Vukčević: Izmjene državnih simbola dovele bi u pitanje crnogorsku državnost i tekovine 21. maja

Iza slatkorečivih izjava o pomirenju, mišljenja sam da se krije namjera za promjenom crnogorske državnosti i njenog identiteta. Himna, zastava i grb su osnovni simboli svake države i njihovim izmjenama bi se doveo u pitanje identitet crnogorske državnosti, kao i tekovine 21. maja – kazao je za Pobjedu prof. dr Miloš Vukčević, advokat, komentarišući izjavu poslanice Nove srpske demokratije Jelene Božović da je ,,na putu ka pomirenju državne simbole potrebno preispitati“.

Božović je prije nekoliko dana izjavila da je ,,na putu ka pomirenju državne simbole, himnu i zastavu potrebno u narednom periodu preispitati i o tim pitanjima promjenom Ustava postići konsenzus i vratiti slobodarsku trobojku kao vjekovni simbol Crne Gore“. Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, povodom navoda Božović, poručio da je ,,u jednoj demokratiji sve stvari moguće preispitati“.

- Moj odnos je vrlo jasan oko simbola - oko njih treba da se okupljamo. To nijesu teme koje treba otvarati ali kao predsjednik svih građana demokratski ću se odnijeti prema svakoj demokratskoj inicijativi uključujući i tu - rekao je Milatović.

Vizija ustavopisca

Vukčević je istakao da je, kada je pisan Ustav Crne Gore 2007. godine, očigledno ustavopisac imao „viziju“ da u budućnosti može doći do promjene Ustava u dijelu u kojem bi se doveo u pitanje teritorijalni integritet, suverenost, ali i identitet i simboli države Crne Gore.

- Zato je lijepo propisao odredbama člana 157 Ustava da se promjena članova koji se tiču suverenosti, teritorije i državnih simbola Crne Gore mora potvrditi državnim referendumom na kojem za promjenu mora glasati najmanje tri petine birača, odnosno 60 odsto građana koji imaju pravo glasa. Dakle, za promjenu članova Ustava koji propisuju suverenost, teritoriju, državne simbole, ali i državljanstvo, jezik i pismo potrebno je da glasa 2/3 poslanika u crnogorskom parlamentu, shodno članu 156 Ustava, dok je takva odluka/akt o promjeni Ustava konačna ako bude potvrđena od 3/5 svih birača, shodno članu 157 Ustava. Danas, samo 16 godina kasnije, pokazalo se ispravnim i opravdanim ovakvo promišljanje našeg ustavopisca, posebno uzimajući u obzir sve učestalije izjave političara poput poslanice Nove srpske demokratije Jelene Božović da treba preispitati državne simbole, Ustav i vratiti trobojku – istakao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, iako na prvi pogled ovakve izjave mogu zvučati kao dio izborne kampanje, trebalo bi ih shvatiti vrlo ozbiljno a, kako je istakao, dodatno zabrinjava i posljednja izjava predsjednika Jakova Milatovića da treba preispitati promjenu Ustava i simbola.

- Iza slatkorečivih izjava o pomirenju, mišljenja sam da se krije namjera za promjenom crnogorske državnosti i njenog identiteta. Himna, zastava i grb su osnovni simboli svake države i njihovim izmjenama bi se doveo u pitanje identitet crnogorske državnosti, kao i tekovina 21. maja kada su većina građana Crne Gore (55,5 odsto) i ubjedljiva većina crnogorskih poslanika (55) upravo glasale za ovakve državne simbole – istakao je Vukčević.

Poručio je da ne želi da vjeruje da se ikada u crnogorskom parlamentu može naći 2/3 poslanika koji bi glasali za promjenu današnjih državnih simbola, a još manje, kako je istakao, da takva odluka može biti podržana od 60 odsto građana Crne Gore koji imaju pravo glasa.

- U svakom slučaju predsjedniku Milatoviću i ostalim političarima predlažem da svoju pažnju više usmjere na promjenu Ustava u pogledu reforme pravosuđa i stvaranja pravnog osnova za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, a državne simbole nek ostave da budu vječni – poručio je Vukčević.

Bespredmetna izjava

Portparol SD Nikola Zirojević kazao je za Pobjedu da se ,,radi o bespredmetnoj izjavi o nečemu što nije vrijedno komentarisati“.

- Iako cijenim da je potpuno bespredmetno komentarisati ovakve budalaštine koje dolaze iz redova nekadašnjeg DF-a, a sadašnje koalicije NSD-DNP, a pogotovo kada dolaze od jedne od onih koji odnos prema državi i državnim simbolima demonstriraju neustajanjem na himnu Crne Gore, ali zarad javnosti moramo se oglasiti – kazao je Zirojević.

Podsjetio je da je Ustav Crne Gore donijet glasovima 55 poslanika u parlamentu, što je više od dvije trećine, te da su Ustavom propisane i zastava i himna, i sve ostale kategorije koje se Ustavom propisuju.

- Uvjeren sam da ni u ovom trenutku a ni nakon 11. juna, a uvjeren sam ni godinama u budućnosti neće postojati nijedna dvotrećinska većina koja bi išla u ovom smjeru i mijenjala Ustav. Državna himna i zastava su Ustavom definisani simboli. Ne morate ih voljeti, ali morate ih poštovati ako želite da živite i radite u ovoj državi, sviđalo vam se ili ne – kazao je Zirojević.

Poručio je da je ,,sve ostalo predmet nadležnih državnih institucija“.

- Nepoštovanje državnih simbola jasno je na koji način se tretira po zakonu i pred sudovima. Žao mi je što poslanica Božović nema osjećaj koji ja imam prema državnoj zastavi i himni, ali vjerujem i da tome ima lijeka, samo treba malo vremena da prođe. Čak u toj emisiji u kojoj sam je pitao šta misli o državnim simbolima, negdje sam se iskreno nadao da su vene u pitanju, da nije problem u glavi. Izgleda da poslanica Božović ima problem u glavi kad su u pitanju zastava i himna i iskreno se nadam i želim joj da ga riješi – dodao je Zirojević.

Generalni sekretar Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović stava je da je indikativno da predsjednik države legitimiše priču o promjeni simbola koju su lansirali poslanici Demokratskog fronta (DF), inače koalicioni partneri “Evrope sad”, čiji je Milatović zamjenik predsjednika. To, kako je rekao, može da djeluje kao ,,dupli pas“ DF-a sa Milatovićem, kojim se, prema njegovim riječima, otvaraju pitanja obilježja koja imaju snažnu ustavnu zaštitu, a čemu je najviše kumovala upravo SDP.

- Bilo bi odgovorno da se ovim temama, koje su apsolvirane visokim stepenom konsenzusa prilikom donošenja Ustava, ne bavimo, te da predsjednik države u reakcijama na ove stvari ima drugačiji ugao, kojim bi se ohrabrila rasprava o pitanjima koje primarno interesuju građane – naveo je Vujović.

To, kako je dodao, svakako nije pitanje simbola.

- Crna Gora je i došla u situaciju da je njeno društvo podjeljenije nego ikad i da smo zaustavljeni na EU putu u ove tri godine, toliko da nas prestižu Ukrajina i Moldavija, zato što se, uključujući i manjinsku vladu, bavila sličnim temama (Temeljni ugovor, ,,Otvoreni Balkan“ i tako dalje), a što je uglavnom klasična agenda DF-a – ocijenio je Vujović.

Smatra i da bi bilo dobro da Milatović iz svega ovoga izvuče neku pouku, bez davanja izjava koje mogu da zvuče kao afirmacija stavova DF.

– I jako bi bilo važno da na samom početku dobro prouči Ustav i nadležnosti predsjednika države, kako ne bi ostavljao utisak da želi da izlazi iz njegovih okvira i ulazi u kompetencije nekih drugih grana vlasti. Naravno, prije svega ovoga da podnese ostavku na partijsku funkciju jer bi to bio demokratski čin i iskorak u odnosu na prethodni politički period – zaključio je Vujović.

Prazna priča

Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije, kazao je za Pobjedu da je Božović dala izjavu u predizbornoj atmosferi, te da je to prazna priča.

- Izjava je data u predizbornoj atmosferi, namijenjena je da provocira lojalne građane Crne Gore a istovremeno ohrabri ekstreme, kojih je ipak relativno malo. Spada u grupu bezočnih političkih izjava jer je Ustav gotovo nemoguće promijeniti u sferi promjene državnih simbola – kazao je Popović.

Podsjetio je da je, osim kvalifikovane većine u parlamentu, potreban i referendum građana.

- Uglavnom potpuno prazna priča poslanice Božović – dodao je Popović.

Prekić: Milatovićev populizam i dodvoravanje

Istoričar Adnan Prekić ocijenio je u izjavi za Pobjedu da predsjednik države Jakov Milatović u kontinuitetu relativizuje sve ono što ne odgovara biračkom tijelu koje ga dominantno podržava.

Prekić je, komentarišući Milatovićevu izjavu da je u jednoj demokratiji sve moguće preispitati, uključujući i nacionalna obilježja, kazao da predsjednik države izbjegava da jasno odgovori šta misli o državnim simbolima i da li ih je potrebno mijenjati.

- Predsjednik Milatović u kontinuitetu relativizuje sve ono što ne odgovara biračkom tijelu koje ga dominantno podržava. U tom kontekstu čitam i njegovu posljednju izjavu. Podsjetiću da Milatović i oko pitanja NATO-a, Kosova, Srebrenice i nekih sličnih tema nije jasno saopštio sopstveni vrijednosni stav o tim pitanjima, već se sakrivao iza odgovora da su to završene stvari, preuzete obaveze i okolnosti o kojima je već ranije odlučeno, i da on te odluke poštuje. Ni u jednom od navedenih slučajeva, Milatović nije imao jasan, vrijednosni stav kojim bi nedvosmisleno objasnio šta on tačno misli o tome. Na sličan način se odnio i prema prijedlogu DF-a. To nije državnički pristup, već populizam i dodvoravanje biračkom tijelu što neko ko pledira da bude predsjednik svih građana, nikako ne bi trebalo da radi – rekao je Prekić.

Što piše u Ustavu

Prema članu 155 Ustava, prijedlog za promjenu Ustava usvojen je u Skupštini, ako za njega glasa dvije trećine svih poslanika.

Ustav Crne Gore propisuje da naša država ima grb, zastavu i himnu, a za izmjene najvišeg pravnog akta u dijelu izmjena simbola, prema članu 157 Ustava, neophodna je dvotrećinska većina u parlamentu, plus potvrda tropetinske većine svih birača na referendumu, što znači da je simbole gotovo nemoguće promijeniti.

– Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima. Zastava Crne Gore je crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom. Himna Crne Gore je ,,Oj, svijetla majska zoro“ – piše u članu 4 Ustava.