Sukob Izraela i Irana, kao i napad američke vojske na iranska nuklearna postrijenja, stvara bojazan o globalnom sukobu, koji može da ima nesagledive posljedice.
Novinarka, Biljana Jovićević, koja dobro poznaje prilike na globalnoj sceni, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, kazala je da niko ne može da pretpostavi kako će se odvijati sukob na Bliskom istoku, ali da je iznenađenje to što se američki predsjednik Donald Tramp oštro obraća Izraelu zahtijevajući iznenadno primirje. Za to, kaže, postoji nekoliko razloga.
"Istraživanja javnog mnjenja u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuju da je više od 56 odsto građana protiv vojne intervencije SAD-a u Iranu. Sa druge strane, opšta ocjena svih je da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu zapravo uvukao američkog predsjednika u ovaj sukob. To je godinama, istom retorikom, pokušavao sa svim američkim predsjednicima", kaže Jovićević.
Ističe da je Netanjahu stalno nudio iste argumente, a nikad se nijesu realizovali.
"Ali, upalilo sa Trampom. On je veoma blizak izraelskim vlastima. AIPAC (Američki Izraelski Komitet za Javne Poslove) je dao ogromna sredstva, neki od najbogatijih američkih Jevreja su podržali njegovu (Trampovu) kampanju. Konzervativni dio Republikanske stranke se godinama zalagao za napad na Iran i to je sve presudilo. Međutim, brojne su rekacije uslijedile nakon Trampove tvrdnje da je u “briljantnoj akciji” izbrisan iranski nuklearni program. Tramp je tada shvatio da nešto mora da uradi i nametnuo je taj mir", kaže Jovićević.
Posjeća da je Tramp poručivao da je protiv ratova i da nikad neće uvesti Ameriku u novi sukob. Vjeruje da je američkom predsjedniku, zapravo, problem da ne izgleda kao slab lider, već kao pobjednik. No, brojni analitičari stava su da je Trampa, izraelski premijer Netanjahu, nadigrao.
"Svi se nadaju da će se ovo primirje održati. Ali, sa ovako eskaliranim odnosima niko se ne usuđuje da prognozira, posebno zato što Izrael ima običaj da primirje ne poštuje. Vidjeli smo to u odnosu sa Libanom, kao i Gazom. Katar je očigledno bio taj koji igra veoma važnu ulogu posrednika između različitih strana. Ali, mislim da je zaista teško predvidjeti šta će se dalje dešavati. Eskalacija bi svakako bila pogubna, posebno što još nema potvrde tvrdnji američkih vlasti da je izbrisan iranski nuklearni program. Naprotiv, pretpostavlja se da su ga izmjestili, da je u Isfahanu, duboku ukopan u zemlji", istakla je Jovićević.
Pretpostavka poznavaoca prilika na Bliskom istoku bila je da Iran ima dvije opcije - sajber napade i zatvaranje Hormuškog moreuza, koji je žila kucavica za četvrtinu potrošnje svjetske nafte, uključujući sve zemlje Persijskog zaliva.
"Nakon krhkog primirja, cijene nafte naglo su pale, skoro 10 procenata. Zadržale su se cijene brenta sirove nafte između 66 i 70, što je i nivo koji je bio prije napada Izraela na Iran. Ukoliko opet eskaliraju sukobi brent bi mogao koštati i iznad 100 dolara. To bi izazvalo ogromne ekonomske posljedice, ne samo za zemlje zaliva, već i za cijelu svjetsku ekonomiju. To bi u lančanoj reakciji dovelo do povećanja cijena, inflacije… a već su smanjene procjene rasta i u Evropi, i u Americi", naglasila je Jovićević.
