Novim Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama (AVM), čiji nacrt je od prije dva dana na javnoj raspravi, ukida se praksa raspisivanja konkursa za nacionalne radio i televizijske frekvencije na zahtjev emitera, a na osnovu kojih je TV Adria, čijem je vlasniku po nalogu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) zabranjen ulazak u Crnu Goru, nedavno dodijeljen ovaj dragocjeni nacionalni resurs.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ukazuje da je sigurno bilo mudrije da se sačeka sa raspisivanjem konkursa koji je zahtijevala TV Adria, imajući u vidu veliku koncentraciju televizija iz Srbije sa nacionalnom frekvencijom.
Sve četiri televizije sa nacionalnim frekvencijama - TV Prva, TV Nova, TV Vijesti i sada TV Adria – su u potpunom ili većinskom vlasništvu srpskog kapitala. Iako je Crna Gora pokrivena kablom gotovo stoprocentno, pa zemaljska frekvencija emiterima nije neophodna kako bi došli do gledalaca, benefiti od nacionalne frekvencije leže u većoj vidljivosti prema potencijalnim oglašivačima. Naime, marketinške agencije uglavnom u svoja istraživanja o gledanosti uključuju isključivo televizije sa nacionalnom frekvencijom.
Vujović smatra da bi uloga AEM-a, čiji je Savjet na zahtjev TV Adria raspisao konkurs i dodijelio joj nacionalnu frekvenciju, između ostalog trebala da brine i o pluralizmu medija i raznolikosti informacija koje građani primaju
- Ovako ćemo biti u situaciji da gledamo i slušamo jedne iste vijesti, samo različito prepakovane. Pluralizam medijskih sadržaja je i obaveza iz evropskih integracija Crne Gore, ako se iko više sjeća da smo mi u procesu pregovaranja sa Evropskom unijom - kazao je Vujović.
On je ponovio da je pristupom multipleksu TV Adrie zaokružena dominacija srpskih televizija na crnogorskom medijskom prostoru.
- Izgleda da je političku dominaciju ispratila i medijska. Kada je u pitanju dodjela ove dozvole, vrijedi napomenuti da je Zakon o elektronskim medijima iz 2010. godine „kriv“ jer nije ostavio prostor Savjetu Agencije da može da slobodno reguliše medijski prostor i ograničava broj TV ili radijskih emitera kako tržište ne bi bilo zagušeno i prenatrpano - kazao je on.
Zakon iz 2010. godine obavezuje Savjet AEM-a da mora da raspiše konkurs za slobodne frekvencije, ako postoji interesovanje za njih pojedinih emitera, tako da je Savjetu bio smanjen manevarski prostor.
- Treba ipak naglasiti da je taj zakon pisan u vremenu kada nije bila zamisliva ovakva agresija na medijski prostor Crne Gore - rekao je šef MSS-a.
Prema njegovom mišljenju, poslije lokalnih izbora u Podgorici, za očekivati je da se u skorije vrijeme, kada menadžmentu isteknu mandati, promijeni i uređivačka politika Gradske TV.
- Na taj način će opozicija ostati bez ijedne televizije bliske njihovoj političkoj opciji. Ovo će, i nevezano za politiku, biti veliki gubitak za raznovrsnost televizijske ponude u Crnoj Gori - ukazuje Vujović.
Iako se kompanije javljaju na konkurs kod Agencije, Vujović naglašava da smo u slučaju TV Adrie imali momenat da je fizičkom vlasniku tog medija, predsjedniku Upravnog odbora Adria-Jadran medijske grupe Bratislavu Stojiljkoviću nedavno zabranjen ulazak u Crnu Goru.
Stojiljković, koji važi za propagandistu bliskog srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, krajem septembra Ministarstvo unutrašnjih poslova i ANB uskratili su boravak i zabranili ulazak u Crnu Goru, u sklopu grupe od 28 stranih državljana koji su, kako su naveli, radili za interese stranih službi.
- Mislim da je Agencija za elektronske medije mogla da zatraži i informacije od ANB-a o Stojiljkoviću i da provjeri da li postoje svi zakonski uslovi da se takvom vlasniku kompanije da dozvola za nacionalno emitovanje u Crnoj Gori. Bojim se da se približavamo uniformnoj i jednostranoj medijskoj sceni, bliskoj samo jednoj političkoj opciji, sa par ostrva koja neće imati previše uticaja na informisanje građana - zaključio je Vujović.
Član Savjeta AEM-a Rajko Todorović, na sjednici na kojoj je odlučeno da TV Adria dobije status nacionalnog emitera, bio je izričit u namjeri da se pravo na nacionalnu frekvenciju ne daje toj televiziji u pravo zbog Stojiljkovićevih namjera da se miješa u pitanja države Crne Gore. Protiv te odluke bio je samo Todorović, uzdržana je bila Andrijana Nikolić, dok su dodjelu nacionalne frekvencije Stojiljkovićevoj televiziji podržali predsjednik SAEM-a Branko Bošković, te članovi Milan Radović i Edin Koljenović bliski generalnom direktoru RTCG-a Borisu Raoniću.
Muzički festival ,,Naše more, naše skale“ koji je Adria Jadran medijska grupa, pod pokroviteljstvom Telekoma Srbije, ljetos organizovala u Herceg Novom na Kanli kuli SAEM je 1. juna prvo uvrstio u listu događaja od posebnog značaja za javnost u Crnoj Gori.
Kako je Pobjeda tada pisala, TV Adria platila je Radio-Televiziji Crne Gore 40.000 eura za produkciju i iznajmljivanja reportažnih kola.
Savjet AEM-a naknadno je opozvao rješenje da se taj festival uvrsti u događaje od posebnog značaja, na Todorovićevu inicijativu. Nikolić je tada kazala da nikada ne bi glasala da taj festival bude događaj od nacionalnog značaja, da nije obmanuta.
Iz Ministarstva kulture i medija (MKM), na pitanje Pobjede da li je bilo prostora da Savjet AEM-a sačeka sa objavljivanjem konkursa za TV Adria, s obzirom na očekivana nova zakonska rješenja u toj oblasti, nijesu direktno odgovorili a insistirajući na tome da resorno ministarstvo, odnosno Vlada, nema ingerencije da utiče na tekuće odluke AEM-a, jer je riječ o nezavisnom regulatornom organu.
- Nacrtom novog zakona AEM-u smo omogućili da svoju ulogu u društvu ispuni na način koji će biti u javnom interesu. Nacrtom zakona o AVM uslugama predloženo je da AEM, na osnovu analiza postojećih sadržaja, u slučaju da procijeni da je potreban novi sadržaj, može raspisati konkurs za dodjelu nacionalnih frekvencija - kazali su Pobjedi iz Ministarstva.
Kako se navodi u odgovorima, novim zakonskim rješenjem AEM će to, kako je predviđeno novim zakonskim rješenjem, raditi ako i kada procijeni da je potrebno.
- Nije obavezan, kao što je sadašnje rješenje, da raspiše konkurs na zahtjev TV emitera - navode iz Ministarstva dodajući da je, nažalost, trenutna situacija takva da su marketinški prihodi nedovoljni da pokriju rentabilno poslovanje svih komercijalnih TV stanica sa nacionalnom frekvencijom.
Pitanje koje treba postaviti, tvrde u MKM-u, je: da li javnost dobija mogućnost da bude sveobuhvatno informisana i da li TV stanice sa nacionalnom pokrivenošću nude sadržaj koji zadovoljava sve potrebe građana?
- Ako postoji potreba za novim sadržajima, onda nema dileme da je opravdano dodijeliti novu nacionalnu frekvenciju - zaključuju u MKM.
