Crnogorcu su sužnji slobode, a u narodnog heroja Gojka Krušku ugrađeno je hiljadu godina Duklje, Zete i Crne Gore, kazao je – u emisiji E-uživo – istoričar i Cetinjanin Rade Vujović.
„Gojko Kruška bio je jedan od 10 posto poginulih Cetinjana u Drugom svjetskom ratu. Gojko Kruška je bio jedan od 49 narodnih heroja u Drugom svjetskom ratu. Da Vas posjetim da je Crna Gora imala ukupno oko 250 narodnih heroja. Cetinje, kao grad heroja – Gojko Kruška je najkraće bio Cetinjanin“, kazao je Vujović, osvrnuvši se na 82. godišnjicu stradanja narodnog heroja Gojka Kruške.
Podsjetio je na činjenicu da je Gojko Kruška rođen 1922, da je imao 22 godine kada je obješen.
„Sad slušam, pa kažu neki: ne znamo šta ćemo, ne znamo kako ćemo, ne znamo đe ćemo, narediće nam. Gojko Kruška je, sa 17 godina, znao i đe će, i što će i kuda će, kao i sva Crna Gora hiljadu godina. U Gojka Krušku je ugrađeno hiljadu godina Duklje, Zete i Crne Gore. I, rekao bih da je to pitanje više biologije, ne istorije – moje nauke. Gojko Kruška je Cetinje u jednom čovjeku“, kazao je Vujović.
Sagovornik TV E smatra da nas muka i težina čine boljima, a taj 13. januar 1944, kada je Gojko Kruška obješen na Cetinju, jedan je od mnogih teških trenutaka koje je Crna Gora imala.
„Tog 13. januara, Gojko Kruška i njegov albanski prijatelj visili su tri dana visili“, kaže sagovornik TV E, ukazujući da takvo postupanje nije strano okupatorima, podsjećajući na Đordana Bruna i žrtvu koju je, radi istine, on podnio.
„Danas učimo da se zemlja okreće kako je rekao Đordano Bruno. Svi koji nijesu učili, vjerovali su crkvi, koja je govorila da su u njega ušli đavoli. Gojko Kruška, Đordano Bruno...Crna Gora zna kuda hoće. A svi ti tužni momenti, svi ti teški momenti služe upravo da bismo ih prevazišli, a Gojko Kruška nam je bio putokaz. I ne samo Gojko Kruška, nego, kao što rekoh 49 heroja ovog herojskog grada. To je više nego jedan Beograd, više nego Zagreb, više nego jedna Ljubljana“, podjeća Vujović.
Sagovornik TV E osvrnuo se i na hrabrost Gojka Kruške. Ni pred vješalima nije pokleknuo, naprotiv.
„Gojko Kruška je, kad su ga uhvatili, pojeo papir da ne bi šifru odao, preuzeo odgovornost za svoje drugove. Prosto – to je ideja, kad vjerujete ideji. Biologija daje Cetinju, biologija daje Crnoj Gori, daje tu nadmoć, kao što nam daje ovu visinu, koja nije nezaslužena, nego je ona stvarana vjekovima“, kaže on.
