On je danas na okruglom stolu, povodom javne rasprave o Nacrtu zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, rekao da je taj akt u velikoj mjeri u skladu sa međunarodnim standardima. Bertolini je saopštio i niz kritika.
-Nacrt nije izvodiv, neće moći da se implementira jer ne odražava u potpunosti nalaze i preporuke eksperata koji su bili uključeni u njegovo pisanje. Očekivani rezultati ne mogu sada da se postignu pošto neki ključni preduslovi nedostaju- ocijenio je on. Bartolini je pojasnio da Nacrt ne olakšava razvoj hraniteljstva, nema odredbe za reformu centara za socijalni rad, da nema uspostavljanje instituta za socijalnu zaštitu i da nema odredbe da će sva djeca bez obzira na državljanstvo imati pristup davanjima. On je kazao i da nema mehanizama koji bi podsticali decentralizaciju socijalnih usluga sa cetralnog na lokalni nivo.
-Svi smo svjesni da socijalna inkluzija nije sada na vrhu Vladine agende, razlog tome je i naš pritisak da se koncetrišete na sedam ključnih tačaka, ali socijalna inkluzija se ne smije zanemarit jer je ona stub EU- poručio je on.
Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović rekao je da se Nacrtom zakona željelo doprinijeti zaštiti najranjivijih grupa i izgradnji institucionalnog okvira i kapaciteta za sprovođenje daljeg reformskog procesa.
On je govorio o najvažnijim novinama Nacrta - pravo na ličnu invalidninu imaće osoba sa teškim invaliditetm ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju koje su nastale u bilo kom dobu života, za razliku od važećeg zakona, gdje postoji starosna granica do 18. godine.
Predviđeno je da se djetetu mlađem od tri godine života ne obezbjeđuje smještaj u ustanovu.
-Izuzetno se može smjestiti u ustanovu ako su prethodno iscrpljene mogućnosti kroz pružanje podrške porodici ili pružanje porodičnog smještaja-hraniteljstva. To rješenje bilo bi u primjeni od januara 2017.godine- rekao je Numanović.
Predloženo je da pravo na dodatak na djecu imaju korisnici materijalnog obezbjeđenja čiji je roditelj, staralac ili hranitelj na osnovu sporazuma o aktivnom prevazilaženju nepovoljne socijalne situacije, zasnovao radni odnos i da to pravo traje do devet mjeseci od zasnivanja tog odnosa.
Nacrt predviđa i da pravo na dodatak za njegu i pomoć može ostvariti osoba koja nema prihod veći od 250 eura, i da to pravo nije ostvarilo po drugom osnovu.
-Izuzetno osoba koja je korisnik lične invalidnine može ostvariti pravo na dodatak za njegu i pomoć nezavisno od visine prihoda, i to je novo predloženo rješenje kojim se uvodi prihod kao uslov za ostvarivanje prava- pojasnio je Numanović.
Prema njegovim riječima, donošenje novog Zakona podrazumijeva i podsticanje razvoja raznovrsnih i uvođenje novih usluga socijalne i dječije zaštite u zajednici i uključivanje u sferu pružanja usluga što više različitih aktera.
Šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru, Bendžamin Perks ponovio je da je za djecu ključno da rastu u porodici ili u okruženju koje je nalik tome.
-Svjesni smo da je Crnu Goru pogodila kriza, ali sve Vlade svijeta ulažu u ovaj sektor i uspijevaju da djecu smjeste u porodično ili slično okruženje. Djeca moraju biti uključena u svaku poru društva, takve investicije se islate uvijek i nadam se da ovo čuju predstavnici Ministarstva fnansija- rekao je on.
Prema riječima Perksa, ključno je da se stvori i zaživi sistem hraniteljstva, a savjetovao je i da se mora još ulagati u Dom Mladost i Komanski most, kako bi te ustanove dostigle standarde koje propisuju Ujedinjene nacije.
