Studija je analizirala podatke prikupljene između 1979. i 2020. i otkrila značajno povećanje turbulencija u čistom vazduhu, a za glavni razlog navode – klimatske promjene, piše "Reader’s Digest".
Stalno rastuća količina toplog vazduha zbog emisije ugljen dioksida pratila je stopu povećanja turbulencija u čistom vazduhu. Taj topli vazduh diže se u mlazni tok, stvarajući vjetar koji uzrokuje turbulencije u čistom vazduhu.
"Klimatske promjene imaju značajan uticaj na učestalost vazdušnih turbulencija zbog češćih slučajeva vrlo nestabilnog vazduha", kaže naučnik Dan Bab.
Dijelom je to zbog vremena kada je mlazna struja jača, ali takođe se javlja na frontalnoj granici, gdje se susrijeću tople i hladne struje.
Kao rezultat toga, kaže on, "područja duž frontalne granice mogu doživjeti jake grmljavinske oluje s velikom kišom, vjetrovima i turbulencijama."
Nekoliko studija je ukazalo na to da bi turbulencije mogle postati učestalije i imati veći intenzitet, jer klimatske promjene mijenjaju mlazne struje i grmljavinske oluje. Prema jednoj studiji, od 2050. do 2080. zimske jake turbulencije u čistom vazduhu postaće jednako uobičajene kao umjerene turbulencije.
Uprkos strašnim predviđanjima, stručnjaci kažu da vazdušne turbulencije ne mogu srušiti komercijalni avion.
"Turbulencije mogu biti izuzetno opasne, uzrokujući povrede putnika i posade, kao i oštećenja aviona, ali je malo vjerovatno da će uzrokovati pad aviona komercijalne avio-kompanije", kazao je profesor Tomas Guin.
