Društvo
  • Portal Analitika/
  • Društvo /
  • Vujović: Napadi na medije se normalizuju, zabrinjava što značajan dio pritisaka dolazi od nosilaca javnih funkcija i političkih aktera

Medijski savjet za samoregulaciju čestitao Dan novinara Crne Gore.

Vujović: Napadi na medije se normalizuju, zabrinjava što značajan dio pritisaka dolazi od nosilaca javnih funkcija i političkih aktera

Kada visoki zvaničnici javno targetiraju, diskredituju ili vrijeđaju novinare i medije, to nije pitanje slobode izražavanja, već otvorena zloupotreba političke moći. Takvo ponašanje direktno ugrožava bezbjednost novinara, podstiče nove napade i šalje poruku da je profesionalno novinarstvo legitimna meta, ističe Vujović

Vujović: Napadi na medije se normalizuju, zabrinjava što značajan dio pritisaka dolazi od nosilaca javnih funkcija i političkih aktera Foto: MSS
Portal AnalitikaIzvor

Medijski savjet za samoregulaciju čestitao je medijima, novinarkama i novinarima Dan novinara Crne Gore.

"Ipak, ovaj datum ne dočekujemo kao praznik profesije, već prije svega kao podsjetnik na duboku i dugotrajnu krizu u kojoj se novinarstvo u Crnoj Gori nalazi. Umjesto ambijenta koji bi omogućio slobodan, bezbjedan i dostojanstven rad, novinari i novinarke i dalje rade u uslovima stalne nesigurnosti, političkog pritiska i ekonomske neizvjesnosti. Napadi na medije se normalizuju, relativizuju ili svode na navodne političke sukobe, čime se briše njihova stvarna težina i posljedice", kazao je izvršni sekretar, Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović. 

Podaci Sindikata medija Crne Gore, kako kaže Vujović, pokazuju da tokom 2025. godine nije došlo do suštinskog poboljšanja.

"Zabilježeno je 28 napada i prijetnji prema medijskim radnicima i radnicama, što ovu godinu svrstava među najteže u posljednjoj deceniji. Posebno zabrinjava činjenica da su u većini slučajeva mete bile novinarke, izložene kontinuiranom uznemiravanju, prijetnjama, seksističkim napadima i onlajn linču. Nasilje nad novinarkama u Crnoj Gori odavno više nije sporadična pojava, već prepoznatljiv i sistemski problem", ističe Vujović. 

Poručuje da dodatno zabrinjava to što značajan dio pritisaka dolazi od nosilaca javnih funkcija i političkih aktera.

"Kada visoki zvaničnici javno targetiraju, diskredituju ili vrijeđaju novinare i medije, to nije pitanje slobode izražavanja, već otvorena zloupotreba političke moći. Takvo ponašanje direktno ugrožava bezbjednost novinara, podstiče nove napade i šalje poruku da je profesionalno novinarstvo legitimna meta. Društvo u kojem politička moć proizvodi strah među novinarima ne može se smatrati demokratskim", poručuje Vujović. 

Ekonomski položaj novinara, ističe Vujović, ostaje jedan od najslabijih stubova medijskih sloboda.

"Plate u medijima i dalje su ispod državnog prosjeka, radna prava su nedovoljno zaštićena, a medijska industrija je i dalje bez sektorskog kolektivnog ugovora. Evropska komisija ove probleme jasno prepoznaje, ali uprkos tome izostaje politička volja da se stanje sistemski mijenja. Ekonomska nesigurnost novinara danas je jedan od najsuptilnijih, ali i najopasnijih oblika pritiska na slobodu medija", poručio je Vujović. 

Poseban izazov za novinarstvo u Crnoj Gori predstavlja, kako kažu, rastući uticaj organizovanih dezinformacionih kampanja i stranih interesa, koji koriste političku polarizaciju, institucionalnu slabost i pad povjerenja u medije.

"Širenje manipulativnih narativa, teorija zavjere i koordinisanih dezinformacija, naročito kroz digitalni prostor i društvene mreže, ima za cilj potkopavanje povjerenja u profesionalne medije, relativizaciju činjenica i diskreditaciju novinara koji rade u javnom interesu.

Borba protiv dezinformacija ne smije biti izgovor za ograničavanje slobode izražavanja, ali ni alibi za institucionalno nečinjenje. Odgovor mora biti zasnovan na jačanju profesionalnih i odgovornih medija, transparentnosti vlasništva i finansiranja, razvoju medijske pismenosti i jasno definisanoj odgovornosti digitalnih platformi, u skladu sa evropskim standardima slobode medija", ističe Vujović. 

Institucionalna nestabilnost, kako ukazuje Vujović, dodatno urušava povjerenje u sistem.

"Optrukcija izbora članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, otvorena pitanja u vezi sa upravljanjem javnim servisom RTCG i kontinuirani pokušaji političkog uticaja na regulatorna tijela, jasno pokazuju da nezavisnost medijskih institucija i dalje nije dovoljno zaštićena", ističe Vujović. 

U takvom ambijentu, samoregulacija, kako kaže,ostaje jedan od rijetkih mehanizama očuvanja profesionalnih standarda i javnog interesa. Međutim, samoregulacija ne može i ne smije biti zamjena za odgovornost države.

"Bez jasne, dosljedne i nedvosmislene zaštite novinara, bez prekida prakse političkog targetiranja i bez stvarnog unapređenja radnih i ekonomskih uslova, svaka deklarativna podrška slobodi medija ostaje prazna forma. Medijski savjet za samoregulaciju poručuje da napad na novinara nije privatni incident, već napad na pravo javnosti da zna. Normalizacija prijetnji, relativizacija nasilja, tolerisanje dezinformacija i politička trgovina medijskim slobodama predstavljaju direktnu prijetnju demokratskom poretku.

Dan novinara Crne Gore ne smije biti tek simboličan datum, već trenutak ozbiljnog suočavanja sa odgovornošću onih koji imaju moć da stanje promijene - i koji tu moć prečesto koriste protiv medija, umjesto u njihovu zaštitu", poručio je Vujović. 

Portal Analitika