Berzansko trgovanje jutros je na azijskim tržištima počelo praćeno velikom neizvjesnošću, budući da se očekuju informacije iz Federalnih rezervi koje će odrediti koju imovinu je poželjno posjedovati, a koju što prije prodati u narednom periodu.
Ukoliko dođe do očekivane odluke o povećanju kamatne stope ranije nego što je inače bilo planirano, slične poteze mogle bi da povuku centralne banke širom svijeta, što bi dodatno destabilizovalo valutno, ali i tržište kapitala uopšte.
Dinamika
Očekivanja većine ulagača su da će do povećanja kamatne stope na 0,25% doći u martu, a da će se postepeno povećavati na 0,75% do kraja godine.
Najnovija anketa među menadžerima fondova koju je sprovela Bank of America pokazuje da oni favorizuju kraj smanjenja u aprilu i samo dva povećanja u 2022. godini, što fondove čini ranjivijim na oštrije poteze.
Takođe će biti od vitalnog značaja i to dokle će doseći stope s obzirom na to da su cijene na tržištima sada na vrhuncu od samo 1,5-1,75%, što je nivo za koji se očekuje da neće čak ni uticati na dodatni inflatorni rast.
Ipak, nikada ranije nije se dogodilo da na vrhuncu ciklusa realne stope nijesu bile iznad nule, što znači da je očekivana terminalna stopa na tržištu preniska.
Potez Feda
Ukoliko se Fed usaglasi i planiraju mnogo veći maksimum, to bi izazvalo visoke procjene cijena akcija i male prinose koje nude trezori. Upravo sada, obveznice impliciraju da će gotovinske stope u prosjeku biti samo 1,8% u narednih 30 godina.
Brzo širenje Omikron soja je dodatna komplikacija koja bi mogla da podstakne Fed da bude manje oštar, iako su nedavno zvaničnici zvučali više zabrinuto zbog postojanosti inflacije nego zbog pandemije.
Šta god da Fed odluči, to će postaviti granicu za centralne banke EU, Velike Britanije i Japana kada se sastanu ove nedjelje, a ujedno će i pojačati pritisak za dalje pooštravanje na tržištima u razvoju.
Ovoliki broj potencijalnih zamki izazvao je dodatnu nervozu kod ulagača, zbog čega je MSCI najširi indeks azijsko-pacifičkih akcija izuzev Japana jutros na početku trgovanja oslabio 0,1% u sporoj trgovini.
Indeksi
Japanski indeks Nikkei porastao je 0,1%, a dok je indeks južnokorsjske berze gubio 0,3%. Sve ovo se dešavalo uoči objavljivanja podataka o kineskoj maloprodaji i industrijskoj proizvodnji.
Nasdaq fjučersi i fjučersi u okviru indeksa S&P 500 bili su gotovo bez promjena tokom jutrošnje trgovine, pošto su preko noći izgubili stabilnost.
Prinosi državnih obveznica bili su za nijansu veći nakon neočekivano snažnog očitavanja inflacije cijena proizvođača u SAD.
Desetogodišnji prinosi su porasli na 1,44%, ali su i dalje daleko od nedavnog vrha od 1,693%. Kriva prinosa je nastavila svoj trend poravnanja jer investitori očekuju da će raniji početak zaoštravanja Fedove politike dovesti do sporije inflacije na duži rok.
Valute
Izgledi da dođe do povečanja kratkoročnih stopa podržali su američki dolar, posebno u odnosu na euro i jen, gde se očekuje da će monetarna politika zaostajati.
Euro je kliznuo na 1,1256 dolara i ponovo se približavala svom nedavnom najnižem nivou od 1,1184 dolara. Dolar je ojačao na 113,71 jena i približava se novembarskom rekordu od 113,95.
Indeks dolara je porastao na 96,554, strijemeći ka novembarskom rekordu od 96,938 poena.
Rizik od povećanja gotovinskih stopa bio je teret za zlato, koje ne nudi fiksni prinos, i ostavio ga je po strani po cijeni od 1.772 dolara po unci.
Cijene nafte su se spustile nakon što je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) saopštila da bi širenje Omikron soja poremetilo oporavak globalne tražnje za gorivom.
