Neko će zbog ovoga kad-tad morati da odgovara – poručili su u decembru 2024. godine iz Nevladine organizacije „Drvoprerađivači Plava“ koji su upravu Nacionalnog parka „Prokletije“ i Nacionalnih parkova Crne Gore uzalud upozoravali na razorne posljedice potkornjaka koji je uništavao četinarsku šumu, piše Portal ETV.
2
Da ih je neko, ipak, čuo, iako prilično kasno za plavske šume, pokazalo se juče kada je Uprava policije saopštila da su podnijeli krivičnu prijavu protiv aktuelnog direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića, te direktorice Nacionalnih parkova Crne Gore Marinele Đuretić, kao i dva bivša direktora ove ustanove Vladimira Martinovića i Aleksandra Bulatovića. Osumnjičeni su za uništavanje životne sredine i da su nečinjenjem u Nacionalnom parku „Prokletije“ prouzrokovali štetu više od pet miliona eura.
NESAVJESNO UPRAVLJANJE
Bulatović je Nacionalnim parkovima Crne Gore rukovodio od novembra 2021. do oktobra 2022, a Martinović poslije njega do septembra 2024.
Prema navodima policijske prijave, odgovorni su za „nekontrolisano širenje štetnog insekta – potkornjaka u zoni NP Prokletije, što je dovelo do masovnog uništenja više od 120.000 stabala smrče, jele i zaštićene vrste molike na površini većoj od 300 hektara“.
Konstatuje se i da su nečinjenjem izazvali „trajno i nepovratno oštećenje životne sredine u široj mjeri i većem obimu“. Okrivljeni su da su „svjesno propuštili da preduzmu obavezne mjere sanitarne sječe“.
Ekoliški aktivisti iz Plava zadovoljni su što je neko, konačno, reagovao, ali i ogorčeni na, kako kažu, zakašnjelu reakciju države, jer je, ističu, pričinjena šteta nepovratna.
- Potkornjaka u plavskim šumama nije bilo do proljeća 2020. godine. Tada je u maju bilo veliko nevrijeme, kada je izvaljeno oko 20.000 kubika stabala. Inspektor koji je zadužen za ovaj teren dao je rješenje da se ta stabla uklone iz Nacionalnog parka. Nije bilo govora o potkornjaku, nijedno stablo nije bilo napadnuto. A onda 2021, tadašnja vlada Zdravka Krivokapića donijela je zaključak o prodaji sanitara u NP Prokletije. Objavljen je tender, ali je poništen, da bi 2022. počela opstrukcija procesa sanacionih mjera – kažu iz NVO „Drvoprerađivači“ za Portal ETV.
Iako je Zakon o zaštiti prirode precizan, ističu oni, da su sanacione mjere u prvoj zoni zaštite dozvoljene, odnosno da se sprovode „zaštitne, sanacione i druge neophodne mjere u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojave biljnih i životinjskih bolesti i prenamnožavanja štetočina“, sanitarna sječa je stopirana.
POSLJEDICE NEPOPRAVLJIVE
- Tvrdili su kasnije da će feromonskim klopkama da riješe problem i nijesu se obazirali na naša upozorenja da to nije rješenje. Pozvali smo 2023. godine eksperta za potkornjak, profesora Šumarskog fakulteta u Beogradu Marka Tomića, s kojim smo obišli Nacionalni park i on je upozorio da je stanje u šumi katastrofalno. Objasnio je da su oboljela stabla izvor zaraze i da se moraju preduzeti hitne mjere. I to je bilo uzalud. Imali smo veliku podršku medija, na čemu smo zahvalni, ali se odgovorni ni na to nijesu obazirali. A posljedice su nepopravljive – ogorčeni su iz ove NVO.
Tek u aprilu prošle godine Agencija za zaštitu životne sredine je donijela plan sanacije šuma u NP Prokletije.
- Ali ni tada nijesu uradili kako valja. Obišli su samo šest odjeljenja i u njima doznačili nešto više od devet hiljada kubika oboljelih stabala za sječu. I tu se stalo. Oni su navodno vjerovali da će tako stati i potkornjak. U Nacionalnom parki ima ukupno 154 odjeljenja i neshvatljivo je da su oni doznačili oboljela stabla u samo šest, a 148 odjeljenja su ostavili. Mi smo tražili da se uvede komisija i da se evidentira svako oboljelo stablo i da sve to očisti, da se miče to ruglo iz šume. Nijesu nas poslušali – kažu naši sagovornici.
Danas, dodaju oni, na svakom koraku su bolesna stabla.
- I umjesto da spašavaju šumu, oni su nas optuživali da hoćemo da se dokopamo građe, da smo šumarska mafija. U našoj NVO „Drvoprerađivači“ su četiri firme koje uredno plaćaju sve dažbine državi. To se da provjeriti. Mi ovdje živimo, držimo familije na svojim ognjištima i naš jedini cilj je zaštita ovog prostora. Puno loših stvari se radilo i radi u NP Prokletije, od stavljanja tri rijeke u cijevi za hidrocentrale do ovog uništavanja šuma – zaključuju oni.
U AGENCIJI IZNENAĐENI
A iz Uprave policije juče su saopštili da su ekološke posljedice višestruke – gubitak biodiverziteta i staništa zaštićenih vrsta biljaka i životinja koje direktno zavise od zdravih četinarskih šuma.
- Povećan je rizik od erozije zemljišta, klizišta, smanjenja kvaliteta vazduha i bujičnih poplava, kao i rizik od izbijanja požara usljed velike koncentracije suvih stabala u šumi, što predstavlja direktnu prijetnju cjelokupnom šumskom ekosistemu – upozorili su oni.
Na sve to punih pet godina upozoravili su institucije i građanski aktivisti iz Plava, ali uzalud.
Iz Agencije za zaštitu životne sredine juče su se oglasili saopštenjem s porukom da su iznenađeni krivičnom prijavom, te da su oni djelovali u skladu sa zakonskim nadležnostima i stručnim standardima.
Tvrde da se u javnosti plasiraju dezinformacije u vezi sa uzrocima i načinima suzbijanja potkornjaka, kao i sa navodnom potrebom masovne sječe stabala koja, kako tvrde, uopšte ne predstavljaju izvor gradacije.
Tokom dvije sezone monitoringa i primjene feromonskih klopki, kako su saopštili, postignuti su konkretni rezultati u smanjenju brojnosti potkornjaka. U 2024. godini ulovljeno je 14.300.760 jedinki, dok je u 2025. godini taj broj smanjen na 5.809.749.
- Svako insistiranje na sprovođenju sječe kao zakonske obaveze struke nema uporište u pravnom okviru i može otvoriti prostor za pogrešne prakse i dodatne rizike - istakli su u saopštenju.
Kriminalizacija stručnog mišljenja i zakonitog postupanja, poručili su, predstavlja opasan presedan i pokušaj da se odgovornost za kompleksan ekološki problem prebaci na instituciju čija je osnovna uloga zaštita prirode, a ne sprovođenje šumarskih operativnih radova.
ĐURETIĆ KRIVI KLIMATSKE PROMJENE
I direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore Marinela Đuretić odbaacila je bilo kakvu odgovornost za razorne posljedice potkornjaka u plavskom kraju.
- ... kada je u pitanju problem prenamnožavanja potkornjaka u šumama NP Prokletije ističem pod punom profesionalnom i ličnom odgovornošću da je Javno preduzeće za nacionalne parkove kao upravljač zaštićenim područjima sprovodilo sve zakonom definisane mjere i aktivnosti u skladu sa strateškim dokumentima i smjernicama nadležnih institucija u sistemu zaštite životne sredine i prirode – saopštila je ona juče.
Poručila je da se očekuje „da će pojava potkornjaka biti u skorijem roku stavljena pod kontrolu“ i istakla da su navodi policisjke prijave u potpunosti neosnovani.
- Podsjećam javnost da sušenje šuma od potkornjaka nije problem samo u NP Prokletije ili u sjevernom dijelu Crne Gore, već je to problem u svim zemljama Evrope koje imaju četinarske šume i to prvenstveno šume smrče. Shodno pretpostavkama naučnog kruga smatra se da su glavni krivac klimatske promjene, te se odgovornost za širenje potkornjaka ne može pripisivati JPNPCG - zaključila je Đuretić.
VAPAJI IZ PLAVA
A iz Plava godinama su upozoravali da se mora hitno reagovati.
- Planine Košutica, Hrid, Babino Polje, Bivoljak... Svuda su šume oboljele, vide se žute mrlje stabala koja su mrtva. Ne shvatamo da u Vladi ne razumiju ozbiljnost situacije i ne reaguju – vapili su za pomoć oni.
Šumarski inspektor Hakija Jasavić još u aprilu 2022. godine ukazao je nadležnima na potrebu sanitarne sječe, kada je utvrdio da je oboljelo pet do šest hiljada kubika čamove šume, a do avgusta potkornjak je zahvatio još 10 do 15 hiljada kubika. Godinu kasnije, prema njegovim nalazima, insekt je „napao“ od 50 do 60 hiljada kubika. I njegovi apeli ostali su tada bez institucionalnog odgovora na ovaj problem. Odnosno, kažnjen je – oduzeta mu je nadležnost za plavsku teritoriju?!
U septembru prošle godine on je upozorio da je potkornjak zahvatio oko 170.000 stabala.
Razmjere katastrofe u šumama na teritoriji plavske opštine su zastrašujuće, ali tužilaštvo je do sada bilo bez reakcije, dok su oni koji su zaduženi za brigu ovim prirodnim bogatstvom tvrdili, a i danas tvrde, da situaciju drže pod kontrolom. Rezultat je - više od 120.000 uništenih stabala smrče, jele i zaštićene vrste – molike, na površini većoj od 300 hektara.
