Iako je od strane državnog sekretara u srpskom ministarstvu pravde Slobodana Homena gromoglasno najavljivano potpisivanje sporazuma sa Crnom Gorom o izručenju za sva krivičana djela za koje je predviđena kazna zatvora više od godinu dana, prve konsultacije ministarstava pravde dvije države su pokazale da je za sada Beograd spreman da se Ugovorom o izručenju obuhvati - samo izručenje optuženih za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije i terorizma, ali ne i za krivična djela ratnog zločina.
Kako je navedeno u zajedničkom saopštenju, nakon prvog konsultativnog sastanka, ocijenjeno je da je interes obije države da se izmjenama postojećeg Ugovora omogući međusobno izručenje sopstvenih državljana za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije i terorizma, ali su takođe razmatrane i mogućnosti izručenja za druga teška krivična djela.
Crna Gora obavezna da izruči sve koje potražuje Srbija: Ako ostane tako, to praktično znači da jedan broj od 13 državljana koje Crna Gora potražuje od Srbije neće biti izručeni Podgorici, dok će Crna Gora biti u obavezi da odmah nakon stupanja Sporazuma isporuči svih sedam svojih državljana koje potražuje Beograd, jer je organizovani kriminal tretiran Ugovorom.
Crna Gora od Srbije potražuje optužene u procesu za deportaciju građana BiH islamske religije na početku 1992. godine, za krivično djelo ratni zločin i to bivšeg šefa crnogorske DB Boška B. Bojovića, Milisava Miću Markovića, Duška D. Bakrača, Milorada I. Ivanovića i Radoja Radunovića. Kako je ranije najavljeno, Podgorica takođe potražuje od Srbije Predraga Strugara optuženog u slučaju ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Kaluđerskom Lazu. Ranije je Portal Analitika pisala da je većina koje Crna Gora potražuje u međuvremenu stekli i srpsko državljanstvo. Srbija od Crne Gore potražuje petoricu optuženih u slučaju ‘’Balkanski ratnik’’ kao i dvojicu za šverc narkotika, koji nijesu povezani sa pomenutim slučajem.
Potpisivanjem crnogorsko-srpskog sporazuma, kojim bi se izuzela djela ratnih zločina, svi ovi ljudi nesmetano bi nastavili da žive u Srbiji, čija je vlast, očito svjesno, svojevremeno stala u njihovu zaštitu darujući im državljanstva.
Ukoliko bude potpisan „krnji“ Sporazum o ekstradiciji u formi sličnoj onoj koji je Srbija potpisala sa Hrvatskom, stvoriće se paradoks: od ekstradicije biće izuzeti optuženi za najteže krivično djelo - ratni zločin - dok bi optuženi za saobraćajne nesreće ili relativno mala krivična djela mogli biti izručivani drugoj državi.
I dok srpsko-hrvatski rezon može da se razumije - jer je mnogo ljudi iz Srbije na brojnim listama hrvatskih sudova optuženo za ratne zločine zbog rata početkom devedesetih - ne postoji ozbiljan razlog za rezerve Beograda kada treba da potpiše u Hrvatskoj. Uostalom, Podgorica i Beograd bili su početkom devedesetih „na istoj strani“ i nemaju tih problema sa dugim spiskovima osumnjičenih ili optuženih za ratne zločine, osim već pobrojanih koje crnogorska strana potražuje.
Stoga, ako bi se desilo da Crna Gora - odnosno Ministarstvo pravde i Vlada Crne Gore pristanu na takav sporazum - postavlja se pitanje svrsishodnosti takvog dokumenta, jer bi pravdu izbjezgli optuženi za najteža krivična djela - koji su u međuvremenu postali srpski državljani. Da li je možda Srbija garantovala tim licima izuzeće od krivičnog gonjenja i bezbjednost na njenoj teritoriji?
Pregovori nakon utvrđivanja Platforme: Pomoćnik ministra pravde Branka Lakočević potvrđuje u razgovoru za Portal Analitika da će Sporazumom biti tretirano izručenje lica optuženih za najteža krivična djela - organizovani kriminal, korupcija i terorizam, dok će za ostala krivična djela - biti razmatrane mogućnosti tek nakon što se utvrde platforme za potpisivanje sporazuma od strane i jedne i druge Vlade.
- Nakon što obje Vlade usvoje platforme na sjednicama - ulazi se u pregovore. Mi smo na konsultativnom sastanku razmatrali kako sa pravnog aspekta treba da izgleda Ugovor i kako to treba da se odradi. Sami pregovori krenuće nakon što crnogorska Vlada utvrdi platformu, rekla je Lakočević. Ona je dodala da se u vezi sporazuma sa Srbijom radi o revidiranju postojećeg Ugovora o međunarodnoj pravnoj pomoći između Srbije i Crne Gore. „Na sastanku su analizirani Krivični zakonici obije države. Mi smo analizirali zakonike i kako to sve izgleda i koja djela mogu biti tretirana”, kaže Lakočević.
Ipak, pomoćnica ministra pravde za pravosuđe nije željela da komentariše da li će Sporazumom biti obuhvaćena i ekstradicija 13 lica koja potražuje Crna Gora od Srbije, uključujući i ona lica koje Podgorica potražuje zbog optužbi za ratne zločine.
- Znači, sigurni su djela organizovanog kriminala, korupcije i terorizma, dok će se za ostala krivična djela to dodatno razmatrati, da se vidi za koja će još djela biti predviđeno izručenje - objašnjava Lakočević.
Sporazum sličan srpsko-hrvatskom: Sa druge strane, advokat Goran Rodić kaže za Portal Analitika da će fokus najavljenog Sporazuma biti na izručenju lica protiv kojih je pokrenut postupak odnosno podignuta optužnica, a oni nijesu dostupni jednoj od država.
Ipak, Rodić dodaje da će Sporazum vjerovatno biti ograničen na organizovani kriminal i korupciju, kakav je Srbija potpisala sa Hrvatskom. „Znači, to je sada predmet razgovora i budućeg ugovora o izručenju. Tako su ga potpisali Srbi i Hrvati, a dokument je bio ograničen na organizovani kriminal i korupciju”, objašnjava Rodić.
On smatra da bi, ako bi se potpisao Sporazum u formi kakva se sada pominje, onda bi Crna Gora morala da izruči sve optužene u akciji ''Balkanski ratnik''. Ipak, Rodić kaže da ne zna da li će djela ratnog zločina biti tretirana Ugovorom o izručenju. ''To ne znam, jer će to će biti stvar dogovora. Srbija i Crna Gora trebalo da bliže sarađuju nego kada su u pitanju Srbija i Hrvatska''.
Tretirati i ratne zločine: Slično misli i predsjednik Senata Udruženja pravnika Crne Gore, Stanko Marić koji smatra da će međusobno izručenje za ratne zločine kao i neka druga krivična djela zavisiti od detalja samog Sporazuma.
- Cilj sporazuma je da se isporučuju lica protiv kojeg je podignuta optužnica i za koje postoji osnovana sumnja da su počinili određena krivična djela, navodi Marić.
Istaknuti pravni ekspert smatra da bi Sporazumom dvije države trebalo biti regulisano izručivanje optuženih za najteža krivična djela pa i za ratne zločine.
- Crna Gora će najvjerovatnije morati da isporuči optužene u akciji ''Balkanski ratnik'' a Srbija one koja Crna Gora potražuje zbog optužbi za ratne zločine, smatra Stanko Marić.
Međutim, da bi se to zaista i dogodilo, potrebno je da makar crnogorska strana inicira izručenja osba koja se gone za ratne zločine. Ministarstvo pravde Crne Gore, prema informacijama Portala Analitika, za sada nije ozvaničilo takav prijedlog u razgovorimasa kolegama iz Srbije. Pitanje je, samo, zašto nije bilo prijedloga i da li je to najava da Crna Gora nema želju da potražuje one koji se terete za najteža krivična djela?
Nenad Zečević
