“Takođe, ovakve presude predstavljaju važan dokaz aktivnog mehanizma zaštite autorskih prava”, smatra ona.
Suspendovana vanredna profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Lakićević-Đuranović osuđena je da je plagirala specijalistički rad njenog studenta Đorđa Drinčića na način što ga je objavila u jednom srpskom časopisu. Kada presuda postane pravosnažna, profesorica je dužna da plati novčanu kaznu od 2.500 eura, a ako to ne uradi – zamijeniće se kaznom zatvora.
Profesorica negirala krivicu
Tužilaštvo je tražilo da joj kazna bude 3.000 eura i da joj se onemogući da obavlja posao profesora, ali sutkinja Rabrenović to nije uvažila, jer smatra da ne postoji bojazan da će ona ponoviti to krivično djelo.
Tužilaštvo je zbog toga najavilo da će podnijeti žalbu na presudu, kao i odbrana, koja je uvjerena da će na kraju dokazati da profesorica nije kriva.
Profesorica Lakićević-Đuranović je u više navrata negirala krivicu.
Ona je još ranije suspendovana na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Kakve poteze sada planira da povuče rukovodstvo najstarije visokoškolske ustanove, ne zna se, jer nam nijesu odgovorili na to pitanje.
Profesorica je osuđena na inicijativu Centra za građansko obrazovanje, nevladine organizacije koja je još 2019. godine ovaj slučaj prijavila tužilaštvu nakon čega je uslijedila njihova reakcija.
“Mi smo u CGO-u očekivali osuđujuću presudu kao jedinu logičnu, ako se cijeni u skladu sa zakonom, izvedenim dokazima i utvrđenim činjenicama u postupku. Naime, i laiku je bilo jasno da je optužnica protiv Lakićević-Đuranović, koja je nastala na osnovu naše krivične prijave, bila utemeljena. Ne vidim razloga da se odbrana optužene žali, s obzirom da je izrečena sankcija već minimalna za karakter takvog krivičnog djela”, kaže Kaluđerović.
Imajući u vidu da je ovo prva presuda za plagijat u Crnoj Gori, navodi da ovakve presude predstavljaju važan dokaz aktivnog mehanizama zaštite autorskih prava.
“Konačno, vjerujem da se ovakvim presudama povećava svijest javnosti da plagijati nijesu bagatelna stvar već krivično djelo, koje ima svoje dalekosežne posljedice ukoliko se dokaže kao takvo i to po samog plagijatora, ali i po integritet akademske zajednice”, kaže Kaluđerović.
Komentarišući kako generalno ocjenjuje način na koji se kontrolišu radovi da ne bi došlo do plagijata i što je nužno unaprijediti, Kaluđerović kaže da je kontrola radova dosta složen posao. To, dodaje ona, zahtijeva tehničku opremljenost i razvijene specijalizovane softvere, posebno u ovom periodu široke elektronske dostupnosti materijala, kao i veću odgovornost mentora, poručuje ona.
“Međutim, mnogo je važnije, a kod nas zaboravljeno, raditi na prevenciji kroz jačanje etike i odgovornosti pojedinaca jer, osim što je nezakonito, prepisivanje bez navođenja autora u akademskim krugovima treba da bude označeno i kao nemoralno”, ističe Kaluđerović.
Slučaj ,,Bečić“
Polemika oko rada profesorice traje od 2019. godine, a slučaj Lakićević- Đuranović nije jedini koji je bio u žiži javnosti.
Nezavisna međunarodna komisija Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore utvrdila je ranije da se 7.494 riječi, odnosno 21,4% ukupnog obima magistarskog rada lidera Demokrata Alekse Bečića ne može smatrati autentičnim jer predstavljaju tekst preuzet od drugih autora bez korektnog citiranja. Došli su i do podatka da 29,5 odsto Bečićevog magistarskog rada čini tekst preuzet, ali i ne naveden, iz njegovog diplomskog rada. Najveće preklapanje teksta u iznosu od 7,5 odsto pripada magistarskom radu pod nazivom „Problemi zaživljavanja korporativnog upravljanja u privredama u tranziciji sa posebnim ostvrtom na stanje u Republici Srpskoj“, čiji autor je Mica Kozlik, Panevropski Apeiron univerzitet, Banjaluka, 2009.
Međunarodna komisija koja se bavila Bečićem, međutim, nije jasno rekla da je on plagirao rad koji je odbranio 2014. godine, već da nije autentičan. Senat Univerziteta Crne Gore mu nije izrekao kaznu, pojašnjavajući da nema pravnih mogućnosti za to, odnosno da su se u međuvremenu promijenili zakoni, propisi, koji ne mogu retroaktivno da se primjenjuju. Niko se nakon toga nije proglasio nadležnim da se dalje bavi tim predmetom, a u međuvremenu je Ustavni sud, postupajući po inicijativi Demokrata, ukinuo odluku Senata UCG, na osnovu koje je oformljena komisija za Bečića, jer nije usklađena sa Zakonom o akademskom integritetu. Time je komisija označena neustavnom.
Izvršni direktor NVO Centar za akademski integritet Mitar Đukanović podnio je ranije krivičnu prijavu protiv Bečića, ali se Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, kako je objavio, izjasnilo da je od izvršenja krivičnog djela proteklo četiri godine i da je u tom slučaju nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja…
Ministarstvo prosvjete je 2019. godine donijelo Zakon o akademskom integritetu kako bi bolje uredilo, zaštitilo oblast autorskih prava i bolje konrolisalo naučne radove. U više navrata je poručivano da će se suzbiti pojava plagijata… Tim aktom, pored ostalog, uveden je institut etičke izjave koji obavezuje naučne radnike, odnosno nastavnike, saradnike, kao i sve studente master i doktorskih studija da prilikom predaje rada za odbranu potpisuju izjavu kojom pod krivičnom i materijalnom odgovornošću potvrđuju da je to njihovo originalno djelo. Takođe, prilikom izbora u akademsko zvanje na ustanovi kandidat potpisuje ovu izjavu.
Formiran je i Etički komitet, nacionalno tijelo koje se bavi zaštitom akademskog integriteta.
