Nadležno ministarstvo koje vodi registar političkih partija trebalo bi da ukloni iz njega sve partije koje posljednjih šest godina nijesu učestvovale na izborima – kaže za Pobjedu politički analitičar Zlatko Vujović.
Prema podacima Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija u Crnoj Gori registrovane su 53 političke partije, a posljednje upisane u registar su Građanski pokret Nova ljevica i Hrvatska reformska stranka Crne Gore koje su oformljene 31. jula prošle godine.
Vujović kaže da političko organizovanje ne treba da bude ekskluziva privilegovanih, odnosno onih koji imaju novac i moć. Zato je, kako je rekao, dobro da uslovi za registraciju partija budu liberalni. On smatra da je to od posebnog značaja za tranzicione zemlje poput Crne Gore, te da bi, uprkos zloupotrebama koje se mogu pojaviti, uvođenje restriktivnijih uslova imalo negativan efekat za dalju demokratizaciju društva.
Uslov
Zakon o političkim partijama, u članu 7 stavu 1, propisuje da je za osnivanje političke partije potrebno najmanje 200 potpisa građana sa biračkim pravom u Crnoj Gori koji svojevoljno potpišu izjavu o osnivanju partije.
Vujović ističe da je taj broj zakonski dobro odmjeren i da restriktivnija rješenja nijesu potrebna.
"Nadležno ministarstvo koje vodi registar političkih partija treba da ukloni iz njega sve partije koje posljednjih šest godina nijesu učestvovale na izborima. Riječ je o veoma jasnoj zakonskoj obavezi koja se ne poštuje", kazao je Vujović.
Na taj način, dodaje on, imali bismo u registru one partije koje odgovaraju definiciji koja podrazumijeva učestvovanje na izborima, u suprotnom riječ je o nekim drugim organizacionim oblicima.
"Broj partija koje su registrovane je najmanji problem sa kojim se suočavamo kada govorimo u funkcionisanju parlamentarnog procesa. Problema je puno, ali svakako ne u samom broju registrovanih partija", ističe Vujović.
Zloupotrebe liberalnih uslova, dodaje Vujović, nijesu isključene i moguće je formiranje „ad hoc“ partija koje mogu da zavedu neke birače.
"U obavezi drugih partija i medija je da predstave ne samo sebe, nego i druge izborne aktere onakvim kakvi jesu", istakao je.
Broj političkih partija ne utiče mnogo ni na odluku građana kome će dati glas, a kako navodi naš sagovornik, i programi igraju sve manje značajnu ulogu.
"Veliki broj partija program ne doživljava ozbiljno, odnosno previše programi sliče jedni drugima, tako da birači ne mogu napraviti jasnu diferencijaciju između partija. S druge strane, partije se ne opterećuju time što je zapisano u njihovim programima. Stoga dominira sve više populistički pristup kojem odgovara postojanje harizmatskog lidera", rekao je Vujović.
Uvesti otvorene liste
Uz to, dodaje Vujović, uvijek se postavlja pitanje legitimnosti onih koji su izabrani za poslanike, a za koje veliki broj građana vjeruje da za njih birači ne bi ili nijesu glasali.
"Sistem zatvorenih lista, koji se koristi u Crnoj Gori, upravo štiti netransparentne dogovore i političke trgovine kada zbog njihovog postojanja u parlament završe oni koji nemaju stvarnu podršku birača", objasnio je on.
Zbog toga, kako kaže, ne čude snažni otpori ključnih partija uvođenju otvorenih listi i preferencijalnog glasanja, iako se za njih deklarativno zalažu.
"Partijski lideri pokušavaju sistem selekcije kandidata, ali i izbor poslanika da zadrže kao svoju ekskluzivu, tj. da marginalizuju članove partija, odnosno birače. Crnoj Gori su potrebni poslanici koji svoj izbor duguju biračima, a ne partijskim liderima, poslanici koji će položiti račune biračima, a ne liderima kojima duguju svoj izbor", navodi Vujović.
Crnoj Gori je, zaključuje naš sagovornik, potreban fer izborni sistem koji će pojačati stepen uticaja birača na izbor poslanika, kao i samu odgovrnost izabranih poslanika građanima koji su ih izabrali, odnosno potrebno je uvođenje otvorenih listi.
Zabrana predizbornih koalicija način da se ispoštuje volja birača
Zlatko Vujović kaže da postoje i drugi načini koji bi omogućili da se ispoštuje volja građana.
"Jedan od njih je zabrana predizbornih koalicija, kakva recimo postoji u Saveznoj Republici Njemačkoj. U njoj su dozvoljene postizborne, ali i zabranjene predizborne koalicije. Na taj način u parlament ulaze partije sa stvarnom podrškom birača", rekao je Vujović.
Pored toga, objašnjava, postoji i sistem, koji se koristio u Albaniji, u kojem su dozvoljene predizborne koalicije, ali birači glasaju direktno za partije koje su dio koalicije.
"Zbir glasova partija unutar koalicije, predstavlja rezultat same koalicije. Mandati se prvo raspodijele koaliciji, a u drugom nivou partijama unutar koalicije. I partija unutar koalicije mora ostvariti cenzus. Razlika je da ako ona ne pređe cenzus, glasovi se neće rasuti, nego će ostati na raspolaganju partijama unutar koalicije koje su prešle cenzus", kazao je Vujović.
