To je za Pobjedu kazao advokat i pravni ekspert Miloš Vukčević komentarišući „pauziranje na neodređeno“ trećeg vanrednog zasijedanja Skupštine u ovoj godini čija je jedina tačka bila posvećena drugom krugu glasanja o Predragu Krstonijeviću, kandidovanom za sudiju Ustavnog suda Crne Gore na osnovu prijedloga šefa države.
IZBOR
Posljednjeg dana prošle godine samo je Nikola Mugoša, kao kandidat parlamenta, dobio dovoljan broj glasova da postane dio sastava Ustavnog suda. Nekoliko dana ranije, Skupština je donijela odluku prema kojoj se sutkinji Desanki Lopičić – umjesto odlaska u penziju – mandat produžava za najviše godinu, što znači da US trenutno ima šestoro sudija.
Na ovakve odluke oštro je reagovao upravo Milatović, ukazujući na sve problematične posljedice neizbora kandidata kojeg je predložio. Javno je pozvao predsjednicu US Snežanu Armenko da penzioniše Lopičić kada ona 23. januara navrši 65 godina, jer uz više od 40 godina radnog staža, ispunjava sve uslove za starosnu penziju. Tražio je izjašnjavanje „o ustavnosti i zakonitosti daljeg vršenja funkcije sutkinje Lopičić“, uz podsjećanje da je svoje zakonske obaveze završio na vrijeme i prema predviđenim procedurama. No, tom prilikom se pozvao na kontroverznu odluku Ustavnog odbora i predsjednika parlamenta, na osnovu koje je US prekinuo mandat sutkinji Dragani Đuranović. Podsjetio je i na dopis koji je početkom decembra 2024. godine iz US stigao Ustavnom odboru Skupštine da Lopičić 23. januara bude penzionisana, a koji ovog puta smatra validnim dokumentom.
- Na osnovu istog akta i pozivajući se na istovjetne razloge, Ustavni odbor je zaključio da je bivša sutkinja Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju, nakon čega je predsjednik Skupštine konstatovao prestanak njene funkcije – dodao je on.
Zbog ovakve odluke, Milatović je izrazio očekivanje da će Lopičić biti penzionisana krajem prošle sedmice, jer ovakve odluke parlamenta „mogu imati negativne posljedice po vladavinu prava“.
Upravo su ovi zaključci u potpunoj suprotnosti sa stavovima koji su zvanično bili iznešeni iz kabineta predsjednika nakon što je sudija Đuranović bila neustavno penzionisana krajem 2024. godine. Milatović je tada čak istakao da je „Ustavni odbor protivpravno preuzeo nadležnost Ustavnog suda“.
Podsjećamo, ovakvo postupanje Skupštine bilo je povod ne samo za višemjesečnu parlamentarnu krizu, već i za urgenciju prema Evropskoj komisiji za demokratiju putem prava – poznatijoj kao Venecijanska komisija, koja je utvrdila da donesena odluka nije bila zakonita.
ŽALBE
Na osnovu zakonitog zahtjeva Milatovića, predsjednik parlamenta Andrija Mandić je za 10. februar sazvao Treću vanrednu sjednicu isključivo da bi se drugi put glasalo o Krstonijeviću, kao kandidatu za sudiju US na mjestu koje i dalje pokriva Lopičić. No, zahtjevi za sazivanje vanrednih sjednica na kojima se, mahom, raspravljaju zakoni koji su vezani za evropske integracije i zatvaranje poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, u međuvremenu su stigli do petog zasijedanja. I dok se skoro svakodnevno raspravlja o tačkama dnevnih redova drugih sjednica, prosto glasanje za sudiju US nikako da dobije svojih „pet minuta“.
Na to se, opet – javno, požalio Milatović, ukazujući na brojna prekršena obećanja za održavanje Treće vanredne sjednice, i to bez obrazloženja.
- Ovo je još jedno odlaganje u trenutku kada je US ključna institucija za stabilnost pravnog sistema. Funkcionalan i popunjen, direktno je povezan sa poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava, pravdu, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Bez punog kapaciteta US nema zatvaranja tih poglavlja i nema ozbiljnog napretka u evropskim integracijama – naveo je on.
Još jednom je podsjetio kako je njegov kabinet „završio posao“ raspisivanjem konkursa i predlaganjem Skupštini najboljeg kandidata.
- Čak smo zakazali vanrednu sjednicu Skupštine, jer poslanici nijesu htjeli ni to da urade. Sada je odgovornost na poslanicima i njihovim partijskim šefovima. Istovremeno, Skupština je pokazala da može da donosi odluke bez odlaganja kada to odgovara interesima poslanika i njihovih partija. Usvojeno je 25 zakona za 30 minuta bez da su poslanici pročitali zakone i bez rasprave. Međutim, kada je u pitanju izbor sudija US, poslanike i njihove partije ne interesuje pravna država, poštovanje Ustava i EU integracije – dodao je Milatović, te zatražio od parlamentaraca da izbor sudija US bude završen „bez daljih odlaganja“.
(NE)FUNKCIONALNOST
Ovakav razvoj događaja za advokata Miloša Vukčevića je usporavanje zaokruživanja funkcionalnog Ustavnog suda. Bez obzira na to što je odlukom parlamenta produžen mandat Lopičić do daljnjeg, smatra da to nije adekvatno rješenje.
- Iako nema decidno propisanog roka, trebalo bi da se poštuje neki razuman rok za izbor njene zamjene. Kao što znamo, US je bio mjesecima blokiran. Takođe, već duže vrijeme je nepopunjen. I sve to utiče na rad US, odnosno na njegovu efikasnost. A štetu za sve to trpe građani i privreda, jer u njihovim ustavnim žalbama treba da se odlučuje o izborima, o kontroli – naveo je sagovornik Pobjede.
Kako je precizirao, pravi pokazatelj stanja je to što se za pojedine inicijative koje su podnesene kako bi US ocijenio njihovu zakonitost odnosno ustavnost, čeka i više od šest godina. Upravo to podriva pravni sistem Crne Gore.
- Dakle, što se tiče parlamenta, izbor sudije US ne bi trebalo da traje mjesecima, već da se u nekom razumnom roku tome pristupi kako bi se sud što prije popunio i kako bi mogao efikasno da odlučuje – dodao je on.
Kada je riječ o razlozima zbog kojih se i dalje odgađa trenutak kada će se o tome odlučivati, on smatra da jedino poslanici mogu dati adekvatan odgovor.
- Vjerojatno su takvi potezi političke prirode i činjenice da predsjednik države, ipak, nema podršku većine u parlamentu. Kao što smo vidjeli, sve što on predlaže, nailazi na negativnu reakciju Skupštine i većine u njoj, kako parlamentarne, tako i opozicije – rekao je Vukčević.
Smatra da upravo tu treba tražiti razloge zašto se odugovlači sa izjašnjavanjem o njegovom prijedlogu za sudiju US.
U odnosu na kraj 2024. i početak 2025. godine, kada je rad Skupštine praktično bio blokiran zbog protesta opozicije nakon neustavnog penzionisanja Đuranović, parlamentarci su ovog puta, takoreći, jedinstveni. Većinskom podrškom su donijeli odluku da Lopičić ostane na funkciji, kako bi sebi dali dovoljno prostora za raspravljanje kadrovskog rješenja za poziciju u US. No, to može imati loše posljedice po dinamiku završavanja obaveza iz evropske agende i zatvaranja poglavlja 23 i 24 ove godine, koja podrazumijevaju zaokruživanje sastava US.
- Saglasan sam s tim - ne samo zbog procesa evropskih integracija i zatvaranja poglavlja 23 i 24, nego prvenstveno radi zaštite interesa države i građana Crne Gore. US ni u jednom momentu ne bi smio da funkcioniše drugačije osim u punom sastavu. Čak i kada postoji navodna većina od pet sudija kako bi se donosile odluke, to samo ukazuje da sud nije blokiran, ali ne i da je sud funkcionalan – istakao je Vukčević.
Po njemu, čak se i rad funkcionalnog US sa sedam sudija može preispitivati.
- Treba otvoriti pitanje i o promjenama Ustava u dijelu povećanja broja sudija US radi bržeg i efekasnijeg odlučivanja. Razlog je upravo taj da se ne bi dugo čekalo na odlučivanje po ustavnim žalbama i kontrolama ocjene ustavnosti i zakonitosti – rekao je on, te ponovio da bi trebalo što prije pristupiti izboru svih preostalih sudija.
On je potvrdio da Lopičić može imati produženi mandat na osnovu prava koje joj pripada iz Zakon o US, a najduže godinu od trenutka kada je trebalo da bude penzionisana.
- I to je vjerovatno urađeno da bi se dalo prostora za izbor drugih sudija. Uostalom, svjedoci smo tome da se sudije US biraju upravo po političkom ključu – zaključio je Vukčević.
Neizvjesnost u trci s vremenom, kada je svaki sat važan za zatvaranje poglavlja u pregovorima za pristupanje EU, očigledno će potrajati do onog trenutka kada zakonodavna vlast bude „pritisnuta“ ili označena kao „najodgovornija“ za kompletiranje US.
Jer, bez ispunajvanja tog kriterijuma, jasno je svima, teško će evropske institucije praviti ustupke na što se – očigledno – svi oslanjaju.
I izbori na čekanju
Nepotpunost Ustavnog suda dovodi u pitanje i sve izbore koji bi eventualno bili održani prije njegovog kompletiranja. Naime, u ovom trenutku ne postoji ni funkcionalna institucija koja bi mogla potvrđivati regularnost izbora. Prošle godine u sklopu izbornih zakona donesene su izmjene kojima se dosadašnja Državna izborna komisija (DIK) zamjenjuje novom – Centralnom izbornom komisijom (CIK). Do danas, komisija za izbor predsjednika i članova CIK-a nije uspjela da formira to tijelo.
Vukčević naglašava da CIK mora biti izabran, jer bi „njeno nepostojanje i te kako ugrozilo izborni proces“.
- U tom dijelu se nesporno mora izvršiti izbor kompletnog sastava, i predsjednika i svih članova CIK-a. Drugačije, izbori se ne mogu sprovesti jer ne bi imao ko da o tome odlučuje. To je preduslov za održavanje izbora – ukazao je sagovornik Pobjede.
Kako je dodao, US bi „teoretski možda i mogao da donese neku odluku koja se tiče izbora“.
- Ali, faktički, to ne bi bilo moguće - uzimajući u obzir sadašnju situaciju u US i broj nedostajućih sudija. Ponavljam, US nije blokiran, ali s obzirom na broj sudija koji sada odlučuje u izbornim sporovima, sastav bi morao biti upotpunjen i funkcionalan da bi se razmatrali takvi slučajevi – rekao je Vukčević.
