovi Zelene poslaničke grupe koji su učestvovali na sastanku: Dejan Đurović, Branka Marković, Nađa Laković, Slađana Kaluđerović i Radinka Ćinćur.
Predstavnici Ministarstva energetike i rudarstva koji su učestvovali na sastanku: Admir Šahmanović, ministar; Dino Tutundžić, državni sekretar; Zvjezdan Vujović, v.d. generalnog direktora Direktorata za elektroenergetiku; Zorana Sekulić, v.d. generalna direktorica Direktorata za naftu i gas; i prof. dr Zoran Miljanić.
Ispred Škole političkih studija, koja pruža podršku u radu Zelenoj poslaničkoj grupi, učestvovali su: Milan Radović, direktor i Danijela Darmanović, koordinatorka politika.
