Dnevni red saopšten je na samom početku sjednice, tako da će poslanici raspravljati o prijedlozima zakona o oružju i municiji, o lokalnoj samoupravi, o homologaciji vozila sistema sastavnih djelova vozila i posebnih tehničkih jedinica, o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja, izmjenama Zakona o obligacionim odnosima, Zakona o parničnom postupku, Zakona o zaštiti kulturnih dobara, Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, Zakona o odgovornosti za štetu u životnoj sredini, Zakona o ljekovima, Zakona o zaštiti i zdravlju na radu, Zakona o uslovima rada na ribarskom brodu, te Zakona o slobodnim zonama.
Vuković-Kuč: Na objekat iz 1815. stavljaju demit fasadu i klime, idemo tamo i pozivamo ostale da nam se pridruže
Na samom početku za riječ se javila Aleksandra Vuković-Kuč (DPS).
"Situacija sa kućom Svetog Petra Cetinjskog na Rijeci Crnojevića, koja je od 1950. zaštićena kao kulturno dobro, krajnje je alarmantna. Inspekcija je podnijela krivičnu prijavu. Razlog su nelegalni radovi koji traju mjesecima, bez jedne jedine saglasnosti i konzervatorskih dozvola", naglasila je ona.
Podsjetila je kako je objekat iz 1815. godine narušen na niz načina - od postavljanja demit fasade do klima uređaja.
"Posebno zabrinjava to što je, na zemljištu koje pripada Prijestonici Cetinje, Mitropolija crnogorsko-primorska korisnik, a istovremeno je upisana i kao vlasnik objekta. Ta pravna neujednačenost nije riješena, a pod njenim okriljem traje sistemska devastacija kulturnog dobra već decenijama. Naš zahtjev je da tužičaštvo hitno utvrdi ko je investitor. Krivična prijava podnesena je protiv NN lica. Uprava za zaštitu kulturnih dobara mora naložiti povratak u prvobitno stanje, a Prijestonica Cetinje mora zaštiti svoju imovinu", rekla je Vuković-Kuč.
Kako je dodala, poslanici DPS-a otići će na lice mjesta, te je pozvala predstavnike ostalih partija da im se pridruže.
"Pokušaćemo da ustanovimo šta se tamo čini i da zaustavimo tu devastaciju dok je još vrijeme, a mislim da je daleko odmakla", dodala je.
Nenezić: Đeljošaj da kaže ko vrši pritiske na njega, a ako misli na nas - vidimo se na sudu
Branislav Nenezić (ES) upoznao je prisutne sa njihovim Prijedlogom zakona o slobodnim zonama.
"Zakon o slobodnim zonama, koji je ovdje usvojen u februaru, evidentno je napravio štetu privredi Crne Gore. Imamo priliku da to ispravimo. Privrednici koji posluju u slobodnoj zoni Luke Bar su zabrinuti, kao i sve špediterske kompanije i dva brodara. A juče smo mogli pročitati izjavu Nika Đeljošaja da je, od donošenja novog zakona, bilo pritisaka duvanske mafije da izvrši njegove izmjene. Biće lijepo čuti Đeljošaja na odborima i na plenumu ko je to na njega vršio pritiske, a ako je mislio na poslanike ES, koji su podnosioci ovog akta, onda će to morati da obrazloži na sudu", naveo je on.
Zakon o slobodnim zonama, dodao je, direktno utiče na privredu Bara i dovešće do gašenja luke.
"Luka Bar je izgrađena tamo gdje je nekad bio grad. Njenim gašenjem gasite jednu opštinu", naglasio je on.
Azemović: Bez konsultacija sa dijasporom ne donositi rješenja o ograničavanju biračkog prava
Nakon toga su pred poslanicima bili predstavnici Vlade, a Oskar Huter (DPS) pitao je ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li će novim zakonskim rješenjima naši iseljenici izgubiti određena prava u Crnoj Gori.
"Dio njih brine koliko dugo odsustvo iz države može uticati na status njihovog prebivališta, te koji dokazi mogu potvrditi ili osporiti prebivalište. Kako gledate na nacrt akta o izmjenama Zakona o registru prebivališta i boravišta i kako gledate na uklanjanje crnogorskih državljana sa privremenim boravkom u inostranstvu iz biračkog spiska", pitao je on.
Azemović je odgovorio da to ministarstvo nije bilo uključeno u izradu pomenutog zakona, te da im on nije dostavljen na izjašnjenje.
"Nijesmo u mogućnosti da dajemo ocjenu konkretnih rješenja koja nam nijesu zvanično dostavljena na razmatranje. Ako budemo konsultovani od nadležnih, zastupaćemo interese naših državljana koji žive i rade u inostranstvu. Smatramo da pitanja, koja mogu uticati na status naših državljana koji su na privremenom radu u inostranstvu, zahtijevaju njihovo blagovremeno informisanje i odgovarajuće konsultovanje predstavnika dijaspore i institucija nadležnih za saradnju sa njom", kazao je Azemović.
Svako rješenje koje bi dovelo do gubitka ili ograničavanja biračkog prava za naše državljane na privremenom radu u inostranstvu, dodao je on, zahtijevalo bi posebnu ustavnu i pravnu analizu, ali i konsultacije sa dijasporom.
