Ulcinjska solana, iako formalno zaštićena, i dalje je bez upravljača i sredstava, što ugrožava njenu obnovu i jedinstveni ekosistem, zbog čega je neophodno hitno formirati upravljačko tijelo i obezbijediti stabilno finansiranje radi održivog upravljanja, efikasne zaštite prirode i usklađivanja sa standardima Evropske unije.
To je poručeno sa prvog dijela IX Međunarodne konferencije za zaštitu Ulcinjske solane, koju je organizovao Centar za zaštitu u proučavanje ptica (CZIP).
Kako javlja PR centar, izvršna direktorica CZIP-a Jovana Janjušević, kazala je da, uprkos dugoj tradiciji ove konferencije, nema razloga za slavlje.
Ona je podsjetila da je sudbina Solane od ključnog značaja za pristup Crne Gore Evropskoj uniji.
„Nije dovoljno formalno i pravno zaštititi Solanu. Ni Evropa, ni mi ne želimo još jedan park prirode na papiru, već visoko funkcionalno zaštićeno područje“, poručila je Janjušević.
Govoreći o trenutnom stanju, Janjušević je ukazala da Solana već šesti put „boluje“ zbog odsustva upravljača, koji je po zakonu trebao biti imenovan prije pet godina.
„Iako je prošle godine dato obećanje da će upravljač biti formiran, do danas CZIP nema informaciju od nadležnih ministarstava o uslovima koje je Opština Ulcinj dostavila na dalje postupanje“, rekla je Janjušević.
Pozvala je prisutne visoke zvaničnike da preispitaju razloge za „šutnju administracije i nepostupanje u ovoj urgentno kritičnoj situaciji“.
Naglasila je da sanacioni radovi koje je CZIP realizovao u prethodnim godinama neće dati adekvatne rezultate bez zakonski imenovanog upravljača i predviđenih budžetskih sredstava.
Janjušević je ukazala i na niz konkretnih problema.
„Solana, i pored činjenice da trenutno ne proizvodi so, i dalje plaća struju po industrijskim tarifama, obodni i glavni nasipi su obrasli vegetacijom do mjere da ornitolozi ne mogu redovno izvršavati monitoring, u opasnosti su i bazeni kristalizacije, dok pumpa radi „na izdisaju“ i invazivna vegetacija uzima prostor“, navela je Janjušević.
Da bi se barem djelimično odgovorilo na ove probleme, CZIP je, kako je kazala, morao da interveniše, navodeći da je organizovana nabavka traktora sa malčarom radi čišćenja i otvaranja terena kako za ptice, tako i za ljude.
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Feltenporučio je da je Ulcinjska solana ekosistem evropskog, ako ne i svjetskog značaja, kao i da je za Crnu Goru privilegija što na svojoj teritoriji ima habitat globalne ekološke važnosti.
„To je velika odgovornost, ne samo u kontekstu Poglavlja 27 pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, već i prema našoj planeti i budućim generacijama“, kazao je Felten.
On je istakao da je ključno pitanje osnivanje društva za upravljanje Solanom, koje bi omogućilo ispunjavanje završnih mjerila za poglavlje 27 i mobilizaciju oko 15 miliona eura iz IPA fondova.
„Takva kompanija bi Crnoj Gori omogućila da Solanom upravlja na sveobuhvatan način da zaštiti njene ekološke vrijednosti, obnovi proizvodnju soli, razvije turizam i saradnju sa lokalnim biznisima, kao i da otvori nova radna mjesta“, naglasio je Felten.
Smatra da pregovori između Vlade Crne Gore i Opštine Ulcinj o osnivanju tog društva traju dugo, ali bez konkretnih rezultata.
„Iskreno, mi više ne razumijemo zašto se to ne dešava. Godinama se govori da je sporazum gotovo gotov, ali nikako da bude potpisan. Da li je problem pravne prirode, principa ili uskih interesa ne znamo“, rekao je Felten.
On je naveo da pitanje vlasništva nad zemljištem može riješiti samo država i da to ne bi smjelo da bude razlog za odlaganje.
„Nadam se da će na desetoj međunarodnoj konferenciji naredne godine svi akteri moći da pogledaju unazad i kažu da su postavili okvir za održivo upravljanje Solanom i bolju zaštitu životne sredine. njemačka Vlada i civilno društvo biće i dalje pouzdani partneri Crne Gore, kao što su to bili i do sada“, zaključio je Felten.
Tokom I sesije "Godina za nama godina malih pomaka i velikih čekanja, programska direktorica CZIP-a Ksenija Medenicaukazala je da su ključni problemi koji ugrožavaju ovo zaštićeno područje ostali i dalje neriješeni.
Ona je naglasila da pitanje upravljača Solane već duže vremena nije riješeno, a i pitanje vlasništva ostaje otvoreno.
„Zbog toga su stali i mnogi planirani koraci: sanacioni radovi koji bi spriječili daljnje urušavanje nasipa nisu nastavljeni, iako su ranije bile započete inicijative. Ministarstvo je razvilo projektni prijedlog za IPA fondove kojima se nadaju da će od naredne godine biti dostupna sredstva za potrebne sanacije - ali ništa konkretno još nije izvedeno“, navela je Medenica.
Ukazala je da dio sredstava iz GEF projekta ove godine nije iskorišten za sanaciju dijela nasipa, što je, kako je rekla, propust.
„Oprema nabavljena kroz prethodne projekte. Bager, vozilo za turiste i dalje čeka korišćenje na terenu. Muzej koji je obnovljen i dvije prostorije predviđene za kancelarije budućeg upravljača još uvijek nisu opremljene i funkcionalne. Sve to stoji i nagomilava probleme iz godine u godinu, dok stanje solane postepeno propada“, upozorila je Medenica.
Ukazala je da je velik i sve ozbiljniji problem obrastanje bazena kristalizacije i evaporacionih polja vegetacijom, uključujući invazivne vrste.
„Kao odgovor, CZIP je inicirao nabavku mašine: traktor i malčer su kupljeni i uskoro stižu, a u saradnji sa nacionalnim parkovima planirano je fazno uklanjanje vegetacije i otvaranje nasipa kako bi monitoring i prolaznost po solani bili mogući tokom zime i početkom naredne godine“, navela je Medenica.
Prema njenim riječima, i pored navedenih problema, projekti monitoringa se nastavljaju.
„Redovni mjesečni monitoring je rađen, a u maju i junu realizovan je višednevni popis ptica (gnjezadarica) kojim je zatvoren jednogodišnji ciklus i priprema se publikacija koja će na narednoj konferenciji prikazati promjene u posljednjih deset godina“, rekla je Medenica.
Kazala je da je ponovo održan i prstenovački kamp, u okviru kojeg je drugu godinu zaredom organizovana i „prstenijada“ — javni događaj koji posjetiocima približava metodu prstenovanja ptica.
„Tokom kamp-vikenda 11 licenciranih prstenovača iz Crne Gore, Srbije, Slovenije i Velike Britanije prstenovalo je 353 jedinke 51 vrste. Među posebnim nalazima su i nalijeganja noćnog potrka: na području solane evidentirano je 20 parova, a tokom kampa označene su još četiri jedinke“, rekla je Medenica.
Ona je upozorila da je krivolov i dalje konstanta, navodeći da se pri terenskim izlascima često čuju vabilice i pucnji i nalaze se tragovi krivolova.
„Problemi nastaju i nakon prijava — iako je uvedena aplikacija „čuvaj.me“ u zajedničkoj kampanji Ministarstva i EU za prijavu ovih slučajeva, često inspekcija izađe, ali postupci dalje „zaglave“ na inspekciji, tužilaštvu i sudstvu, pa krivolov ostaje neriješen. Nemogućnost kretanja unutar područja zbog obraslih nasipa dodatno otežava detekciju i sprječavanje ilegalnih radnji“, navela je Medenica.
Ukazala je da je radna grupa ove godine imala znatno manji broj sastanaka, navodeći da su procesi usporeni jer se čekala konačna odluka o upravljačkom tijelu.
„Plan upravljanja je izrađen, ali bez izdvojenih sredstava u kapitalnom budžetu za realizaciju infrastrukturnih sanacija i pumpnih stanica, planirani radovi ne mogu da počnu. Betonski most koji se ranije mogao koristiti za prolaz sada pokazuje dodatna ulegnuća, pa se pristup nekim dijelovima solane dodatno otežava“, kazala je Medenica.
Ona je skrenula pažnju na radnike koji rade u vrlo lošim uslovima, navodeći da rade na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima sa naknadom oko 500 eura, da su radna mjesta neuslovna, a elektroinstalacije u objektima su opasne po život.
Govoreći o Solani iz ugla upravljača direktorica JPNPCG Marinela Đuretić, podsjetila je da to preduzeće od 2015. godine ima status privremenog zakupca Ulcinjske solane.
Prema njenim riječima, najveći izazovi u upravljanju odnose se na plaćanje zakupa zemljišta i visoke troškove održavanja prostora.
„Od 2015. do danas plaćamo zakup stečajnoj upravi u iznosu od oko 2.500 eura mjesečno, što za nas predstavlja značajan godišnji trošak,“ kazala je Đuretić.
Ukazala je da dodatni problem predstavlja činjenica da ne postoji zakonski regulisan osnov za upravljanje ovim područjem.
„Zakon o zaštiti prirode i Zakon o nacionalnim parkovima ne definišu upravljanje prostorima poput Solane, naročito u periodu prije njenog proglašenja parkom prirode,“ navela je Đuretić.
Kazala je i da poseban problem predstavlja nedostatak finansijskih sredstava za infrastrukturu i održavanje.
„Naši radnici na Solani trenutno primaju 500 eura, što je ispod minimalne zarade, ali zbog ograničenog budžeta nemamo mogućnosti da im povećamo platu,“ istakla je Đuretić.
Ona je dodala da JPNPCG nema dovoljno sredstava ni za infrastrukturna ulaganja u nacionalne parkove, pa samim tim ni na Solani, gdje su bentovi i kanali zarasli u vegetaciju, što otežava i monitoring i prolaz kroz prostor.
„Ne možemo sami riješiti sve probleme. Više puta smo tražili pomoć lokalnih komunalnih preduzeća, ali, nažalost, nismo naišli na razumijevanje,“ kazala je Đuretić, pozivajući na zajedničku saradnju svih relevantnih institucija Opštine Ulcinj, lokalnih preduzeća, nadležnog ministarstva i međunarodnih partnera.
