Kada bude usvojen zakon o naknadi štete u postupcima zbog povrede konkurencije na tržištu, građani Crne Gore ćeo prvi put dobiti stvarnu, a ne samo formalnu mogućnost da naplate štetu koju su pretrpjeli zbog zabranjenih sporazuma i drugih povreda konkurencije učesnika na tržištu – kazao je u razgovoru za Pobjedu predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) Dragan Damjanović.
Ipak, tome bi trebalo da prethodi izglasavanje izmjena Zakona o zaštiti konkurencije koje bi AZK-u trebalo da da šire ingerencije kada je riječ o utvrđivanju povreda pravila konkurencije i mogućnost direktnog izricanja kazni, što je trenutno samo u nadležnosti prekršajnih sudova.
Male kazne
Trenutno sudovi, kako je ukazao Damjanović, često izriču kazne ispod zakonskog minimuma, što je demotivišuća poruka kako za zaposlene u AZK, tako i za ostale učesnike na tržištu.
Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) je u maju objavilo izvještaj sa javne rasprave o tom aacrtu zakonu, ali Vlada još nije izašla sa prijedlogom. Sudeći prema, u oktobru objavljenom mišljenju na izmjene Zakona o zaštiti konkurencije, Ministarstvo finansija nije saglasno sa prijedlogom da se odredi minimalni iznos za finansiranje rada AZK na nivou od 0,5 odsto državnog budžeta. Ocjenjuju da predloženo procentualno izdvajanje iz budžeta nije prihvatljivo sa stanovišta načela programskog budžetiranja, racionalnog upravljanja javnim sredstvima i ciljeva javne politike, te da bi ta sredstva trebalo opredjeljivati na osnovu kvaliteta aktivnosti i sveukupnog doprinosa opštem javnom interesu. U mišljenju koje potpisuje ministar finansija Novica Vuković stoji i da nijesu saglasni sa predloženim načinom obračuna zarada, ukazujući da bi na zaposlene u AZK, kao i na predsjednika i članove Senata, trebalo da se primjenjuje Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
Na pitanje Pobjede kada bi ovi zakoni trebalo da stignu pred poslanike, Damjanović nema precizan odgovor.
„Nažalost, veoma je teško predvidjeti kako će se stvari odvijati i kada bi Zakon mogao doći na dnevni red. Vjerujemo da će zakonopisac uspjeti da ovaj Zakon nađe mjesto u pravnom sistemu Crne Gore do kraja 2025. godine“, kazao je Damjanović.
Ova institucija bi, ukoliko poslanici daju zeleno svjetlo, trebalo da dobije mogućnost da izrekne kaznu u visini jedan do deset odsto ukupnog prihoda u godini koja je prethodila onoj kada se desila povreda konkurencije. Time će, kako stoji u obrazloženju, biti riješen problem odugovlačenja postupaka pred sudom, ali i nizak iznos kazni koje izriču.
Tek kada ovaj propis bude usvojen, osim kazni koje će kompanije za koje se utvrdi da su prekršile pravila konkurencije, morati da plaćaju, stvoriće se pretpostavke da kroz zakon o naknadi štete svoja prava ostvare i građani koji su trpjeli posljedice takvog djelovanja na tržištu. Taj propis je, kako je kazao Damjanović, spreman za postupanje Vlade, a onda i Skupštine, ali čeka usvajanje izmjena Zakona o zaštiti konkurencije.
„Nakon konsultacija sa Evropskom komisijom i unutarinstitucionalne procedure, definisan je tekst koji je usklađen sa Direktivom 2014/104/EU o određenim pravilima kojima se uređuju postupci za naknadu štete prema nacionalnom pravu za kršenje odredaba prava konkurencije država članica i Evropske unije“, navodi Damjanović.
Benefiti za potrošače
Najveći benefit za građane, kako ocjenjuje Damjanović, biće u tome što više neće morati sami da dokazuju da je neka kompanija kršila pravila konkurencije.
„Dovoljno je da Agencija utvrdi povredu, a sud će tu činjenicu automatski prihvatiti. To znači da građani u sporovima za naknadu štete kreću iz mnogo povoljnije pozicije nego ranije, jer se fokus pomjera sa dokazivanja „da li je bilo kartela“ na dokazivanje koliko su konkretno oštećeni“, objašnjava Damjanović.
Osim toga, kako dodaje, građani će imati znatno lakši pristup dokazima, uključujući dokumentaciju koju posjeduju kompanije koje su učestvovale u povredi.
„To u praksi znači da običan potrošač, koji sam ne može doći do internih podataka preduzeća, sada može preko suda doći do dokaza potrebnih da se utvrdi visina preplaćenih cijena. Time se uklanja najveća prepreka zbog koje su do sada ovakvi sporovi bili gotovo nemogući“, naglašava Damjanović.
Zaštitu će, kako dodaje, dobiti i u situacijama kada se šteta prenosi niz lanac snabdijevanja, kao što je slučaj kada proizvođač kroz „kartel“ podigne cijene, a taj trošak se na kraju „prelije“ na krajnjeg potrošača.
„Zakon prepoznaje i direktne i indirektne kupce kao oštećene i olakšava potrošačima dokazivanje da je povećana cijena na kraju pala na njih. Ovaj mehanizam omogućava da građani, iako ne kupuju direktno od prekršioca, ipak mogu da traže vraćanje preplaćenog iznosa“, ukazuje Damjanović.
Osim što bi ovaj zakon građanima trebalo da obezbijedi lakši put do pravde, obezbijediće i jasnija i pravednija pravila o odgovornosti, rokovi zastare biće duži, podsticaće na sporazumno rješavanje sporova, a sudovi će procjenjivati visinu štete, po potrebi i uz stručnu pomoć AZK.
Milionske tužbe i kazne u Engleskoj zbog dogovorenih cijena avio-karata
Na značaj ovakvog propisa nedavno je, prilikom obilježavanja Dana konkurencije, ukazala advokatica Srđana Petronijević navodeći primjere iz svjetske prakse.
„Kada AZK donese rješenje o povredi konkurencije, svako ko je pretrpio štetu može da ide na sud i traži naknadu štete, a to su najčešće potrošači i udruženja potrošača. Crna Gora je prva u regionu koja dobija ovakav zakon. U Engleskoj je bio slučaj da su dvije avio-kompanije dogovorile cijene karata za prekookeanske letove i zbog povrede konkurencije im je izrečena kazna od 60 miliona funti. Pojedinačna šteta po avio-karti nije bila velika, ali se prijavilo osam miliona putnika za naknadu štete, što ih je pored već izrečene kazne, koštalo dodatnih 200 miliona funti“, kazala je Petronijević.
Najveća kazna od četiri milijarde eura izrečena Guglu
Da se u Evropskoj uniji ozbiljno tretiraju pravila konkurencije te da ni najveći igrači na tržištu ne mogu izbjeći posljedice nezakonitog ponašanja, govori primjer kompanije Gugl kojoj je Evropska komisija (EK) prije nekoliko godina izrekla kaznu više od četiri milijarde eura, što je ujedno i najveća kazna ikada izrečena zbog kršenja pravila konkurencije. EK je utvrdila da je ova kompanija zloupotrijebila dominantan položaj na tržištu time što je 2011. godine uslovila proizvođače telefona da samo uz njihov pretraživač mogu imati pristup aplikaciji Google play store.
