Dvije države i danas izvještavaju o smrtonosnim napadima. I dok Indija optužuje Pakistan da podržava prekogranični turizam, ta država negira umiješanost u to.
No, istorija konflikta u toj je regiji jako duga, a ovom prilikom podsjećamo na neke od ključnih događaja.
1947-48.
Sa završetkom britanske kolonijalne vlasti, indijski potkontinent podijeljen je na Indiju sa hinduističkom većinom i Pakistan sa muslimanskom većinom. Tadašnji Istočni Pakistan danas je Bangladeš.
Više od milion ljudi ubijeno je tokom međuetničkih sukoba koji su pratili raspad britanske vlasti. Ogroman broj hindusa pobjegao je iz svojih pakistanskih domova u Indiju, a isto su uradili i mnogi muslimani iz Indije, koji su izbjegli u Pakistan.
Tadašnje planinsko kraljevstvo Džamu i Kašmir uskoro će postati žarište žestokog sukoba. Pakistan je, pritum, podržao tamošnju pobunu i time je počeo njihov prvi rat sa Indijom.
Kašmirski maharadža Hari Sing tražio je pomoć Indije, a zauzvrat im ponudio dio teritorije. Rat je okončan 1949. prekidom vatre uz intervenciju Ujedinjenih nacija. Međutim, potpisani sporazum, prema kojem su dvije države kontrolirale djelove Kašmira, predmet je konstantnih sporenja.
1965.
Pakistan nije odustajao od ambicije da kontroliše planinsku regiju, a 1965. njihova je armija povrijedila granice primirja.
Indija je na taj upad odgovorila šaljući trupe u dio Kašmira koji je bio pod kontrolom Pakistana.
Žestoke borbe rasplamsale su se širom Kašmira, tamo su vođene neke od najvećih tenkovskih bitaka u istoriji, a obje države mobilisale su i brojne vazdušne snage.
Taj sukob okončan je još jednim UN-ovim sporazumom o primirju.
1971.
Mnogi građani ondašnjeg Istočnog Pakistana zahtijevali su autonomiju u odnosu na Zapadni Pakistan, uslijedio je sukob, a rezultat je bilo stvaranje nove države - Bangladeša.
Tokom tog konflikta, milioni ljudi pobjegli su iz Istočnog Pakistana u Indiju, a Delhi je iskoristio pomenuti sukob kako bi njihove gerilske snage pomogle pobunjenom istoku.
Upravo to podstaklo je novi sukob sa Pakistanom, iz kojeg će se izroditi i vazdušni napadi. Pakistanska armija na kraju se predala u Daki, koji će postati prijestonica novouspostavljenog Bangladeša.
Tri godine kasnije, Indija će postati nuklearna sila.
1999.
Godina 1999. značajna je iz više razloga, pa i zbog toga što je i Pakistan tada postao nuklearna sila.
U danima kada je okupacija Avganistana od strane SSSR bila na izdisaju, islamski džihadisti polako su počeli da ulaze u dio Kašmira koji je bio izvan granica pakistanske kontrole.
Desetak godina kasnije, Pakistan je podržao antiindijski ustanak u Kašmiru, pri čemu su u tu regiju ušle i njihove trupe. I naravno - uslijedio je novi žestoki sukob dvije države, vođen na ogromnoj nadmorskoj visini, a naročito oko grada Kargila. Na obje strane bile su stotine mrtvih, a hiljade ljudi trajno su pobjegle iz tog dijela Kašmira.
Botbe su završene u julu 1999, pri čemu je Indija povratila Kargil. Do kraja godine, general Pervez Mušaraf uspješno će izvesti državni udar u Pakistanu, a taj je događaj oblikovao tamošnje političke prilike do ovog dana.
2001-2009.
Tokom 2001. u napadu bombaša samoubice u regionalnoj skupštini Kašmira u Šrinagaru ubijeno je 38 ljudi. Nedugo zatim, uslijedio je napad na indijski parlament u Delhiju u kojem je ubijeno 14 ljudi. Godinu kasnije, 36 ljudi stradalo je kada su militanti granatama zasuli vojni objekat u Kašmiru, pri čemu su otvorili vatru i na putnike u jednom autobusu.
U toj je deceniji uslijedilo još niz napada preko linije kontrole.
Sve je završeno najkrvavijim napadom u Mumbaiju 2008. godine, u kojem je ubijeno 166 ljudi. Naoružani otmičari su na tri lokacije, uključujući i luksuzne hotele, uzeli taoce i na kraju ih poubijali. Za to je odgovorna bila pakistanska teroristička grupa Laškar-e-Taiba, a Indija je optuživala pakistanske tajne službe da su im pružali podršku.
2016-2025.
U novijoj prošlosti, sukobi oko linija kontrole u Kašmiru postali su gotovo uobičajena pojava. Prije devet godina, militanti iz Džaiš-e-Muhamed grupe napali su sjedište indijske vojske u gradu Uri u Kašmiru i ubili 19 vojnika.
Premijer Indije Narendra Modi reagovao je nizom napada na pakistansku teritoriju, navodeći kako su u pitanju ciljane akcije protiv militanata. Pakistan na to nije odgovorio.
Ipak, 2019. ista je grupa izvršila napad auto-bombom na konvoj indijskih snaga bezbjednosti u gradu Pulvama u Kašmiru. Poginulo je 40 indijskih bezbjednjaka.
Delhi je na to odgovorio masovnim vazdušnim napadima, a Pakistan je uzvratio - granatirali su djelove Kašmira pod indijskom upravom. Na kraju su uslijedile žestoke borbe, pri čemu je jedan indijski pilot završio u rukama Pakistanaca.
Modijeva Vlada, pritom, ukinula je Kašmiru autonomiju, pri čemu su se obračunavali sa tamošnjim neistomišljenicima, uhapsili stotine ljudi i nametnuli polugodišnju blokadu komunikacija. Iz Delhija je tada saopštavano kako je to bilo nužno u cilju završetka višedecenijskog separatističkog nasilja.
I dok je Modi tokom prošlogodišnjih izbora isticao kako je Kašmir, upravo zbog toga, mnogo sigurnije mjesto, njegov narativ uništen je prošlog mjeseca. Tada su militanti napali indijske turiste u Kašmiru.
