Iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) oglasili su se povodom deklaracije o otpriznavanju Kosova koje su usvojile skupštine opština Zeta i Pljevlja, navodeći da se ponovo koristi kao politička udica za pridobijanje pažnje i podrške, iako, kako dodaju, nemaju pravno dejstvo niti mogu promijeniti vanjsku politiku Crne Gore.
Kako su pojasnili, to jasno proizlazi iz člana 100, tačka 8 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da Vlada odlučuje o priznavanju država i uspostavljanju diplomatskih i konzularnih odnosa sa drugim državama.
„Lokalna samouprava uređuje pitanja od neposrednog interesa za lokalno stanovništvo, pa priznavanje ili povlačenje priznanja druge države nije u nadležnosti opštinskih skupština“, navodi se u saopštenju YIHR.
Kako su dodali, iz toga jasno proizlazi da deklaracije usvojene u Zeti i Pljevljima nijesu mogle poništiti odluku Crne Gore o priznanju Kosova niti promijeniti odnose između Crne Gore i Kosova.
Riječ je o, kako kažu, političkim i ideološkim deklaracijama bez institucionalnih posljedica, koje prvenstveno koriste političarima za mobilisanje biračkog tijela, učvršćivanje podjela i skretanje pažnje sa pitanja za koja imaju stvarnu odgovornost.
„Posebno je indikativno što se politička energija lokalnog parlamenta u Pljevljima usmjerava na pitanje izvan nadležnosti opštine, dok grad godinama gubi stanovništvo, škole ostaju bez učenika, a građani se suočavaju sa nezaposlenošću i sve manjim mogućnostima za dostojanstven život dok djecu vode u susedne opštine da se nadišu zdravog vazduha. U društvu koje ubrzano stari, lokalne politike morale bi biti usmjerene na poboljšanje uslova života i stvaranje razloga da mladi ostanu, a ne na besmislene spoljnopolitičke poteze“, kazali su.
Istovremeno, kako ističu, politički akteri koji u Crnoj Gori najavljuju „otpriznavanje“ podržavaju vlast u Srbiji koja je kroz dijalog Beograda i Prištine prihvatila niz sporazuma usmjerenih ka rješavanju ovog složenog pitanja.
„Kao organizacija koja se godinama bavi pomirenjem i tranzicionom pravdom, smatramo da donosioci odluka imaju posebnu obavezu da budu nosioci pomirujućih, a ne zapaljivih narativa. Njihova odgovornost nije da produbljuju stare podjele, već da smanjuju tenzije, grade povjerenje i otvaraju prostor za dijalog zasnovan na činjenicama“, navodi se u saopštenju.
Iako ove deklaracije nemaju pravnu snagu, kako naglašavaju, narativi koji ih prate nijesu bezopasni.
„Usljed nedostatka sistematske edukacije o ratovima devedesetih, njihovim uzrocima, posljedicama i odgovornosti, političke poruke u društvima regiona često se preuzimaju površno, kroz postojeća uvjerenja, porodična tumačenja, strahove i predrasude“, navode iz YIHR.
Zato je, istakli su, izuzetno opasno koristiti teme teritorija, nacionalnih sukoba i kolektivne ugroženosti za osvajanje političkih poena.
„Devedesete nijesu daleka prošlost, a njihove posljedice i dalje osjećaju porodice žrtava, raseljena lica i čitave zajednice“, dodali su oni.
Iz YIHR su istakli da političari moraju biti svjesni odgovornosti koju nose riječi izgovorene sa pozicija moći.
„Iz svakodnevnog rada sa mladima znamo da među njima postoji snažna potreba za činjenicama, dijalogom i odnosima koji neće biti opterećeni naslijeđenim podjelama. Upravo zato pozivamo donosioce odluka da prestanu da koriste teme iz prošlosti kao političke udice i da se vrate odgovornosti koju zaista imaju – da rješavaju stvarne probleme građana, smanjuju tenzije, podstiču dijalog i multikulturalnost i stvaraju društvo u kojem mladi žele da ostanu“, zaključuje se u saopštenju.
