Kultura

Koncertni ciklus „Kompozitorke iz sijenke“

Omaž francuskoj kompozitorki Luiz Farank u petak u KIC-u

Na repertoaru dva klavirska kvinteta pisana za nesvakidašnju postavu: klavir, violinu, violončelo i kontrabas

Omaž francuskoj kompozitorki Luiz Farank u petak u KIC-u Foto: KIC Budo Tomović
Portal AnalitikaIzvor

Koncertni ciklus „Kompozitorke iz sjenke” podgoričkog KIC-a koji u kontinuitetu afirmiše djela domaćih i međunarodnih autorki, ove godine je posvećen poznatoj francuskoj kompozitorki i pijanistkinji romantičnog perioda Luiz Farank, a tim povodom biće održan koncert u petak u 20 časova u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”.

Kako stoji u najavi, na programu dvanaestog izdanja ciklusa su dva klavirska kvinteta (br. 1 op. 30 i br. 2 op. 31), koje će izvesti pijanistkinja Vladana Perović, violinistkinja Marija Đuranović, violista Uroš Lapčević, violončelistkinja Ana Zakrajšek i kontrabasista Zoran Zakrajšek.

Oba djela su pisana za nesvakidašnju postavu: klavir, violinu, violu, violončelo i kontrabas. Ova kombinacija instrumenata je ista kao u Šubertovom čuvenom kvintetu „Pastrmka". U ovim klavirskim kvintetima, pisanim tokom 1839. i 1940. godine, klavir je dominantan i virtuozan, ali gudači imaju ravnopravnu ulogu u tematskom razvoju djela.

Čvrsto ukorijenjena u klasičnoj tradiciji Šuberta, Šumana i Mendelsona, oba kvinteta su očaravajuća, briljantno napisana djela, puna instrumentalne virtuoznosti i melodične inventivnosti.

Luiz Farank rođena je u porodici sa bogatom umjetničkom tradicijom. Učeći kod Ignaca Mošelesa i Johana Nepomuka Humela postala je ostvarena pijanistkinja i rijetka žena u muškom društvu muzičkog Pariza 19. vijeka, jedna od prvih uspješnih kompozitorki u Francuskoj. Prije nje, Klara Šuman bila je jedina žena hvaljena zbog svojih kompozicija i pijanističkih nastupa. 

U to vrijeme smatralo se da je zarađivanje novca od muzike isključivo muško zanimanje. Uprkos predrasudama tog doba, Farank je postigla gotovo nemoguće, objavljivanje svoje muzike, pohvale Roberta Šumana i zvanje profesorke klavira na Pariskom konzervatorijumu. Njena karijera na konzervatorijumu bila je revolucionarna, jer je bila jedina žena na takvoj poziciji u 19. vijeku, a izborila se i za jednaku platu kao njene muške kolege, nakon velikog uspjeha njene Treće simfonije.

Pored klavirskih kompozicija, u njenom stvaralačkom opusu se izdvajaju djela za kamerne ansamble i orkestar. Njena djela su postepeno nestajala sa repertoara muzičkih kuća, ali su ponovo počela da se izvode tek krajem 20. vijeka.

Portal Analitika