Za deset godina javni izvršitelji su od privrede i građana naplatili oko 600 miliona eura. Veliki broj građana se žali na blokirane lične prihode, a iz Komore javnih izvršitelja upozoravaju da dugovi ne zastarijevaju. Javne izvršitelje za naplatu dugova najčešće angažuju javna preduzeća koja obavljaju komunalne djelatnosti: Vodovod, Čistoća, Elektroprivreda, navodi se u prilogu Gradske TV.
U 2024. godini javni izvršitelji primili su oko 60 hiljada dužničkih predmeta pravnih lica i građana. Dugovali su ukupno 150, a naplaćeno je 55 miliona eura.
„I ova prethodna godina, ali i ova tekuća godina u kojoj smo do sada zaprimili do sada oko 25 hiljada predmeta pokazuje da javni izvršitelji na jedan efikasan i profesionalan način upsijevaju u razumnom roku da riješe značajan broj predmeta i to ne samo novčanih, već i nenovčanih“, kazao je predsjednik Komore Javnih izvršitelja, Vidak Latković.
Kao glavni problem, Latković ističe nemogućnost naplate određenog dijela dugovanja, čemu svjedoči podatak da je na kraju maja u blokadi bilo skoro 20,96 hiljada preduzeća.
„Iznos tih potraživanja koja su u blokadi raste i on je već prešao nekih milijardu eura međusobnih potraživanja u privredi i taj trend raste. To upravo govori da u našoj privredi postoji određeni broj nesolventnih privrednih subjekata“, dodaje.
Građani se često žale da nijesu dobili rješenje o izvršenju, te da su iznenađeni obustavom ličnih primanja, a Latković pojašnjava i zbog čega do toga dolazi.
„To je moguće upravo iz tog razloga jer je rješenje o izvršenju donešeno na osnovu izvršne isprave kojom je utvrđeno neko nesporno potraživanje i mi smo u obavezi istovremeno sa donošenjem rješenja da ga šaljemo na sprovođenje, dakle da blokiramo račune, plijenimo imovinu i tako dalje“, navodi Latković.
Ukoliko dođe do blokade računa, advokat Miomir Joksimović savjetuje građane.
„Eventualno ono što može da se uradi je da se, nakon što lice sazna da je njegov račun blokiran ima pravo da pođe kod javnog izvršitelja, da iskopira cjelokupne spise predmeta i da provjeri da li je odstavljanje izvršeno u skladu sa zakonom, u slučaju da nije, ima pravo da podnese prigovor nakon upoznavanja sa spisma predmeta“, kazao je Joksimović.
Čest je slučaj, kaže, da se od korisnika, posebno telekomunikacionih, kompanija traži da plate dug nastao nakon što je korisnik pokušao da raskine ugovor. Navodi da se prigovori potrošača ne evidentiraju u poslovnicama, te da ne postoji pisani trag o podnošenju reklamacije, što tim kompanijama daje prostor da nastave da obračunavaju potraživanje.
„Šta građani moraju da znaju i moraju da urade, Moraju pisanim putem da podnesu prigovor i moraju da sačuvaju dokaz da su podnijeli prigovor, jer jedino je to dokaz koji im omogućava da u slučaju da telekomunikaciona kompanija pokrene postupak protiv njih da mogu da se brane da nisu dužni da plaćaju pretplate ili bilo kakva dugovanja koja su nastala nakon što su podnijeli prigovor“, dodaje.
Ako se dužnik ne pronađe, rješenje se objavljuje u nekom od dnevih novina i oglasnoj tabli suda, čime se smatra da mu je rješenje uručeno.
„Sva potraživanja koja su obuhvaćena rješenjem o izvršenju od strane izvršitelja, ne zastarijevaju, čak ni glavni dug. Glavni dug po sudskoj presudi zastarijeva u roku od deset godina od donošenja pravosnžne sudske odluke, međutim, nakon što je to isto potraživanje pokrenuto i u odnosu na isto donešeno rješenje o izvršenju, od strane javnog izvršitelja, taj dug prestaje da zastarijeva. Dakle to potraživanje može da se prenese i na nasljednike i da se sprovodi u odnosu na imovinu dužnika čak i nakon njegove smrti. Donošenjem rješenja o izvršenju u okviru roka zastarjelosti prekidaju se svi rokovi i to potraživanje nastavlja da živi u nedogled“, upozorava Joksimović.
Zaključuje da građani treba bolje da poznaju svoja prava kako bi mogli i da ih štite.
