Abiznis

Zavisnost od sirovina

Izvor

Vlasnici najvećih domaćih mesnih industrija i predstavnici Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, ocijenili su u razgovoru za Portal Analitika da  uvoz hrane u Crnu Goru, koji bi na kraju godine mogao dostići  cifru od 300 miliona eura - nije zabrinjavajući, kako to na prvi pogled izgleda.

 Oni toliki uvoz pravdaju činjenicom, da značajnu uvoznu stavku čini uvoz sirovinske baze za mesnu industriju. Zbog toga, prema tvrdnjama predstavnika Direkcije, imamo istovremeno povećanje izvoza crnogorskih prehrambenih proizvoda.

Prema zvaničnim podacima MOSTAT-a, u prvih šest mjeseci uvoz prehrambenih proizvoda u našu zemlju dostigao je 138, 5 miliona eura što znači da bi na kraju godine zbog turističke sezone, Crna Gora potrošila rekordnih 300 miliona eura za uvoz hrane!

U prvom polugođu najviše se uvozilo meso i prerađevine od mesa 33,9 miliona eura i kafa, čaj, kakao i začini ukupno- 20,1 milion eura. Istovremeno Crna Gora je duplirala izvoz mesa i hrane na oko 20 miliona eura.

 goranovicVeliki deficit svinjskog mesa: Vlasnik istoimene mesne industrije u Crnoj Gori Đorđe Goranović  kaže da su fokusirani na otkup domaće mesne sirovine naročito junećeg i jagnjećeg mesa, ali da se svinjsko meso silom prilika - uvozi.

 - U Crnoj Gori postoji veliki deficit svinjskog mesa koji se uvozi iz zemalja EU i Srbije, otuda i toliki uvoz mesa na nivou Crne Gore. Kada  je u pitanju goveđe meso za proizvodnju i pravljenje finalnog proizvoda, ta sirovina se obezbjeđuje većinom sa prostora Crne Gore – rekao je Goranović Portalu Analitika.

 Vlasnik kompanije “Goranović” ocjenjuje da Crnoj Gori nedostaje i pileće meso i da se ono uvozi najviše iz okolnih zemalja. On je rekao da je kompanija “Goranović” prošle godine izvezla robe u vrijednosti od četiri miliona eura, a ove godine očekuju puno bolji rezultat.

 - Naša kompanija je izvozno orijentisana. U prošloj godini smo ostvarili izvoz od 4 miliona eura, a ove godine očekujemo mnogo bolji rezultat. To govorim iz razloga što smo obezbijedili puno bolje kanale distribucije na inostranim tržištima, istakao je Goranović.

hilmofranca Svega trećina domaće sirovinske baze : Vlasnik  mesne industrije “Mesopromet” Hilmija Franca kaže da je njegove cilj kompanije da sopstvenom proizvodnjom i izvozom supstituišu relativno velik uvoz sirovine.

 - Domaću sirovinu koristimo u procentu 30 do 35 odsto, a ostalo uvozimo iz Srbije i zemalja Evropske unije –rekao je Franca Portalu Analitika. On je istakao da njegova kompanija ima najsnažniju aktivnost u Bosni i Hercegovini, budući da tamo posjeduje sopstvenu kompaniju.

- Imamo izvoz naših proizvoda u Makedoniju a počinjemo i za Kosovo–naveo je Franca, napomenuvši da nemaju precizne podatke o ovogodišnjem izvozu.

 Dupliran izvoz  domaće hrane: Direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Zoran Vukčević, napominje kao pozitivnu stvar da je izvoz crnogorske hrane u prvih pola 2010. godine gotovo udvostručen.

 - Crnogorska prehrambena preduzeća primjenjuju međunarodne standarde, čime su obezbijedila neophodne uslove da izvoze na okolna tržišta. Dosta je rađeno i na promociji i marketingu crnogorskih proizvoda. Naši proizvođači su učestvovali na renomiranim sajmovima hrane u okruženju ali i Evropi, što se pokazalao kao pun pogodak, rekao je Vukčević Portalu Analitika.

zoranavgokPrema njegovim riječima, rađena su istraživanja tržišta okolnih zemalja Italije. Rusije i Njemačke pa se uskoro može očekivati značajniji plasman naših proizvoda na tim veoma zahtjevnim tržišnim destinacijama.

- Direkcija je tokom zadnjih nekoliko godina primijenila navedene instrumenate u jačanju konkurentnosti crnogorskih proizvođača hrane koje već sada daju rezultate. Dupliran izvoz crnogorske hrane u prvom redu mesa, voća i povrća treba da budu izazov i podsticaj ostalim crnogorskim proizođačima da krenu tim putem –zaključio je Vukčević

 Razvijati  prerađivačke kapacitete: Popis poljoprivrede je pokazao da Crna Gora ima značaju sirovinsku bazu od oko 80.000 goveda i 227.000 ovaca. Pokrivenost ukupnog uvoza izvozom iznosila je 18,8 odsto i veća je u odnosu na pokrivenost u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 16,09.

Vlasnici mesnih industrija kao lijek za visok spoljnotrgovinski defict vide snažniji izvoz specifičnih prehrambenih proizvoda.

- Treba da radimo na razvojnoj komponenti kod prerađivačkih kapaciteta, tako da ostvarimo veći izvoz. Tu prije svega mislim na mala i srednja preduzeća koji mogu da proizvode specifične prehrambene proizvode, pa da ih potom izvoze u zemljama EU. A veće kompanije agroindustrije moraju da se fokusiraju na nove kanale distribucije prema inostranstvu. U narednih pet godina Crna Gora će sigurno značajno smanjiti uvoz hrane, iako će ga uvijek biti- zaključio je Goranović razgovor za Portal Analitika.

 

Predrag Zečević

Portal Analitika