Izjava komesarke za proširenje Evropske unije Marte Kos je ohrabrujuća i dosta realna, ali sama po sebi - nije garancija. To je u izjavi za Pobjedu kazala Nevenka Vuksanović, izvršna direktorka CEDEM-a upitana da prokomentariše izjavu evropske komesarke kojom je najavila da bi pristupni ugovor sa Crnom Gorom mogao biti potpisan tokom ljeta sljedeće godine.
“Pohvalno je što će Crna Gora prva dobiti novu generaciju ugovora o pristupanju sa svim zaštitnim mehanizmima sa kojima se sada već malo bolje upoznajemo, jer nam ih Evropska unija malo-po malo otkriva. To jeste određena vrsta priznanja, ali i odgovor zato što smo mi „testni slučaj“ i model za sve one koji dolaze poslije nas”, smatra Vuksanović.
Crna Gora, kako je dodala, ne treba da zazire od noviteta u pristupnim pregovorima i samom pridruživanju koji su joj najavljeni proteklih dana.
“Ne bih rekla da takvih mehanizama treba da se plašimo, ali moramo inistirati da oni, prvenstveno, budu privremeni i da se aktiviraju po jasnim kriterijumima, da budu jedanki za sve. To su instrukcije koje moramo jasno dobiti od EU”, ukazala je Vuksanović.
Vuksanović smatra da će Crna Gora prvi put imati jasan redosljed da se tehnički dio pregovora završi do kraja ove ili do početka sljedeće godine.
“Onda bi realistično bilo da bi potpisivanje moglo biti narednog ljeta. Međutim, uslijediće kompleksniji „zalogaj“ od svih koji nas očekuju, jer ratifikacija zavisi od 27 država članica EU i njihovih unutrašnjih prilika. Neke države su sklone da lakše prihvate nove članice, pogotovo za one za koje znaju da su ubrzano prošle neke procese, kao što je evidentno da Crna Gora prolazi. Ipak, neke - poput Francuske - tome su manje sklone. Vidimo da baš Francuska ovih dana ima neka svoja teška unutrašnja pitanja. Ako bi došlo do nekog referendumskog odlučivanja u toj zemlji, mislim da bi jako teško to prošlo sa pozitivnim ishodom po Crnu Goru”, ocijenila je Vuksanović.
Ona smatra da je dobro što je komesarka Kos pojasnila da je odricanje od veta u bileteralnim sporovima predviđeno kao dobrovoljna deklaracija, a ne kao obavezni dio ugovora. Prema njenim riječima, to našoj zemlji ostavlja dovoljno prostora da lako bude nova punopravna članica.
“Ali, najveći rizik nije briselska dinamika u pregovorima, niti ona koju će oni eventualno nametnuti, već sama dinamika političkih odnosa u našoj državi. Ova, završna faza, pogotovo do kraja godine, ali i sljedeća izborna godina trebalo bi da podrazumijevaju političku stabilnost i određene adminsitrativne kapacitete koje treba imati spremne kako bi se ispunila preostala mjerila u pristupanju EU. Mi već vidimo, a u narednom periodu će to biti jasnije, da će EK od nas za određene stvari tražiti mnogo manje nego što bi to bio slučaj u nekim drugim okolnostima”, kazala je sagovornica Pobjede.
Kako je precizirala, u tom smislu smatra navažnijim sve što će se dešavati u kontekstu poglavlja 23 i 24. U tom segmentu očekuje da treba napraviti određene napore.
“Možda će biti dovoljno da se popune ključne pozicije u pravosuđu, da se na neki način institucije pripreme za evropsko javno tužilaštvo. Ili, na primjer, za korišćenje evropskih fondova gdje će ujedno biti potrebni i stručni ljudi, ali i funkcionalna Skupština”, dodala je Vuksanović.
Takođe se osvrnula na mogućnost raspisivanja vanrednih izbora tokom sljedećeg proljeća, najvjerovatnije u aprilu.
“Ne mislim da bi prijevremeni parlamentarni izbori, sami po sebi, bili neko rješenje. Pogotovo ako ne budemo imali političku zrelost da koncipiramo dogovore, već ćemo se baviti dužim blokadama političkog dijaloga i dužim kampanjama. Onda je i vrlo moguće da se to završi sporijim formiranjem vlade. Dakle, ispred nas je najzahtjevnije političko djelovanje na evrpskom nivou, sa 27 država članica EU, a kako bi sve ono što smo do sada uradili i postigli dobilo pozitivan ishod”, zaključila je Vuksanović.
