Lider Pokreta narodnog povjerenja Dragoslav Šćekić oglasio se povodom izjave predsjednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića date u petak, 5. juna, u Tivtu.
Podsjetimo, Plenković je prije Samita EU – Zapadni Balkan, komentarišući proces pregovora Crne Gore sa Briselom, rekao kako Hrvatska želi da se riješe određena otvorena pitanja.
Prije svega je istakao pitanje obeštećenja zatvorenika u logoru u Morinju te pitanje natpisa na spomen-ploči postavljenoj u ovom mjestu. Dodao je i kako Hrvatska očekuje nastavak rada na pronalaženju 14 osoba nestalih tokom sukoba 90-ih te nastavak procesuiranja ratnih zločina.
Rekao je i da se očekuje rješenje imovinsko pravnih pitanja hrvatskih porodica u Crnoj Gori koje su ostale bez svoje imovine. Među otvorenim pitanja naveo je promjenu imena bazena u Kotoru te pitanje vlasništva nad školskim brodom „Jadran“.
„Ali i da se konačno pokrene pitanje granice koja je posebno važna“, istakao je Plenković.
Šćekić je u reagovanju poručio da „ako se država domaćin potrudi da bude dobar domaćin, onda je, po prirodi stvari, potrebno i da gost bude na nivou poštovanja kuće u kojoj boravi, bez obzira na to šta je na dnevnom redu“.
Poseban obzir treba da imaju komšijske, bratske i prijateljske države, što se moglo i čuti, osim u jednom slučaju, gdje je predsjednik Vlade Hrvatske iskoristio situaciju da saopšti ucjenjivački stav i iskaže nepoštovanje prema Crnoj Gori, što je nastavak i kontinuitet izjava zvaničnika susjedne Hrvatske, iz kojih se, nažalost, ne nagovještava želja ili potreba da se izgrađuje međusobno poštovanje i prijateljski odnos“, smatra lider Pokreta narodnog povjerenja.
Prema njegovim riječima, Plenković je imao namjeru da „ponizi Crnu Goru zloupotrebljavajući svoju ulogu, odnosno ulogu Hrvatske na putu Crne Gore prema Evropskoj uniji“.
„Tražiti da se mijenja ime bazena u Kotoru je, u najmanju ruku, cinično, a bez ikakvih dokaza praviti od pokojnog Džimija Gopčevića nešto što nije bio, baš je mimo svih kodeksa i pokazatelj da se svjesno želi opstruisati, ali i pokazati je namjera da se Crna Gora odrekne svojih velikih i časnih ljudi, da se lomi duh i kičma, te da se pokaže da, ako ćemo saglasnost Hrvatske, onda treba da raskinemo sami sa sobom“, poručio je Šćekić.
Ističe i kako je Plenković trebalo „u najmanju ruku, da izrazi žaljenje i izvini se za monstruozna dešavanja u Lori prema našim građanima i da kaže da će Hrvatska obeštetiti porodice stradalih i pukim slučajem pretekle logoraše, kao pokušaj pomoći Crnoj Gori na evropskom putu“.
„Ne, Plenković je nastavio sa nabrajanjem o brodu Jadran, što je najmanje od onoga šta su oni dobili i što im je ostalo od Jugoslavije, što je, opet kažem, daleko od dobrog komšijskog odnosa, a još dalje od prijateljskog. Ili je htio upozoriti da shvatimo da nas ne žele za prijatelje i da se više ne ponižavamo, što je veliko pitanje i za rukovodstvo Crne Gore i za svakog građanina“, ističe lider Pokreta narodnog povjerenja.
Prevlaka je, kaže, posebno pitanje.
„Jer Hrvatskoj nije suštinski do tog parčeta zemlje, već da, kako oni misle, mogu da gaze po Crnoj Gori, otimajući za nas ne bilo koje parče, već duhovno parče zemlje i granice, naš zagrljaj sa morem i naš štit suvereniteta. Plenković je juče prešao granicu i diplomatskog, ali i dobronamjernog komšije, dajući sebi za pravo da nam u kući ucjenjivački kaže šta hoće, jer je pregrubo shvatio svoju poziciju, našu zavisnost od Hrvatske i našu spremnost i želju da budemo dio Evropske zajednice, pa je namjerno, baš na ovakvom događaju, saopštio da nam je džaba sve ako ne ispunimo njegove zahtjeve“, kazao je Šćekić.
Smatra kako „Evropska unija mora da ima odgovor na ovakvo ponašanje i barijere“.
„Jer, ako nas želi u zajednici, onda ima i obavezu da nam sačuva dostojanstvo. Ali to prije svega moramo da uradimo mi sami, jer nije mudrost baš sve prihvatiti. To je onda trgovina sa svojom tradicijom, kako bismo živjeli sa više mogućnosti i para u džepu, a to baš nijesu dozvolili drugi narodi, bez obzira na veličinu i brojnost. Hoćemo u Evropu, ali ne poniženo, već ponosno, a svjesni smo da se mnogo toga mora promijeniti i treba, ali ne i uništiti suštinu“, zaključio je on.
