„Nema slikara i nema pisca sa kojim Radovan Zogović nije polemisao, nema one pojave u društvu koju nije iskomentarisao“, istakla je profesorica književnosti, mr Aleksandra Vuković-Kuč na predavanju pod nazivom „Prkosi i polemike Radovana Zogovića“ koje je održano sinoć u Nikšiću.
Izlaganje o Zogoviću ona je podijelila na pet cjelina.
U prvoj se osvrnula na polemiku, unutrašnju, a onda i polemiku sa cjelokupnim tadašnjim društvom, koja se ticala albanskog pitanja, zatim i na polemiku poznatu kao sukob na književnoj ljevici.
Treća cjelina kojom se Vuković-Kuč bavila je crnogorsko pitanje kojim se suprotstavio tadašnjem zvaničnom stavu prema Crnoj Gori. Četvrti segment predavanja obuhvatio je stav Zogovića prema Nikolaju Velimiroviću i mitropolitu Lipovcu te njegov otpor prema crkvi i na kraju je predavanje zavšeno rezolucijom Informbiroa i 1948. godinom.
Posebno važno za današnjicu naše države je upravo crnogorsko pitanje, oko koga se Zogović najviše sukobio sa svojim rođakom, bratom od tetke Milovanom Đilasom jer, kako je kazala, „on je crnogorski pisac i crnogorski pjesnik i to je jasno i glasno istakao kao nijedan pisac 20. vijeka“.
„Zato se i ne izučava na Filozofskom fakultetu u Beogradu, jer je jedini eksplicitno stavio sebe u poziciju crnogorskoga pisca ne dozvolivši da se bilo kakva manipulacija na tom terenu vrši, kao što se to vršilo nad djelom i imenom Mihaila Lalića“, istakla je Vuković-Kuč.Prema njenim riječima, Zogović je pokrenuo pitanje crnogorske nacije mnogo prije, ali i mnogo bolje i suštinskije nego što je to uradio Đilas.„On to radi suštinskije jer je njegovo opredjeljenje takvo do njegove smrti. Od prvoga dana on zna sve o crnogorskoj posebnosti, o crnogorskoj književnosti, o Njegošu kao jednom od tvoraca crnogorske nacije i crnogorskoj narodnoj epici kao posebnoj u odnosu na korpus srpsko-hrvatske epske poezije, zbog čega će izazvati i čuvenu polemiku sa Novakom Kilibardom koji je tada bio na sasvim suprotnim stanovištima u odnosu na ono što će biti njegovo stanovište trideset godina pred njegovu smrt“, rekla je Vuković-Kuč.
Predavanje je otvorila književna kritičarka Dragana Erjavšek koja je istakla da za razgovore o liku, djelu i životu Zogovića ne moramo tražiti poseban povod. „Povodi se nameću u svakom trenutku u kom neko udari na antifašističke vrijednosti, na slabijeg od sebe, kad neko udari na tuđe i kad se nižu nepravde kojima se kraj ne nazire“, rekla je Erjavšek.
Predavanje pod nazivom „Prkosi i polemike Radovana Zogovića“ organizovao je nikšićki Ogranak Matice crnogorske.
