Utrenutku degradiranja vrijednosti crnogorske kulture, sve intenzivnijeg vršnjačkoga nasilja i normalizovanja govora mržnje, mi smo dužni crnogorskoj mladosti predočiti da Draža Mihailović, Pavle Đurišić, Radovan Karadžić, Ratko Mladić nijesu heroji, nego osuđeni ratni zločinci, koji nijednome pojedincu ili generaciji ne smiju biti uzori.
To je poručila poslanica iz redova Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč, koja je za Pobjedu govorila o najavi Kluba poslanika najjače opozicione stranke da će uskoro predložiti zakon o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola.
Moralna obaveza
Kako su precizirali prošle sedmice, nakon što zvanično predstave prijedlog teksta, pozvaće sve zainteresovane društvene aktere na javnu raspravu. Za rezultat očekuju sugestije „u izradi zakona kojim bi se konačno stalo na put sve učestalijim pokušajima falsifikovanja nasljeđa antifašizma“.
U tome su im do sada već pomogli pojedini profesori Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Udruženje pravnika Crne Gore, istoričari, nevladine organizacije koje tematizuju zaštitu ljudskih prava i građansko obrazovanje, kao i Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista (SUBNOR).
"Cilj Prijedloga zakona o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola je sprečavanje podsticanja mržnje i netrpeljivosti među građanima, a ne stvaranje podjela. Ukoliko Crna Gora želi da zauzme mjesto među civilizovanim državama Evropske unije, moraće dosljedno da primjenjuje zakone kojima će se uvesti zabrana za krivotvorenje nedvosmisleno utvrđenih istorijskih činjenica, negiranje ratnih i zločina protiv čovječnosti, slavljenje osuđenih ratnih zločinaca i nepoštovanje tekovina antifašizma", naveli su ranije iz DPS-a.
Poslanica Vuković-Kuč za Pobjedu naglasila je da su „kao evropski i crnogorski orijentisana opozicija, pozvani da predlože zakon koji štiti građansko društvo i vladavinu prava“.
"U momentu kad se u crnogorskom društvu, i to sa adrese Srpske pravoslavne crkve, ratni zločinci proglašavaju herojima, a ideologije zla i etničkih čišćenja pokušavaju standardizovati kao društvena vrijednost, dok vladajuća elita ćuti ili odobrava takav narativ, odgovorno je i moralno, politički i intelektualno obavezujuće predložiti zakon koji sprečava istorijski revizionizam i promociju fašističke i nacističke doktrine. Mi smo dobro zapamtili što je oživljavanje takvih tendencija donijelo regionu 90-ih godina XX stoljeća - rat, genocid, razor države", dodala je ona.
Naknadna pamet
Uz novi prijedlog, nerijetko se pominje sličan pravni tekst koji je dva mjeseca prije parlamentarnih izbora 2020. godine bila najavila Liberalna partija i njen tadašnji lider Andrija Popović.
Prijedlog zakona o zabrani fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola najavljen je sa ciljem „sprečavanja podsticanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti među građanima“ i „rastućeg političkog ekstremizma i nacionalizma te klerikalnih uticaja“. Kao primjeri su navedene najistaknutije fašističke organizacije, poput četničke, ustaške i one koje se oslanjaju na tradiciju Handžar divizije tokom Drugog svjetskog rata, ali se zakonom ujedno zabranjuje svaka fašistička i neofašistička organizacija.
No, prijedlog ovog zakonskog rješenja nije zaokružen dok je DPS još bio u vladajućoj većini. U skupštinsku proceduru stigao je tek početkom oktobra, nakon što je konstituisan novi saziv parlamenta, a za predsjedavajućeg izabran Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije. I pored dva pokušaja, ta verzija zakona nikada nije dobila podršku većine.
Vuković-Kuč podsjeća da DPS tokom prvog plenarnog glasanja 13. decembra, nije bio u parlamentu.
"Vladajuća većina je tada, kroz izmjene i dopune dnevnog reda, raspravljala o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, zbog čega smo imali proteste ispred Skupštine. Drugi put, u decembru 2022. godine, vladajuća većina nasilno je u dnevni red uvrstila neustavni Zakon o predśedniku, kad je izvršen ustavni puč, što se kasnije potvrdilo u mišljenju Venecijanske komisije i zbog čega smo toga dana bili na protestima „Ima nas“", precizirala je ona.
Ukazala je kako je DPS tokom oba glasanja bio van parlamenta kad se izjašnjavalo o tome važnom zakonu.
"Nema riječi o nedostatku volje da se ovakav zakon podrži. To pokazuje i naš ovogodišnji prijedlog zakona, u vezi sa kojim smo se konsultovali i sa predstavnicima LP", istakala je sagovornica Pobjede.
Lov na vještice
Najava DPS-a da će Skupštini uskoro predložiti tekst potencijalnog zakona o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola, iz dijela vlasti je dočekana izjavama kako će upravo taj dokument olakšati zabranu rada najjače opozicione partije. O tome je proteklih nekoliko mjeseci govorio i nekadašnji poslanik i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, koji se, prema vlastitom priznanju, povukao iz politike u junu 2021. godine.
Za Vuković-Kuč takve izjave su „gaženje ustavnog poretka“ i „lov na vještice“, za koje kaže da nijesu strani dijelu ovdašnje vlasti.
"Da su oni bili na vlasti u kriznim godinama razvoja crnogorskog društva i obnove crnogorske države, takva politička represija i autoritarna praksa bi bila naša svakodnevica. Politička diskriminacija je u osnovi nacionalističkih i šovinističkih političkih struktura, koje su u našem prijedlogu viđele mogućnost sankcije za svoje djelovanje, zato su tako brzo objavile željenu zabranu DPS-a, čiji je program zasnovan na antifašizmu kao najvećem dostignuću Crne Gore", zaključila je Vuković-Kuč u razgovoru za Pobjedu.
FCJK i crnogorski jezik podsjećaju na neuspjeh anticrnogorske ideje i politike
Posebnu pažnju opozicije izazvao je i pokušaj „ućutkivanja“ Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) time što je, na osnovu dezinformacija, prvo pauziran, a zatim na elektronskoj sjednici odobren upis studenata u ovu visokoobrazovnu instituciju.
Vuković-Kuč ovakva dešavanja tumači dvostrukim strahom koji podstiču dio vlasti na ovakve postupke prema FCJK.
"Prvi je ideološko-politički. Oni koji su glasali protiv odluke da se FCJK-u omogući finansiranje, još nose traumu od crnogorske nezavisnosti i osvetnički impuls prema njenoj NATO i evropskoj sudbini, uprkos deklarativnoj podršci evroatlantskim vrijednostima. Crnogorski jezik, njegov naziv i ustavni status, podśeća ih na neuspjeh njihove ideje i politike, koja je bila i ostala anticrnogorska", kazala je ona.
Dalje je dodala kako ih sve to „podśeća i na to da je crnogorskim jezikom zaokružen crnogorski identitet, građanski i evropski, na domaćem i međunarodnom planu“.
Kako je precizirala, drugi strah od FCJK je intelektualni, jer je ta obrazovna institucija „budna istraživačka i naučna misao i kritički odnos prema vlasti“.
"Produkcija djela koja su odbrana crnogorske kulturne i duhovne posebnosti, evropsko pozicioniranje same institucije FCJK i njen međunarodni ugled doprinose groznici onih koji se za goli opstanak bore radeći za drugu državu i lični interes. Kolumne u kojima se kritikuje (ne)rad vlasti, njeni propusti i skandali dodatno podstiču strah za opstanak vladajuće većine. Zato je jurnula na FCJK. Srećom, vox rationis Vlade, ministarka Anđela Jakšić-Stojanović, dovela je stvari u red. FCJK je dobio svoja davno odobrena sredstva i brucoši mogu da budu mirni. Podrazumijeva se, do sljedećeg ataka profitera u Vladi iz „Srpske kuće“ i braniča svojih krupnih kapitala", zaključila je poslanica DPS-a.
