Crna Gora danas je u znatno snažnijoj poziciji nego 2021. godine, ali njen glavni izazov više nije priprema projekata, već njihova efikasna realizacija, ocijenio je odlazeći šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori, Remon Zakarija.
U oproštajnom intervjuu za portal Bankar, Zakarija je kazao da je zemlja iz faze oporavka prešla u period strateškog investiranja, sa velikim projektima u energetici, saobraćaju i javnoj infrastrukturi. Kao oblasti sa najtrajnijim razvojnim potencijalom izdvojio je energetiku i povezanost, uz ocjenu da Crna Gora može postati važan energetski akter na Balkanu.
Ipak, upozorio je da privatnom sektoru nijesu potrebni samo novi izvori finansiranja, već i jasna pravila, efikasne institucije, brže procedure i dosljedna primjena propisa. Njegova poruka nasljedniku jeste da razvojni uspjeh ne treba mjeriti brojem potpisanih projekata, već time koliko ih je završeno i koliko stvarne koristi donose građanima i privredi.
Tokom Vašeg mandata, koji je počeo 2021. godine, realizovano je više od 40 odsto svih projekata i investicija EBRD-a u Crnoj Gori od početka poslovanja Banke u zemlji. Kada danas pogledate unazad, koje dostignuće smatrate najvažnijim nasljeđem svog mandata, a šta je ostalo nedovršeno?
Zakarija: Ponosni smo što je EBRD tokom proteklih godina pojačao svoje aktivnosti u Crnoj Gori kako bi podržao ekonomski razvoj zemlje i njenu ambiciju da pristupi Evropskoj uniji. Za mene je najvažnije nasljeđe to što smo pomogli da se ubrzaju i dalje razvijaju projekti i reforme koji su od ključnog značaja za dugoročni razvoj Crne Gore.
U energetici je to obuhvatilo podršku Vladi u izradi Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, koji je usvojen u avgustu 2024. godine, kao i ulaganja u ključne djelove energetskog sistema. To uključuje vjetroelektranu Gvozd, podršku CGES-u za projekte usmjerene na jačanje elektroenergetske mreže, kao i digitalizaciju CEDIS-a i pametno mjerenje. Zajedno, ove investicije doprinose sigurnijem, modernijem i fleksibilnijem energetskom sistemu.
Kada je riječ o povezanosti, dionica auto-puta Bar–Boljare od Mateševa do Andrijevice izdvaja se kao strateška investicija, posebno za povezivanje sjevera zemlje i jačanje regionalne integracije. Međutim, naš rad obuhvatio je i željeznički sektor. Podržali smo željezničkog prevoznika, koji je nedavno naručio tri nove putničke vozne garniture, kao i kompaniju zaduženu za željezničku infrastrukturu – najprije kroz nabavku opreme za održavanje, a sada, zajedno sa EIB-om, kroz pripremu jedne od najvećih investicija u željeznicu u posljednjih nekoliko decenija: rekonstrukcije pruge Podgorica–Bar.
Izdvojio bih i investicije čije koristi građani i privreda mogu neposrednije osjetiti, uključujući unapređenje energetske efikasnosti u 24 škole i tri glavne bolnice, finansiranje malih i srednjih preduzeća kroz kreditne linije i namjenske proizvode, kao i našu širu podršku stvaranju konkurentnijeg poslovnog ambijenta.
Dakle, ako bih morao da sažmem nasljeđe, rekao bih da smo pomogli Crnoj Gori da iz faze oporavka pređe u fazu jačeg strateškog investiranja, sa snažnijim osnovama u energetici, povezanosti, razvoju privatnog sektora i javnim uslugama.
Ono što je ostalo nedovršeno jeste realizacija. Crna Gora ima veliki broj projekata u pripremi i jasnu evropsku perspektivu. Naredna faza zahtijevaće dosljednost i efikasnost u realizaciji: završavanje projekata na vrijeme, održavanje zamaha reformi i obezbjeđivanje da se koristi osjete širom zemlje, uključujući i sjever.
EBRD je 2025. godine u Crnoj Gori opredijelio rekordnih 215 miliona eura za 18 projekata. Ipak, uspjeh jednog mandata ne može se mjeriti isključivo obimom obezbijeđenog finansiranja. Prema Vašem mišljenju, koje su investicije i reforme sprovedene tokom ovog perioda donijele najdublje i najtrajnije promjene u crnogorskoj ekonomiji?
Zakarija: Saglasan sam da se uspjeh mandata ne može mjeriti samo obimom finansiranja. Mnogo je važnije da li investicije i reforme pomažu promjeni strukture ekonomije i stvaranju novih izvora rasta. Posebno bih izdvojio dvije oblasti: energetiku i povezanost.
Crna Gora ima značajan potencijal u oblasti obnovljivih izvora energije, a imajući u vidu njen geografski položaj, regionalne veze i podmorski kabl prema Italiji, postoji stvarna mogućnost da postane važno energetsko čvorište na Balkanu.
Vlada, uz podršku EBRD-a, radi na daljoj pripremi aukcija za obnovljive izvore energije, a mi se nadamo da će njihovo sprovođenje ojačati ulogu Crne Gore na regionalnom energetskom tržištu.
Povezanost je podjednako važna. Za Crnu Goru su bolje drumske i željezničke veze ključne za trgovinu, turizam, regionalnu integraciju i ravnomjerniji ekonomski razvoj. One mogu pomoći u ublažavanju infrastrukturnih ograničenja i velikih saobraćajnih gužvi koje pogađaju primorje, a istovremeno efikasnije povezati sjever zemlje sa tržištima, uslugama i investicionim prilikama.
Za mene je, dakle, najtrajniji uticaj ostvaren u tim dvjema oblastima: energetici, koja može pomoći Crnoj Gori da diverzifikuje ekonomiju i pozicionira se kao regionalni energetski akter, i povezanosti, koja može podržati trgovinu, turizam i ekonomski razvoj širom zemlje, uključujući i primorje i sjever.
Zelena tranzicija bila je jedna od centralnih tema Vašeg mandata – od vjetroelektrane Gvozd i digitalizacije elektrodistributivne mreže do podrške prvim crnogorskim aukcijama za obnovljive izvore energije. Šta zemlja sada mora da uradi kako bi svoj značajan energetski potencijal pretvorila u nove proizvodne kapacitete, veću sigurnost snabdijevanja i opipljive koristi za građane i privredu?
Zakarija: Crna Gora ima značajan potencijal u oblasti obnovljivih izvora energije, ali je sada prioritet da se taj potencijal pretvori u stvarne projekte, nove proizvodne kapacitete i opipljive koristi za ekonomiju.
Prvo, zemlji je potreban predvidiv investicioni okvir koji omogućava da projekti obezbijede finansiranje. Vlada, uz podršku EBRD-a, nastavlja pripremu konkurentnih aukcija za obnovljive izvore energije i nadamo se da će to pomoći privlačenju stranih direktnih investicija, pokretanju novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora i jačanju uloge Crne Gore na regionalnom energetskom tržištu.
Drugo, Crna Gora mora da nastavi da jača energetsku infrastrukturu. Novi kapaciteti vjetroelektrana i solarnih elektrana moći će da budu razvijani u velikom obimu samo ako prenosna i distributivna mreža budu spremne da ih prihvate.
Zbog toga je toliko važna podrška CGES-u za projekte jačanja prenosne mreže, zajedno sa digitalizacijom CEDIS-a, pametnim mjerenjem i regionalnim interkonekcijama – kako za stabilnost mreže, tako i za sigurnost snabdijevanja.
Treće, zelena tranzicija mora donijeti vidljive koristi građanima i privredi. To podrazumijeva pouzdanije snabdijevanje, veću energetsku efikasnost i nove prilike za privatni sektor.
Ako Crna Gora pravilno postavi ove elemente, može preći put od zemlje sa velikim potencijalom obnovljivih izvora do stvarnog regionalnog energetskog aktera, doprinoseći sigurnosti snabdijevanja energijom, diverzifikaciji ekonomije i dugoročnom rastu.
EBRD je posljednjih godina podržavao mala i srednja preduzeća, pristup finansiranju, korporativno upravljanje i unapređenje poslovnog ambijenta. Šta je trenutno najveća prepreka snažnijem razvoju privatnog sektora u Crnoj Gori – ograničen pristup kapitalu, neefikasne institucije, regulatorna nepredvidivost ili nešto drugo – i čime bi Vlada trebalo prvo da se pozabavi?
Zakarija: Ne bih rekao da je glavna prepreka samo pristup kapitalu. Finansiranje je i dalje važno, posebno za mala i srednja preduzeća, preduzeća koja vode žene, mlade preduzetnike i kompanije koje ulažu u zelenije tehnologije. Zbog toga su naše kreditne linije i namjenski proizvodi, kao što su SME Go Green, SME Competitiveness, Youth in Business i Women in Business, i dalje relevantni. To je i razlog zbog kojeg podržavamo osnivanje kreditno-garantnog fonda, koji može pomoći da se pristup finansiranju proširi na mala i srednja preduzeća koja inače možda ne bi mogla da dobiju dovoljno kredita od komercijalnih banaka.
Međutim, prema mom mišljenju, dublji problem predstavlja cjelokupan poslovni ambijent. Privatnim kompanijama potrebna je predvidivost: jasna pravila, efikasne institucije, brže procedure i dosljedna primjena propisa. Investitori mogu upravljati brojnim rizicima, ali to postaje znatno teže kada su administrativni postupci spori, izdavanje dozvola neizvjesno ili se propisi ne primjenjuju dosljedno.
Prvi prioritet Vlade zato bi trebalo da bude olakšavanje poslovanja u praksi, a ne samo na papiru.
To znači pojednostavljivanje procedura, poboljšanje koordinacije između institucija, smanjenje administrativnih prepreka i obezbjeđivanje da nedavno usvojene reforme, uključujući one u oblasti registracije privrednih subjekata i propisa o privrednim društvima, budu efikasno sprovedene i dosljedno primjenjivane.
Finansijski instrumenti, uključujući kreditno-garantni fond, mogu donijeti stvarnu promjenu. Međutim, najsnažniji efekat imaće ako budu dio širih napora da se stvori predvidiviji, efikasniji i povoljniji poslovni ambijent u kojem kompanije mogu investirati, rasti i otvarati radna mjesta.
Crnu Goru napuštate u trenutku kada zemlja intenzivira napore na evropskim integracijama i ulazi u veliki investicioni ciklus. Koliko se crnogorska ekonomija danas razlikuje u odnosu na period kada ste stigli 2021. godine i koje biste tri preporuke dali svom nasljedniku kako bi EBRD u narednim godinama ostvario još snažniji razvojni uticaj?
Zakarija: Crna Gora je danas u znatno snažnijoj poziciji nego kada sam stigao 2021. godine. Ekonomija se oporavila od perioda pandemije, agenda pristupanja Evropskoj uniji dobila je novi zamah, a zemlja ulazi u važan investicioni ciklus u energetici, saobraćaju i javnoj infrastrukturi.
Glavni izazov sada je realizacija. Crna Gora ima snažan portfelj planiranih projekata i jasnu evropsku perspektivu, ali će njihov uticaj zavisiti od toga koliko će efikasno projekti biti realizovani i koliko će reforme biti održive.
Moja prva preporuka nasljedniku bila bi da pomno prati realizaciju. Potpisivanje projekata jeste važno, ali stvarni razvojni efekat nastaje kada projekti budu završeni i kada ih građani i privreda počnu koristiti.
Drugo, zadržao bih energetiku i povezanost u središtu agende. Energetika je ključna za diverzifikaciju, investicije i ulogu Crne Gore na regionalnom tržištu električne energije. Povezanost je podjednako važna – ne samo kroz puteve i željeznicu već i kroz koncesiju za aerodrome, koja može neposredno podržati turizam, trgovinu i širi ekonomski razvoj ako bude dobro strukturirana i sprovedena.
Treće, nastavio bih da podstičem razvoj privatnog sektora. Javna infrastruktura je neophodna, ali će dugoročna otpornost zavisiti i od snažnijih malih i srednjih preduzeća, boljeg pristupa finansiranju i predvidivijeg poslovnog ambijenta.
Crna Gora u cjelini ima snažan zamah. Uloga EBRD-a trebalo bi da bude da podrži pretvaranje tog zamaha u konkretne rezultate koji doprinose pristupanju Evropskoj uniji i donose vidljive koristi širom zemlje.
