U jeku globalne regresije demokratskih vrijednosti, sloboda medija (nekada temelj zdravih društava) danas je, čini se, na istorijskom minimumu. Jučerašnji izvještaj Reportera bez granica pokazuje da je indeks globalne medijske slobode najniži otkad se vodi ovo mjerenje, a Crna Gora, iako formalno bilježi napredak, suočava se s krizom i povjerenja i bezbjednosti, ali i održivosti medijskog sektora.
2Crnogorski novinari ovaj 3. maj, Dan slobode medija, dočekuju u atmosferi sve češćih prijetnji, političkih pritiska i urušavanja profesije. Umjesto priznanja i podrške, često dobijamo uvrede, poruke mržnje, a ponekad i pesnice.
U takvom kontekstu, Međunarodni dan slobode medija ove godine samo je dodatni povod da ukažemo koliko je atmosfera u kojoj novinari u Crnoj Gori dočekuju ovaj datum prožeta neizvjesnošću i svim oblicima nasilja.
Tim povodom, izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS), Ranko Vujović za Portal Analitika govori o uzrocima degradacije novinarske profesije, ali i mjerama koje su neophodne da bi novinarstvo u Crnoj Gori preživjelo, posebno imajući u vidu i aktuelne globalne izazove.
Sloboda medija i demokratija u najvećoj krizi u posljednjih 80 godina
“Ukupna situacija i sve ono što se dešava u svijetu ne ide u prilog slobodi medija ni kod nas ni globalno. Mislim da veliki izazovi očekuju i medije i demokratiju u cijelom svijetu. Trenutno su u velikom naletu ekstremna desnica i populisti koji nikako ne simpatišu ni medije ni slobodu izražavanja”, ukazuje Vujović.
Sa druge strane su, kaže, velike tehnološke kompanije koje takođe ne žele nikakvu regulaciju sadržaja koji se postavljaju na njihovim platformama, a koji su opet puni različitih dezinformacija i govora mržnje.
“Takođe, društvene mreže polako preuzimaju primat u sferi informisanja, sve više ugrožavajući opstanak tradicionalnih medija. Jednom riječju, ne samo sloboda medija, već je ukupan demokratski poredak koji je nastao poslije Drugog svjetskog rata u najvećoj krizi u posljednjih 80 godina”, upozorava Vujović.
Jačanje desnice predvođene crkvom nije dobra vijest ni za medije
Osvrćući se na domaći kontekst, izvršni sekretar MSS ukazuje da Crna Gora i bez globalnih potresa, nosi sopstveni teret nesređenog ambijenta za nezavisno novinarstvo.
“Crna Gora kao relativno mlada demokratija pati od svih ovih problema i bez ovakvog okruženja. Mi nemamo tradiciju slobodnih i nezavisnih medija i političari nijesu bili spremni ni sada ni ranije da uvaže tu posebnu poziciju medija kao jednog od temelja svakog demokratskog društva”, naglašava Vujović.
Ukazuje i da promjene koje su se desile 2020. nijesu donijele očekivanu demokratizaciju društva.
“Naprotiv, nastavilo se sa starim praksama, a u jednom velikom dijelu društva dominiraju retrogradni trendovi, koji opasno ugrožavaju sve što je u prethodnom period postignuto. I kod nas je ojačala desnica predvođena crkvom što svakako nije dobra vijest za sve koji podržavaju osnovne slobode i ljudska prava. Za medije ponajmanje”, poručuje Vujović.
Sagovornik Analitike ukazuje da je jučerašnji izvještaj Reportera bez granica o stanju slobode medija u svijetu za 2025. godinu samo potvrdio ove zabrinjavajuće trendove.
“Jeste Crna Gora napredovala na njemu za tri pozicije, ali je čitav svijet nazadovao. Indeks slobode medija u svijetu juče objavljen je najniži od kada ova organizacija pravi ovu vrstu mjerenja. Globalna sloboda medija pala je na najniži nivo svih vremena, mjereno godišnjim indeksom Reportera bez granica”, napominje Vujović.
Novinari nezaštićeni, institucije i političari doprinose podgrijavanju tenzija
Povećan broj napada na novinare u Crnoj Gori posljednjih godina za našeg sagovornika nije iznenađenje. Uzroke vidi u društvenoj atmosferi u kojoj je nasilje nad medijima postalo skoro pa normalizovano. Oni su, kako ocjenjuje, duboki i povezani sa širim društvenim kontekstom.
“Mnogi su shvatili da takozvano “oslobođenje” ili “osvježenje” 2020. godine znači da mogu da pričaju i rade što god hoće. Mnogi su shvatili da je došlo njihovih pet minuta da se obračunaju sa neistomišljenicima ili novinarima koji im se ne sviđaju. Da podsjetim da od početka 90-ih položaj novinara u društvu konstantno pada i da je novinarska profesija jedna od najslabije plaćenih”, ističe Vujović.
Kako dodaje, ovako poniženi i uvrijeđeni novinari koje niko ne želi da zaštiti ili povrati ugled njihovoj profesiji često su meta različitih “slobodnih strijelaca” ili pak pojedinaca koji misle da mogu da se slobodno obračunavaju sa njima.
“Tako se desilo da je, na primjer, u 2022. godini zabilježeno više napada na novinare nego što se to desilo u pet godina između 2016. i 2020. godine”, ukazuje izvršni sekretar MSS.
U takvom ambijentu, kaže, profesionalni novinari ostaju nezaštićeni, a institucije i političari često doprinose podgrijavanju tenzija.
“Nepoštovanje novinara i njihovog posla, neuvažavanje profesije, nepoštovanje medija i onoga što oni predstavljaju je realnost naših medija i novinara. Mediji se i dalje doživljavaju kao uslužni servisi različitih centara moći. Onda kada oni pokušaju da nezavisno rade tada nastaju problemi”, naglašava Vujović.
Uprkos negativnim pojavama, primjećuje pomake u institucionalnom odgovoru.
“Dobro je da je vrhovni državni tužilac izdao obavezujuće uputstvo za postupanje u slučaju napada na novinare i dobro je da je posljednjih nekoliko slučajeva ekspresno riješeno i to sa visokim kaznama. Sa te strane to su ohrabrujući postupci, ali bismo takođe voljeli da vidimo da političari prestanu da javno vrijeđaju i napadaju novinare”, poručuje Vujović.
Zaštita novinara i javnog prostora od dezinformacija
Osvrćući se na ključne prioritete u borbi za slobodu medija, Vujović ukazuje na širi društveni okvir koji omogućava opstanak objektivnog novinarstva.
“To su prije svega zaštita novinara i medija. Stvaranje ambijenta za održiv rad medija i za unapređenje standarda novinara. Obezbjeđivanje nezavisnosti regulatora AV medija i javnog medijskog servisa. Unapređenje samoregulacije i zaštita profesionalnih novinarskih standarda. Zaštita informacionog prostora Crne Gore od širenja raznih dezinformacionih kampanja koje dolaze spolja i koje imaju za cilj da stvore dezinformacioni haos u državi. Potrebno je onemogućiti medije koji rade potpuno nelegalno na crnogorskom tržištu, a kojima se ne znaju ni vlasnici ni novinari i koji nijesu nigdje registrovani”, izričit je Vujović.
Finansijska održivost uslov profesionalnog novinarstva
Odgovarajući na pitanje o sistemskim rješenjima koje treba preduzeti kako bi se u Crnoj Gori stvorila bolja klima za novinarstvo, sagovornik Analitike naglašava da su stabilno finansiranje i dosljedna primjena zakona ključni za očuvanje profesionalnih medija.
“Crna Gora je malo tržište i na njemu su mediji faktički neodrživi. Zbog toga je konstantno potrebna finansijska pomoć medijima. Sličan je primjer sa Luksemburgom koji je gotovo identične veličine i sličan broj stanovnika ima. Luksemburg finansijski pomaže decenijama medije jer nisu održivi na tako malom prostoru, a i konstantno su ugroženi od velikih medija iz susjednih država”, ukazuje Vujović.
Smatra da je Crna Gora napravila dobar potez povećavanjem sredstava za Fond za medijski pluralizam koji je od ove godine, kaže, duplo veći.
“Bilo bi dobro kad bi se sredstva koja se dobijaju iz ovog Fonda odrazila i na primanje crnogoskih novinara. Sa niskim platama teško je očekivati neazavisno i profesionalno novinarstvo. Raspodjela novca iz Medija bajing agencija takođe ostaje problem koji ugrožava rad nekij medija. Crna Gora bi po uzoru na Hrvatsku mogla po ulasku u EU da poradi i na dobijanju dijela sredstava od društvenih mreža koje za sada besplatno koriste sadržaje crnogorskih medija na svojim platformama”, naglašava Vujović.
Zakonski okvir postoji potrebna dosljedna primjena
Ističe i da Crna Gora mora da uloži dodatne napore da dosljedno implementira medijske zakone koji su usvojeni 2024, a koji su bili uslov za dobijanje IBAR-a.
“U tom smislu nije prihvatljivo opstruiranje izbora novih članova Savjeta AMU i Savjeta RTCG od strane Skupštine Crne Gore. Takođe, reklamiranje državnih institucija u medijima koji potpuno nezakonito posluju nije prihvatljivo i Vlada bi morala da uradi nešto po tom pitanju”, upozorava Vujović.
Naglašava da bi osim tužilaštva koje, kako ističe, sada efikasno radi svoj posao, u zaštitu novinari trebalo da se uključe svi segmenti društva kako se ne bi desilo da, na primjer, policija progoni novinare, što je, kaže, bio slučaj prije par mjeseci.
Kada je riječ o izazovima u vezi sa medijskom regulacijom u Crnoj Gori i eventualnoj potrebi za jačanjem regulative za zaštitu novinara i slobode medija, sagovornik Analitike smatra da je zakonski okvir već formiran, ali da mora biti sproveden.
“Mislim da su zakonske mogućnosti iscrpljene po tom pitanju i država je inkorporirala sve što je mogla u zakone kako bi zaštitila novinare i medije. Crnoj Gori sada predstoji usvajanje Zakona o digitalnim uslugama, Zakona o slobodi medija, evropske Uredbe o zaštiti podataka kako bi se kompletiralo zakonodavstvo u skladu sa evropskom legislativom, a koja se odnosi na medije. Naravno, potrebna je dosljedna primjena već usvojenog medijskog zakonodavstva”, poručuje Vujović.
Podsjeća da je Medijski savjet aktivno učestvovao, kroz Vladine radne grupe, u izradi postojeće medijske regulative koja je usvojena prošle godine.
“Mi takođe uredno pratimo implementaciju iste. Medijska samoregulacija je definisana u posljednjim medijskim zakonima, a isti ti zakoni su obezbijedili finansiranje medijske samoregulacije u nas kroz Fond za medijski pluralizam”, kaže Vujović.
Crna Gora domaćin velikog međunarodnog skupa
Naglašava i da je Medijski savjet za samoregulaciju značajno unaprijedio svoj rad ove godine.
“Pored toga što smo dobili veliki broj novih članova kojih trenutno ima 74, ove godine smo i domaćini godišnje Skupštine evropskih samoregulatornih tijela. U Crnoj Gori će prvi put na Balkanu biti održana konferencija ove vrste. Pored evropskih država, ovom skupu prisustvuju kao posmatrači i samoregulatorna tijela iz cijelog svijeta jer jedino u Evropi postoji organizovana alijansa samoregulatornih tijela”, najavljuje Vujović.
Vještačka inteligencija prijatelj i(li) neprijatelj
S obzirom na globalne izazove, sagovornik Analitike osvrnuo se i na uticaj tehnologije na sferu novinarstva, podsjetivši da nova digitalna revolucija nosi dvostruki potencijal – i kao alat i kao prijetnju.
“Tehnologije mogu umnogome da pomognu medijima i medijskim slobodama, ali mogu mnogo i da im odmognu. Primjeri sa vještačkom inteligencijom upravo svjedoče o tome. Vještačka inteligencija može u mnogim stvarima da olakša rad medija i novinara. Sa druge strane, zloupotrebe vještačke inteligencije mogu da nanesu nemjerljivu štetu ne samo medijima, već i cijelom društvu”, podvlači Vujović.
U tom kontekstu smatra da je neophodno zaštititi javni prostor i od algoritamski potpomognutog haosa.
“Trenutni “sukob” koji postoji između velikih tehnoloških platformi i evropskih institucija oko regulacije, odnosno deregulacije njihovog rada, je od krucijalne važnosti za budući rad i opstanak medija. Ako se i dalje dozvoli da ovi tehnološki giganti šire nesmetano dezinformacije i govor mržnje, to će biti poraz evropske demokratije i velika prijetnja tradicionalnim medijima”, upozorava Vujović.
Poznato je, kaže, gotovo svima da SAD trenutno stoje iza velikih američkih tehnoloških kompanija i da pokušavaju da ih zaštite od evropske regulative.
“Takozvana priča da treba ovim kompanijama omogućiti apsolutnu slobodu izražavanja, a koju zastupaju pojedini visoki funkcioneri Trampove administracije, samo je izgovor za širenje brutalnih kampanja dezinformacija i govora mržnje po cijelom svijetu”, poručuje Vujović.
U Briselu o AI i medijskoj samoregulaciji
Izazovi primjene vještačka inteligencije u medijima biće, kaže, i jedan od fokusa obilježavanja Dana slobode medija i na evropskom nivou.
“Ove godine se ovaj dan obilježava u Belgiji i već od ponedjeljka počinje niz različitih manifestacija u Briselu, koji je domaćin ove godine. Ja ću učestvovati na panelu koji će se baviti odnosom sadržaja koje stvara vještačka inteligencija i medijske samoregulacije”, kaže Vujović.
Kako redakcije počinju eksperimentisati sa sadržajima koje generiše vještačka inteligencija, medijski regulatori i samoregulatorna tijela, kako dodaje, suočavaju se s izazovom ažuriranja okvira kako bi se zadržala odgovornost, transparentnost i povjerenje u novinarstvo.
“Postoji kritična potreba da se ispita koji standarde i zaštitne mjere postoje ili nedostaju i kako samoregulacija medija može odgovoriti na ove izazove koji nastaju stvarnjem sadržaja koje generira vještačka inteligencija”, poručuje izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju.
