Svjedoci smo prema riječima predsjednika CHO Miodraga Vlahovića, od izbora 2020. godine postoji nova politička konstelacija koja je bila različito shvatana.
- Tu je bilo mnogo novih ili obnovljenih fenomena, situacija koje nijesu prijatne, nove političke kulture, ali stare po svojim uzusima - rekao je Vlahović.
Dodaje da su prepoznati i traženi crnogorski nacionalisti, ekstremisti kao instance koje se protive preporodu i demokratskoj obnovi društva.
Smatra da je došlo do degradacije medija koji su sebe nazivali nezavisnim, a da je to propraćeno ćutanjem onih koji su bili u obavezi da reaguju.
- Intrigantno je da smo sa najviših akademskih instanci imali ćutnju u posljednjoj godini. Mi se nalazimo u finalu jedne rušilačke politike koja je imala degradirajuće, samoponižavajuće karakteristike - istakao je Vlahović uz ocjenu da će se sa jedne istorijske distance tu moći prepoznati i karakteristike puzajućeg državnog udara.
Drago mu je što su oni koji su davali podršku aktuelnoj vladi relativno brzo shvatili da ona ne može da odgovori potrebama.
Vlahović smatra da su moguća tri scenarija.
Prvi je skraćenje mandata skupštine koja najviše pogoduje Zdravku Krivokapiću, drugi je da se u parlamentu formira tehnička Vlada koja bi pripremila izbore u određenom mandatu i treća varijanta za koju je kazao da misli da je najbliža projekciji URE je manjinska politička vlada, koja ne bi imala mandat da pripremi izbore nego da traje do 2024.
- Problem takve vlade je što bi bila opterećena odlukama koje čekaju Crnu Goru u narednom periodu i pitanje je da li može da izdrži taj pritisak i odgovori takvoj potrebi - ocijenio je Vlahović.
Centralnim pitanjem smatra agendu političkog programa te manjinske vlade.
- Da li je moguće orjentaciju koju je prezentovala vlada Krivokapića nastaviti - upitao je Vlahović te kazao da bi problem bio ukoliko bi se ovakva politika kakva sad postoji bila nastavljena kroz manjinsku vladu.
Potrebno jedinstvo progresivnih snaga
Nekadašnji šef crnogorske diplomatije Nebojša Kaluđerović ocijenio je da izazovi proizilaze od brojnih političkih, ekonomskih, istorijskih, identitetskih problema, a da su perspektive za rješavanje obično suprotstavljene.
- Mogli bi reći da neke perspektive za bolja vremena postoje, da evropski put nije zatvoren i da se demokratija nazire - smatra Kaluđerović.
Istakao je i da je aktuelni politički momenat obremenjen, a da nam budućnost određuju "tek svršeni pravnici", svetosavci koji baštine zapadne vrijednosti. Izborna volja je, dodaje, najčešće omeđena četvorogodišnjim mandatom, ali da to nije zakovano.
Sve što rade branioci izborne volje, ocijenio je, rade kako bi ove perspektive za budućnost bile prefarbane mrakom.
- Otvara se pitanje da li smo mi kao društvo koje se izborilo za svoju državu i da li ćemo dopustiti da nam se sve "stutura" što smo postigli - istakao je Kaluđerović.
Ocijenio je da je potencijalna manjinska vlada bolja od aktuelne, ali da se kod nas ne može sa sigurnošću reći može li gore od goreg.
- Optimista sam i vjerujem da svi jasno vide kuda ova situacija može da nas vodi. Potrebno nam je jedinstvo u slobodi, progresivnih snaga, reformskih. Nemamo čega da se bojimo, nijesmo se bojali ni Miloševića, ni Koštunice... pa nećemo ni Zdravka i njegovih apostola, jer mi smo slobodni ljudi - istakao je Kaluđerović.
Nerazumijevanje srži demokratije
Politički analitičar, Srđan Perić kazao je da on vidi stvari drugačije i da je crnogorsko društvo 30. avgusta iskazalo da želi promjenu vlasti.
Smatra da bi dugo mogli razgovarati o tome što je doprinijelo da sada dvije struje u vlasti govore jedni o drugima kako govore sada.
- Mi kao zajednica nijesmo razumjeli srž demokratije - to je vladavina većine. Vjerujem da Crna Gora može opstati kao zemlja pune demokratije, građanska država - istakao je Perić.
Smatra da je društvo opterćeno DPS-om i da se sada nalazimo na brani kada ne znamo da li smo izborima htjeli da ih smijenimo, promijenimo njihove loše prakse ili reformišemo.
On je kazao da se nacionalni identitet u regionu sa različitih strana brani arhaičnim komponentama, a ima i ljudi koji su se bavili rekonstrukcijom mitova.
Mitomanstvo se previše razmahalo
Predsjednik evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović saglasan je da ovo društvo očajnički ima potrebu za dijalogom u svim pravcima i na svim nivoima - političkim, akademskim, esnafskim.
- Da smo imali dijalog i da je bio češći mislim da bi u njemu raspršili mnoge mitove koji nas opterećuju. Mislim da smo svi dopustili da se mitomanstvo previše razmaše i da nijesmo dovoljno upozoravali i da smo ponekad poklekli pred političkim benefitima - ocijenio je Radulović.
Smatra da u Crnoj Gori ne postoji snaga koja bi mogla da je dovede do građanskih sukoba većih inteziteta, jer, kako je kazao, kod većeg dijela političkih elita preovladava pragmatičan odnos.
- Svi smo polako došli do zajedničke platforme, a to je da želimo mir, da želimo da jačamo demokratiju, institucije - kazao je Radulović.
Da imamo zakon o skupštini i vladi onda bi se danas sveo na minimum politički cirkus koji imamo, ali za to, naveo je Radulović, ne možemo kriviti aktuelni establišment, već prethodni, onaj koji je bio na vlasti do 2020. godine, jer su, kako je rekao, imali dovoljno vremena da te zakone donesu.
-Svjedočimo tome da umjesto da je nova vlast podigla ljestvicu na gore kada govorimo o demokratskim kapacitetima, mi smo u posljednjih godinu dana svjedočili jednom potpunom urušavanju. Ono što se dešava je nezakonski i neustavno, ali i skandalozno.
Sve ono što se desilo u prethodnom periodu treba da bude predmet ozbiljnih institucionalnih istraga. Svjedočili smo ozbiljnim zloupotrebama, kršenju zakonskih normi i za to neko treba da odgovara - poručio je Radulović.
Vrijeme je, dodao je, da prekinemo sa praksom u kojoj se sada ne procesuira ništa, jer se to nije radilo u prošlosti.
Dva moguća scenarija
Politički analitičar, Zlatko Vujović smatra da se ponovo suočavamo sa tranzicijom vlasti, procesu koji smo imali 2020. godine, jer i sada imamo promjenu aktuelne Vlade.
Podsjetio je da je DPS, partija koja je bila na vlasti 30 godina, lako predala vlast nakon parlamentarnih izbora 2020, a istakao je i da niko nije očekivao da će aktuelna vlada pokazati toliku spremnost da zloupotrebljava resurse da bi uticala na poslanike da joj otkažu podršku.
Svjedočimo brojnim izazovima, gdje Krivokapić i oni koji ga podržavaju izazovu da ako dođe do pada Vlada nastupe izbori koje bi oni pripremili - ocijenio je Vujović.
Prirodno je, kazao je, da onaj ko izgubi povjerenje parlamenta bude zamijenjen, a nije prihvatljivo da se zloupotrebljavaju resursi kako bi se uticalo na poslanike da ne budu dio manjinske vlade.
- Svi moraju biti svjesni da ako se pređu granice, a bojim se da su se prešle u nekoliko navrata, da se mora snositi odgovornost - rekao je Vujović.
Vjeruje da ćemo poslije 4. februara ući u proces formiranja manjinske vlade, i to bi, kako je rekao, bio treći put da se ona formira u Crnoj Gori. Prvi put je bio za vrijeme Slavka Perovića, a drugi put čini ova aktuelna vlada.
Manjinska vlada prema njegovom mišljenju neće biti stabilna.
- Dva su moguća scenarija, da se formira vlada koja će se pozabaviti pitanjima koja bi omogućila legitimitet izbornog procesa i pripremila izbore, drugi je da se formira parlamentarna većina koja bi obezbijedila ulazak u EU - naveo je Vujović.
- Uslovno rečeno, brzo pakovanje Crne Gore u Evropsku uniju može da bude poruka da se kompromis i reforme isplate - smatra on.
Smjena vlasti došla iz hibridne moleban revolucije
Publicista Milorad Popović kao dominantnat crnogorski problem vidi sindrom podijeljene nacije koji politička elita nije uspjela da vrati.
- DPS nije podsticao te podjele, ali nije imao dovoljno ni snage ni znanja da ih sprječava - rekao je Popović.
Naveo je da to nije samo crnogorski problem, a da postoje dva modela da se riješi. Jedan je brutalni, a drugi demokratski.
- U Crnoj Gori srećom nijesmo imali brutalni, ali nijesmo uspjeli da nađemo način da dva nepomirljiva shvatanja, svjetonazora riješimo. Mogućnost rješavanja na adekvatan način koji je neophodan za stabilnost ne leži u Crnoj Gori i o tome moramo otvoreno pričati - rekao je Popović.
Smatra da se velikosrpski nacionalizam nije pomirio sa faktom postojanja crnogorske nacije i da veći dio retorike, praksi su inicirane iz tog segmenta.
- DPS je morao da padne jednoga dana, ali problem je što smjena vlasti po svom ideološkom karakteru, ali i metodama po kojima je došla jer se vodio hibridni rat čiji su centri bili u Moskvi, nastala iz moleban revolucije, iliti litija - istakao je Popović.
Ocijenio je da je DPS stranka bez ideologije, a da nije rušen zbog onoga zbog čega je trebalo, već zbog najboljih stvari koje je napravio - sekularnost, prozapadna orjentacija, ulazak u NATO.
Podržavao je tu vlast, kaže, jer je znao šta joj je alternativa - da Crna Gora postane dio "srpskog sveta".
- Imate dva scenarija - krajnja destabilizacija, a drugo je da se traži konsenzus, da se uspostave neka pravila igre - naveo je Popović.
Smatra da se stvari ne mogu riješiti bez jakog uplitanja demokratskih država, jer je prisutna ideologija zapravo ideologija devedesetih godina.
Komentarisao je i inicijativu "Otvoreni Balkan" i ocijenio da joj je krajnji cilj razmjena teritorija i promjena granica na Balkanu, a kaže da iza toga stoji desničarska struja u Evropi koju je prije nekoliko pustio Janez Janša.
- Građanska, proevropska struja mora biti jača da bi se pobijedile takve vrste ideologija - rekao je Popović.
