Na ovaj način kod čak trećine oboljelih mogao bi se spriječiti nastanak kancera – poručila je, povodom 4. februara – Svjetskog dana borbe protiv raka, poznati crnogorski onkolog i pomoćnica ministra zdravlja prim. dr Jadranka Lakićević, prenosi Pobjeda.
Maligne bolesti, poslije bolesti srca i krvnih sudova, predstavljaju najčešći uzrok obolijevanja i umiranja ljudi kako u svijetu tako i u našoj zemlji. Svake godine, više od 12 miliona ljudi širom svijeta oboli od raka, a 7,6 miliona umre od te bolesti.
Srednje visoki rizik
U Crnoj Gori u 2009. godini od raka je umrla 891 osoba (504 muškarca i 387 žena), te se sa vrijednošću stopa standardizovanog mortaliteta za muškarce i žene od 143,1 odnosno 90,4 na 100.000 stanovnika. Crna Gora se među državama Evrope rangira u red zemalja sa srednje visokim rizikom smrtnosti od raka. Tokom 2009. godine u našoj zemlji muškarci su najviše umirali od raka pluća, prostate i debelog crijeva, a žene od raka dojke, pluća i debelog crijeva.
- U cilju borbe protiv raka, u našoj zemlji posljednjih nekoliko godina usvojeni su nacionalni programi za rano otkrivanje raka dojke, raka debelog crijeva i grlića materice, kao i nacionalni program za kontrolu raka. Crna Gora prolazi kroz period socio-ekonomske tranzicije koji, između ostalog, karakteriše i visoka zastupljenost nezdravih stilova života unutar populacije, što znači da postoji veća izloženost pojedinim faktorima rizika. Zajednički cilj svih segmenata društva, ne samo zdravstvenog sektora, treba da bude usmjeran na prihvatanje zdravih životnih navika od ranog djetinjstva, a potom da to bude pozitivan obrazac ponašanja tokom čitavog života – naglasila je dr Lakićević.
I dalje neizlječiv
Uprkos napretku koji je posljednjih decenija ostvaren u ranom otkrivanju i liječenju raka, ova bolest je, u čitavom svijetu, i danas, u velikom procentu neizlječiva. To se objašnjava činjenicom da sam uzrok bolesti još uvijek nije otkriven, a nijesu u potpunosti razjašnjeni svi mehanizmi karcinogeneze, invazivnosti i metastaziranja malignih tumora. U svakom slučaju, dalja istraživanja su usmjerana na otkrivanje mogućih uzroka ove grupe oboljenja kojima će biti moguće u većoj mjeri prevenirati i liječiti maligne tumore.
- Kontrola raka obuhvata četiri segmenta: prevenciju, rano otkrivanje, dijagnostiku i liječenje, kao i palijativno zbrinjavanje. Liječenje malignih oboljenja u ovom trenutku, u našoj zemlji, u savremenoj Klinici za onkologiju, vjerovatno je najbolji segment iz područja kontrole raka. Uvođenjem novih hirurških tehnika, nabavkom savremene radioterapijske opreme, novi aparat za spoljašnje zračenje kao i uređaji za savremenu brahiterapiju, primjenom inovativnih ljekova, tkz. „ciljne“ terapije koja djeluje samo na tumorske ćelije, ispunjeni su uslovi za liječenje malignih bolesnika koje je u skladu sa savremenim trendovima – naglasila je dr Lakićević.
Ona je dodala da se posljednjih godina radi i na dodatnoj edukaciji kadra iz oblasti onkologije, ne samo ljekara, nego i medicinskih sestara, radioloških tehničara i fizičara. Onkologija, prema njenim riječima, postaje predmet interesovanja velikog broja mladih ljekara, tako da je na specijalizaciji i subspecijalizaciji iz različitih oblasti više ljekara.
Registar za rak
- Ali, ono na čemu intenzivno moramo raditi u narednom periodu je unapređenje u oblasti prikupljanja podataka i nadzora, odnosno praćenja, što će biti moguće daljom informatičkom podrškom u sektoru zdravstva, jačanjem kapaciteta Instituta za javno zdravlje i uspostavljanjem nacionalnog regsitra za rak.
Intenziviraćemo implementaciju nacionalnih programa za rano otkrivanje raka, u čemu će najvažniju ulogu imati izabrani doktori i izabrani ginekolozi, uz neophodnu posvećenost i podršku menadžerskih struktura zdravstenih ustanova, kao i Fonda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravlja. Za uspješno ostvarivanje navedenih programa potrebna je pomoć i i aktivno ušešće NVO i medija – istakla je pomoćnica ministra zdravlja.
Foto: mzdravlja.gov.me
