Na inicijativu Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama u Podgorici je održan radni sastanak na temu „Primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama“.
Pored predstavnika Agencije, sastanku su prisustvovali i vd predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore dr Vesna Vučković, predstavnik Upravnog suda Crne Gore sudija Veljko Vujović, generalni direktor Direktorata za pravosuđe Ministarstva pravde Momir Jauković, ovlašćeni predstavnici Ministarstva finansija Ana Ljumović, Aleksandra Tošković i Luka Đuričković, predstavnica kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Marina Perišić, predstavnica kancelarije Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore Radomirka Raičević i predsjednik Advokatske komore Crne Gore advokat Zdravko Begović.
Nakon sveobuhvatne rasprave, kako je saopšteno iz Agencije, donijet je niz zaključaka koji se odnose na unapređenje ove oblasti.
„Slobodan pristup informacijama je osnov demokratskog života, kojim se afirmiše otvorenost javne administracije, što omogućava građanima i civilnom društvu da formiraju kritičko mišljenje o stanju i pojavama u društvu, te u tom duhu treba kontinuirano sistemski unapređivati ovaj pravni institut kao instrument i mehanizam demokratizacije društva“, navodi se u zaključcima.
Takođe, sagledavajući trenutnu situaciju, dosadašnju praksu, kao i izazove pitanja implementacije, te postojeća zakonska rješenja, učesnici sastanka su saglasni da je neophodno intenzivirati rad na sistematskim i sveobuhvatnim izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, posebno akcentujući definisanje instituta zloupotrebe korišćenja prava na slobodan pristup informacijama, kojeg treba ograničiti u skladu sa uporednom praksom i međunarodnim standardima.
Prema zajedničkoj ocjeni, definisanje instituta zloupotrebe prava treba da bude praćeno adekvatnim balansom između ostvarivanja prava javnosti da zna i njegove zloupotrebe. Institut zloupotrebe prava, kako dodaju, nije nepoznanica u pravnoj praksi i sadržan je u zakonskim rješenjima država regiona i članica EU.
„Zbog različite prakse tumačenja i postupanja od strane organa koji ga primjenjuju, neophodno je preciziranje definicije organa vlasti naročito u djelu kada se obveznik primjene finansira većim dijelom iz javnih prihoda uz navođenje konkretnih parametara koji će nedvosmisleno ukazivati da je organ vlasti obveznik primjene Zakona“, dodaje se u zaključcima sa sastanka.
Tu je, kako se navodi, i jasno definisanje informacije na način da informacija od javnog značaja jeste informacija kojom raspolaže organ vlasti, nastala u radu ili u vezi sa radom organa javne vlasti, sadržana u određenom dokumentu, i odnosi se na sve o ono o čemu javnost ima opravdan interes da zna. Zatim, i razmatranje preciznijeg normiranja pitanja troškova postupka, od prvobitnog zahtjeva do okončanja postupka i spora, kao i produženje važećeg roka odlučivanja od 15 dana od dana podnošenja žalbe.
Kako su naveli iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, učesnici sastanka, u cilju efikasnog rješavanja predmeta koji se tiču zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama, veoma korisnim su ocijenili nedavno predložene izmjene i dopune Zakona o upravnom sporu od strane Ministarstva pravde, koje nijesu dobile podršku u Parlamentu.
