Neplaćanje doprinosa zaposlenima podliježe prekršajnoj odgovornosti poslodavca i odgovornog lica, a kaznenim odredbama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje predviđena je novčana kazna od dvije do 20 hiljada eura za pravna lica, odnosno od 500 do hiljadu eura za odgovorna lica.
Međutim, ako uzmemo u obzir višemilionske poreske dugove koje država godinama ne uspijeva naplatiti, a koje većim dijelom čine upravo porezi i doprinosi na zarade, postavlja se pitanje da li je ovo zakonsko rješenje samo ,,mrtvo slovo na papiru“, imajući u vidu da je od 2015. do kraja prošle godine pred podgoričkim Sudom za prekršaje riješeno svega devet predmeta po ovom osnovu.
Sud je, kako navode, izrekao novčane kazne za šest kompanija u ukupnom iznosu od pet hiljada eura i pet odgovornih lica u ukupnom iznosu od 1.350 eura, jedno pravno lice je dobilo samo opomenu, dok su dva postupka obustavljena. Sudeći po podacima suda, sve kazne koje je izrekao u ovim predmetima bile su ispod zakonskog minimuma.
Neplaćanje doprinosa
"Iako je zakonski okvir u poreskoj politici značajno unaprijeđen kada je riječ o oporezivanju i socijalnoj politici i zapošljavanju, i dalje je aktuelno pitanje neredovnog plaćanja ili neplaćanja poreza i doprinosa", ukazuje advokatica Maja Zeković, dodajući da ova pojava nije samo prisutna u privatnom, već i u državnom sektoru.
Advokatica Zeković objašnjava da pomenuti zakon utvrđuje obavezne doprinose za socijalno i zdravstveno osiguranje i reguliše sva relevantna pitanja, te propisuje obavezu isplate doprinosa prilikom isplate zarada zaposlenima.
"Ako isplatilac prihoda na koje se plaćaju doprinosi ne obračuna, netačno obračuna, ne obustavi ili ne uplati doprinose prilikom svake isplate zarade zaposlenom, zakon predviđa prekršajnu odgovornost poslodavca i odgovornog lica. Dakle, zakonski okvir postoji, ali treba na svim nivoima djelovanja promovisati dosljednu primjenu usvojenih normi", navodi sagovornica Pobjede.
Kontrola
Utvrđivanje, kontrolu i naplatu doprinosa, rokove, kamate i zastare reguliše Zakon o poreskoj administraciji za šta je nadležna Uprava prihoda.
"Zaposlenima koji utvrde ili iz bilo kog razloga posumnjaju da im poslodavac redovno ne uplaćuje doprinose, na raspolaganju stoji mogućnost prijave istog Upravi prihoda koja bi po toj prijavi morala sprovesti inspekcijski nadzor i utvrditi pravilnost poslovanja tog pravnog lica u dijelu izmirivanja poreskih obaveza. Ukoliko se utvrde nepravilnosti, shodno čl. 111 Zakona o prekršajima prekršajni postupak može se pokrenuti na osnovu zahtjeva ovlašćenog organa ili samog oštećenog. Stoga treba javno ohrabrivati zaposlene kako u javnom tako i u privatnom sektoru da koriste sve zakonske mogućnosti u cilju zaštite svojih prava, a Upravu prihoda kao centralni poreski organ da dosljedno sprovodi svoja ovlašćenja", smatra advokatica Zeković.
Zakon štiti i zaposlene čiji su poslodavci otišli u stečaj, objašnjava ona, pa pravo na isplatu doprinosa reguliše se preko Fonda rada i to za one koji su bili zaposleni na dan otvaranja ili šest mjeseci prije otvaranja stečaja. Zaposleni na ovaj način mogu povezati svoj staž, u slučaju da se u stečaju nijesu naplatili.
Praksa
Ipak, u praksi to često zna da bude drugačije, objašnjava sagovornica navodeći slučaj svoje klijentkinje D. B, koja je godinama pokušavala da ostvari svoja prava, ali se ispostavilo da je zakon više bio na strani poslodavca koji je našao način da ga izigra, nego na njenoj.
"Na osnovu iskustva moje klijentkinje D.B. nažalost mogu svjedočiti o djelimičnom ostvarivanju prava u pogledu povezivanja radnog staža i uplate doprinosa i pored njenog urednog obraćanja nadležnoj Poreskoj upravi, a kasnije i mog u svojstvu njenog punomoćnika, sve u cilju skretanja pažnje na problem neuplaćivanja doprinosa od strane poslodavaca", kaže Zeković.
Objašnjava da je njena klijentkinja prvo radila u firmi Kalimero koja je, kako navodi, ,,ugašena“ sa neizmirenim obavezama prema njoj za dio 2012, cijelu 2013. i 2014. godinu. Nakon toga je otvorena nova firma ,,Peđa trejd“ iste djelatnosti u kojoj se kao odgovorna lica pojavljuju isti ljudi, gdje je nastavljeno sa istom praksom, čak i periodu dok je zaposlena bila na porodiljskom odsustvu.
Maja Zeković
"Nakon niza prijava nadležnoj upravi, u konačnom nije riješeno pitanje povezivanja radnog staža. Po mojoj prijavi Poreska uprava me je u januaru 2016. godine obavijestila da je predmet proslijedila Sudu za prekršaje na dalju nadležnost, ali ni do danas nemam podataka da li je u tom predmetu izrečena prekršajna kazna za navedena pravna lica. Sproveden je inspekcijski nadzor u firmi ,,Peđa trejd“, o čemu me je obavijestila tadašnja Poreska uprava u martu 2016, kada je utvrđeno postojanje neizmirenih obaveza za poreze i doprinose od više hiljada eura, ali je konstatovano da je i ovo pravno lice podnijelo zahtjev za pokretanje stečaja još u oktobru 2015. Taj postupak je završen dva mjeseca kasnije, kada je utvrđeno da nema imovinu koja bi činila stečajnu masu, pa poreski dug nije mogao biti ni naplaćen", objašnjava Zeković.
Svoje pravo na naknadu zarade i uplate poreza i doprinosa, D.B. je pred Fondom rada tek 2019. godine djelimično ostvarila i to samo za period od šest mjeseci koliko je bila na porodiljskom bolovanju.
"Jasno je da ova zaposlena evidentno trpi štetu zbog svega ovoga, što se može pripisati inertnosti nadležnih organa i svojevrsnoj nekoordinaciji, a stiče se utisak da to ide na ruku neodgovornim poslodavcima, koji koristeći mogućnosti reorganizacije djelovanja u oblasti privrednog poslovanja grubo zloupotrebljavaju prava zaposlenih", navodi advokatica.
Gdje je prijava?
Na pitanje Pobjede u kojoj je fazi postupak po prijavi advokatice Zeković koji se odnosi na D. B. iz Suda za prekršaje navode da o tom predmetu ne postoje podaci. Jedini zaključak je da se prijava izgubila negdje na pola puta, imajući u vidu da je prema dokumentaciji u koju je Pobjeda imala uvid, Zeković obaviještena od tadašnje Poreske uprave da je ovom sudu upućena prekršajna prijava. Tražili smo objašnjenje kako funkcioniše takav postupak i kako je došlo do toga da prijava nije stigla do suda, ali ga iz Uprave prihoda nijesmo dobili. Nijesmo saznali ni koliko su u posljednjih pet godina pokrenuli prekršajnih postupaka zbog neisplaćivanja poreza i doprinosa. Sudeći prema podacima Suda za prekršaje, očigledno ne mnogo.
Ipak, rečeno nam je da su svjesni potrebe da se stepen poreske discipline na tržištu rada mora podići na veći nivo, posebno kada je riječ o isplati dijela ili cijele zarade „na ruke“ ili neuplaćivanje poreza i doprinosa.
"Zbog toga je planom za poštovanje poreskih propisa kao jedan od navećih rizika za poresku disciplinu prepoznato upravo podnošenje IOPPD obrazaca i plaćanje poreza i doprinosa na lična primanja zaposlenih, a tretmanom ovog rizika bavimo se na svakodnevnoj osnovi, kako kroz selekciju obveznika za kontrolu, tako i primjenama mjera za naplatu obaveza po ovom osnovu", kazala je za Pobjedu načelnica odsjeka za edukaciju javnosti Milica Vuletić.
Navodi da UP redovno kontroliše pravilnost prijave i plaćanja poreza i doprinosa, a u slučaju utvrđivanja nepravilnosti preduzima mjere za sankcionisanje neregularnosti.
"Ističemo da je tokom 2020. godine, zahvaljujući aktivnostima poreske inspekcije, obezbijeđeno prijavljivanje obaveza po osnovu poreza i doprinosa u ukupnom iznosu od preko 12 miliona eura", navodi Vuletić ukazujući da nadležnost za kontrolu poslovanja poreskih obveznika kada je riječ o zaposlenima dijele sa Upravom rada.
Milica Vuletić (Autorka: Mara Babović/Pobjeda)
Ipak, ističe da zloupotrebe na tržištu rada nije lako detektovati ukoliko sami zaposleni ne sarađuju sa nadležnim organima.
"Tako je prilikom postupaka inspekcijskog nadzora potrebno da zaposleni potvrde da li zaista dio zarade primaju ,,na ruke“, a kada je u pitanju provjera uplaćivanja poreza i doprinosa, napominjemo da je Zakonom o radu i Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica propisano pravo zaposlenih na upoznavanje sa izvršenim obračunom zarada na godišnjem nivou putem OPD2 obrasca od strane poslodavca. To pravo mogu iskoristiti direktno u komunikaciji sa poslodavcima, a zaštitu mogu zatražiti kod Inspekcije rada", objašnjava Vuletić savjetujući zaposlene i da sami u Fondu PIO provjeravaju da li im poslodavac uplaćuje doprinose.
Edukacija javnosti
Veliki značaj u zaštiti prava ima javno promovisanje regulative iz ove oblasti, smatra advokatica Zeković, jer je to način da zaposleni znaju koje su im opcije na raspolaganju, te u kojim rokovima i sa kojom dokumentacijom treba da se obrate nadležnim organima, kako ne bi došlo do gubitka ili zastare njihovih prava.
"Zato je ovo i svojevrsni apel nadležnim organima da pojačaju djelovanje na svim nivoima zaštite prava zaposlenih, jer je u konačnom na njima odgovornost za štetu koju trpe zaposleni usljed nepostupanja po prijavama, zahtjevima i urgencijama zbog neplaćanja doprinosa. Stoga bi i pojačana kampanja nadležnih u ovoj oblasti bila više nego korisna. Ipak, moram istaći da su u posljednjem periodu evidentne obrabrujući najave koje dolaze sa relevantnih adresa nadležnih organa. Ne samo da je došlo do organizacionih i rukovodnih promjena, već imamo i jasne najave iz UP da će u predstojećem periodu fokus djelovanja biti na ispravljanju uočenih loših praksi i dosljednju primjenu zakona u cilju poboljšanja rezultata u oblasti poreske politike. To svakako doprinosi stvaranju ambijenta pravne sigurnosti za sve građane, bez obzira na politički ili bilo koji drugi status", zaključuje advokatica Zeković.
Najveći dug za doprinose
Najveći dio poreskog duga odnosi se na poreze i doprinose na zarade, kaže Vuletić. Međutim, naglašava da je od kraja 2015. do početka 2020. nivo dospjelih, a neizmirenih obaveza po ovom osnovu umanjen za 119 miliona eura. Za to su, kako navodi Vuletić, zaslužne mjere za efikasnije upravljanje poreskim dugovima i jačanje funkcije naplate, među kojima je posebno značajan reprogram.
"U stečajnim postupcima obaveze vezane za zarade zaposlenih, te obaveze po osnovu poreza i doprinosa, nalaze se u prioritetnim krugovima za naplatu iz stečajne mase, pa se i kroz stečaj makar jednim dijelom mogu obezbijediti ova potraživanja", navodi Vuletić.
