Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević nedavno je pokrenuo inicijativu kojom od novoizabranog guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića traži hitnu zaštitu žiranata.
- Zahtijevaćemo da Centralna banka pod hitno obaveže komercijalne banke da iskoriste sve zakonske mogućnosti da novac obezbijede isključivo od korisnika kredita. Naplatu kredita trebalo bi obezbijediti od korisnika sudskim putem, bilo zaplijenom imovine ili drugim načinima ukoliko postoje, a žirante iskoristiti kao krajnju opciju, kazao je Medojević.
Medojevićeve najave uzburkale su javnost: ojađeni žiraniti su se ponadali da se nihovim mukama bliži kraj, banke su zaćutale, u strahu da im glavno obezbjeđenje – pravo da kreditni dug klijenta potražuju od njegovih žiranata – voljom politike ne izmakne iz ruku.
Mnogim neutralnim se inicijativa lidera Pokreta za promjene učinila posve opravdana: malo je ljudi koji doslovno na sopstvenoj koži nijesu iskusili brojne nedostatke zakonskih uredbi koje regulišu pitanje žiranata. Procjenjuje se da je na desetine hiljada građana ojađeno, jer su protivno svojoj volji, a po sili žirantske obaveze, bili primorani da otplaćuju tuđe kredite. Međutim, bilo je i onih koji su smatrali da je pitanje zaštite žiranata samo nepotrebno ispolitizovano i da lider Pokreta za promjene pokreće priču o žirantima, iako nema pravnog utemeljenja da se promjeni sadašnje stanje – da žiranti odgovaraju za nesolventnost prijatelja kojima su žirirali.
Mora se pooštriti kontrola banaka: Da je inicijativa za većom zaštitom garanta kredita zaista opravdana, nemaju dileme u Udruženju prevarenih žiranata, organizaciji koju je osnovala grupa materijalno oštećenih građana Berana. U tom udruženju tvrde da nadležni moraju što prije pooštriti zakonsku regulativu kako bi se ubuduće spriječile malverzacije banaka, te se na adekvatan način obračunali sa prevarantima koji su falsifikovanjem podataka “silu na sramotu” otimali pare narodu.
- Taj problem je bukvalno pogodio čitavu Crnu Goru. Nije, na žalost, ovo samo pitanje nekakvih lopovskih ambicija naših građana, nego su tome i banke kumovale. Zato i one moraju da snose odgovornost za te kredite koji su izdavani sa mnogo rizika i koji se teško sada mogu naplatiti - kaže Vukoman Femić predsjednik Udruženja prevarenih žiranata za Portal Analitika.
- Pravo je čudo kako je u pravnoj državi Crnoj Gori Centralna banka dozvoljavala nezakonite radnje koje su komercijalane banke sprovodile prilikom izdavanja kredita - pita se Femić i naglašava:
- Srž tog problema je, dakle, u politici Centralne banke, jer nije sprovela dovoljnu kontrolu nad radom tih banaka.
Femić zato predlaže: banke moraju strogo poštovati zakonske procedure prilikom određivanja pravila i uslova kreditiranja.
- Mi smo do sada podnosili zahtjeve Vladi, Ministarstvu finansija kao i tužilaštvu, skretali im pažnju da odgovornost za izdavanje kredita moraju da snose banke. Zakon mora da obaveže banke da prvo iscrpe sve mogućnosti prema korisnicima kredita, pa tek onda prema žirantima. A obaveza banaka je da poštuju Zakon - ističe Femić.
Zaštita žiranata ispolitizovana: Nasuprot tome, u Udruženju banaka Crne Gore smatraju da je pitanje zaštite žiranata napotrebno ispolitizovano, te da u politici banaka apsolutno nema mjesta za zloupotrebe Zakona.
Mirko Radonjić, sekretar Udruženja banaka Crne Gore za Portal Analitika ukazuje da pitanje zaštite žiranata nije novost već da se radio o klasičnoj i nepotrebnoj politizaciji jednog problema koji stvarno postoji.
- Zaštita žiranata mora da postoji kod svih banaka - to je veoma važno pitanje. Najvažnije je da se klijent obrati svojoj banci, a banka mora da pronađe za njega najpovoljnije rješenje. Inače, ugovorni odnos između banke, žiranta i klijenta je apsolutno na dobrovoljnoj osnovi - pojašnjava Radonjić, navodeći da ne postoji stepen prisile koji bi nekoga natjerao da bude žirant.
Nema preciznog broja prevarenih žiranata: Realan život ponekad ne poznaje zakone. Mnogo je primjera građana koji su bačeni u “dužničko ropstvo”, primorani da protiv svoje volje otplaćuju tuđe kredite, često i za vrtoglavo visoke novčane sume. Međutim, precizan broj onih koji vraćaju tuđe kredite nije poznat, jer Centralna banka Crne Gore još nije zvanično saopštila te podatke. Procjenjuje se da je desetak hiljada takvih slučajeva.
Mnogi žiranti prevareni su tako što su im jedni papiri dati na potpisivanje da bi se kasnije pokazalo da se potpis zloupotrijebljen za nešto drugo, za drugačije kreditno zaduženje. Tačnije: u praksi se pokazuje da ima priličan broj žiranata koji su svoj potpis na garanta vraćanja kredita stavili na manji iznos od onog koji sada sami moraju da vraćaju.
- Još ne postoje precizni podaci o broju žiranata u Crnoj Gori koji su primorani da otplaćuju tuđe kredite. To je stalno promjenjiva cifra. Ponešto se u međuvremenu otplati, a ima i onih slučajeva koji tek isplivavaju - kazao je Femić za Portal Analitika.
Samo u Beranama je najmanje dvije hiljade takvih dužnika. U tom gradu, prema zvaničnoj statistici, ima šest hiljada i stotinu zaposlenih. To znači da je svaki treći - prevareni žirant.
- Širom Crne Gore ima mnogo primjera onih koji se pojavljuju kao žiranti, a da nijesu nikome žirirali. U tom slučaju, nesrećni žiranti pojavljuju se kao tužioci koji su prinuđeni da gone prevarante i tuže banke - istakao je predsjednik Udruženja prevarenih žiranata.
Femić objašnjava da postoje tri grupe žiranata. Prva - koji su svjesno potpisali prijateljima, kolegama, poznanicima. Druga - koji su potpisali za jednu sumu, a ispala je druga, mnogo veća. I treća, istina i najmanja, grupa žiranata - oni koji uopšte nijesu ništa potpisali, već su njihovi lični podaci zloupotrijebljeni i falsifikovani u bankama - objašnjava Femić.
Slučaj Agroinvesta: U javnosti je veoma dobro poznat slučaj mikrokreditne finansijske institucije Agroinvest koja je zbog kreditnih malverzacija tj. falsifikovanja ličnih podataka građana radi ostvarivanja kredita za treća lica, pala pod istragu pravosudnih organa.
Femić tvrdi da akcija ”Maestro” koju je povodom tog slučaja pokrenula beranska policija, daje izvjesnu nadu žirantima. Međutim, napominje Femić, iako su nadležni uhvatili službenike Agroinvesta koji su samovoljno izdavali dokumentaciju klijentima te banke, odgovorni iz Centralne banke i vrha Agroinvesta ostali su netaknuti.- Čuli ste možda za akciju „Maestro” u Beranama i slučaj Agroinvest banke. Nije mi poznato da je do sada tužilaštvo pokrenulo neku sličnu akciju protiv službenika banaka koji su varali klijente - kazao je Femić Portalu Analitika.
Neslavni rekord kada su u pitanju prevareni žiranti “drži” Zijad Coković. Protiv njega se vodi više procesa, jer je osumnjičen da je podigao više kredita i na kraju pobjegao iz Crne Gore. Trenutno je nedostupan crnogorskim pravosudnim organima, a njegove kredite danas redovno, u mjesečnim ratama, vraća - više od 35 žiranata. Zvanične procjene su da je Zijad, na ovaj način, protivpravno stekao najmanje 135.000 eura, mada ima onih koji procjenjuju da je u vlastiti džep stavio - čitavih 400 hiljada!
Osvrćući se na konkretan primjer Agroinvesta, Femić se pita kako je uopšte moguće da banka izda kredit osobi na tuđe ime?
Banke tvrde - nema zloupotreba: U Hipo Alpe Adrija banci izričiti su u stavu da u njihovom poslovanju nema odstupanja od zakona. U toj banci tvrde da su pravila i uslovi žiriranja strogo definisani, te da mogućnost zloupotrebe bukvalno ne postoji.
- Zaštita klijenata i žiranata kod nas je u prvom planu. U samoj proceduri odobravanja kredita imamo jasne i veoma strogo definisane uslove i kriterijume, i mogućnost zloupotrebe svedena je na nulu. U situacijama kada dođe do nekog zastoja u otplati kredita, zajedno sa svojim klijentima nastojimo da dođemo do kvalitetnog rješenja - kaže menadžerka Hipo Alpe Adrija Banke Željka Radulović.
Radulović dodaje da je ta banka pooštrila kriterijume kreditiranja, te da u momentu aplikacije za određeni kreditni iznos moraju biti prisutni i klijent i odgovarajući žirant.
- Kod nas se ne može da podići kredit na, recimo, 1.000 eura, a da pored klijenta nije prisutan i odgovarajući žirant. Oni zajedno moraju potpisati izjave, mjenice i svu prateću dokumentaciju pred našim kreditnim referentom - kaže Radulović i naglašava da žirant u svakom trenutku može da vidi na potvrdi i mjenici za koji iznos žirira.
- U situacijama kada klijent kasni sa otplatom, dužni smo da o tome obavijestimo i garanta kredita. Nakon 45 dana kašnjenja, krećemo sa aktiviranjem tzv. sredstava obezbjeđenja i definitivno žirant do tada nije mogao reći da o svemu nije bio informisan - objašnjava Radulović.
Poljuljano povjerenje: Ipak, nepovjerenje koje je do sada među građanima stvoreno, između ostalog, i zbog pomenutog slučaja Agroinvest banke, rezultiralo je da danas mnogi sa razlogom ne žele da budu žiranti i da svi izuzetno vode računa da im lična karta „slučajno” ne završi u tuđim rukama i bude zloupotrijebljena.
Zbog neznanja i olakog pristajanja na žiriranje, u Crnoj Gori je za posljednje dvije godine raskinuto više kumstava i prijateljstava nego u prethodnih šest decenija.
S druge, da bi se izbjegla bilo kakva politizacija problema žiranata, treba analizirati i, ako bude potrebno, inicirati izmjene i dopune Zakona o obligacionim odnosima. I to onih odredaba koje se tiču jemstva, kako se ne bi ostavio prostor za različita tumačenja.
Poruka je, zato, jasna: odgovornost za takvu situaciju dobrim dijelom snose ljudi koji nijesu vodili računa gdje, kada i kome daju svoj potpis, ali i pojedine banke koje, vrlo često, teret otplate prebacuju na žirante, iako nijesu iscrpili sve mogućnosti naplate. Neophodno je da crnogorski kontrolni organi i institucije pooštre zakonske mjere, ali i nadzor da se više ne bi ponavljali neslavni primjeri prevarenih žiranata, kao što je bio slučaj Agroinvesta. Neke je jedan potpis stajao godina teškog života.
Ana UGLIK
