Posljednji dan ovosedmičnog trgovanja ukazuje na uočljivost brojnih faktora na osnovu kojih ulagači donose odluke, no kako se sve dešava u trenutku kada je zabrinutost zbog dešavanja na rusko-ukrajinskoj granici splasnula, a ishod dolazeće sjednice Federalnih rezervi sve manje jasan, mnogi pokušavaju da pronađu povoljan trenutak za kupovinu po nižoj cijeni one imovine čiji rast vrijednosti očekuju u nastavku godine.
Situacija na tržištima postala je opuštenija nakon što je američki državni sekretar Entoni Blinken pristao da se sastane sa ruskim ministrom inostranih poslova Sergejem Lavrovom, što je izazvalo nadu u diplomatsko rješenje sukoba oko Ukrajine.
Diplomatija
Fjučersi na akcije američkih kompanija koje ulaze u sastav berzanskih indeksa uvećali su vrijednost za pola procenta, prinosi američkih državnih obveznica su se oporavili nakon što su prethodnih dana na Njujorškoj berzi dostigli najniže vrijednosti, a valute koje važe za „sigurna utočišta“, kao što je japanski jen, smanjile su dobitke pošto je pozitivno raspoloženje smirilo tenzije među investitorima.
Međutim, tržišta su i dalje daleko od uvjerenja da će diplomatsko rješenje biti brzo pronađeno kada je riječ o ukrajinskim vladinim snagama i pobunjenicima koje podržava Rusija na istoku zemlje, a koji razmjenjuju nove optužbe za granatiranje i druga kršenja primirja.
Kijev i pobunjenici okrivljuju jedni druge za eskalaciju nakon artiljerijskih i minobacačkih napada koji su se dogodili juče, što je izazvalo strahove da bi Rusija, koja je okupila više od 100.000 vojnika blizu ukrajinskih granica, mogla da se umiješa.
Kremlj je u četvrtak saopštio da je „duboko zabrinut“ zbog izbijanja krize u Ukrajini i da pomno prati situaciju. SAD su saopštile da Rusija traži izgovor za rat nakon što su odbijeni njeni zahtjevi da Ukrajina odustane od kandidature za ulazak u NATO.
Oprez
Odražavajući nervozu na širim tržištima, mjerač implicirane volatilnosti na berzi je na ne tako velikoj udaljenosti od jednogodišnjeg maksimuma, dok su tržišta valuta prepuna velikih ugovora o opcijama dizajniranim da zaštite investitore u slučaju da tržišta divlje fluktuiraju ukoliko izbije sukob.
Daleko od neprestanog udaranja u ratne bubnjeve, novi komentari zvaničnika američkih Federalnih rezervi takođe nijesu pružili olakšanje tržištima uoči vjerovatno najvažnijeg sastanka o politici centralne banke koji će se održati u martu.
Predsjednica ogranka Feda u Klivlendu Loreta Mester rekla je da ta institucija treba da povlači agresivnije poteze nego što je to rađeno nakon Velike recesije.
Očekuje se da će kreatori politike početi da povećavaju kamatne stope sa skoro nultih nivoa kada se sastanu sljedećeg mjeseca i da će ubrzo nakon toga početi da smanjuju portfolio Feda od skoro devet biliona dolara. Zvaničnici raspravljaju o tome koliko brzo treba podizati kamatne stope da bi se suzbila najveća inflacija zabilježena u nekoliko decenija.
Prema njenoj ocjeni inflacija ostati iznad 2% ove i 2023. godine, sa rizicima koji će se okrenuti nagore.
Strategije
Mester je takođe rekla da podržava prodaju nekih hipotekarnih udjela Feda u nekom trenutku kako bi se ubrzao prelazak na portfolio koji prvenstveno ulaže u trezorske zapise. Ona spada među zvaničnike koji prodaju imovine posmatraju kao rezervni plan za američku centralnu banku, jer smanjuje bilans stanja koji se udvostručio tokom pandemije.
Njeni komentari odražavaju niz stavova među kreatorima politike Feda posljednjih dana, pri čemu neki zvaničnici podržavaju umjereni tempo povećanja stopa, dok predsjednik ogranka Feda u Sent Luisu Džim Bulard podržava povećanje stope za cio procentni poen do jula.
I iako su fjučersi smanjili izglede za povećanje stope od 50 baznih poena idućeg mjeseca, cijene akcija globalnih kompanija zabilježile su drugi uzastopni nedjeljni pad, signalizujući da nelagodnost investitora u pravcu pooštravanja politike ostaje najveći razlog za zabrinutost.
Indeksi i valute
Najširi indeks azijskih akcija izvan Japana MSCI tokom jutrošnjeg trgovanja zabilježio je pad od 0,7% uz nastavak silaznog trenda. Indeks Tokijske berze Nikkei izgubio je 0,4% vrijednosti, dok su indeksi berzi u Hong Kongu i Sidneju umanjeni 1,8% i 1% respektivno, smanjivši veće jutarnje gubitke. Zabilježen je i pad vrijednosti indeksa na Wall Streetu, pa je S&P 500 snižen 2,1%, a Nasdaq za 2,9%.
Valute koje u turbulentnim tržišnim okolnostima važe za sigurnije, kao što su japanski jen i švajcarski franak su se malo povukle u azijskoj trgovini nakon što su se tokom sinoćnjeg trgovanja na američkim tržištima popele na dvonedeljne maksimume u odnosu na dolar. Istovremeno se na tržištima valuta širom svijera eurom trgovalo po cijeni od 1,1340 dolara.
Nakon pada od 7,6% uoči jučerašnjeg zatvaranja tržišta, bitcoinom se jutros trguje po cijeni od 40,963 dolara, što je porast od 0,9% u odnosu na prethodni dan.
Cijena nafte je u blagom padu, a fjučersi na naftu tipa Brent jutros su izgubili 0,6 odsto vrijednosti, pa se barelom trguje po cijeni od 92,38 dolara, što je više od četiri odsto ispod maksimuma koji je dostignut u ponedjeljak. Cijena američke WTI nafte takođe je jutros bila u padu i to 0,7 odsto, spustivši se na 91,1 dolara za barel.
