Kako je saopšteno, riječ je o programu Euro model, koji će biti proslijeđen Skupštini.
U najkraćem, Euromodel podrazumijeva da najniža neto zarada bude 1.000 eura, i to za zaposlene sa nižim stepenom obrazovanja.
Minimalac za one sa srednjom spremom biće 1.250 eura, a za zaposlene sa visokim obrazovanjem 1.400.
Model zasnivaju na smanjenju poreskog opterećenja
Model je, kako je pojasnio premijer Milojko Spajić, zasnovan na smanjenju poreskog opterećenja na poslodavce.
"Konkretno - poslodavac koji danas za neto zaradu od 1.600 eura izdvoji 1.980 eura, od januara sa istim izdvajanjem radnik prima 1.870 eura. Kako? Vlada će ići korak dalje u smanjenju poreskog opterećenja na rad - omogućavajući i poslodavcima da izađu iz reforme kao pobjednici. Zadrzaće zadovoljne radnike, uz prosperitet jedinstvenog trzišta EU i pristupa EU fondovima", naveo je on.
Kako je dodao, dodatnopovećanje će se desiti i kada socijalni partneri prihvate zahtjev Vlade da se povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta jednako primjeni na javni i privatni sektor.
"U tom slučaju data neto zarada bi prešla čak 2000 eura", rekao je Spajić, navodeći kako bi na taj način plate rasle svima i u privatnom i u javnom sektoru.
"Penzionerima 100 eura pred zimu, od aprila prosjek veći od 600"
Najavio je i češće usklađivanje penzija.
"Posebno želim da naglasim da brinemo i o onima koji su ovu državu gradili decenijama. Penzije će se od 2027. usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada - aprilske prosječne penzije najzad će porasti preko 600 eura, a minimalna penzija će značajno preći cifru od 500 eura. I da budem sasvim jasan ovo važi za sve penzionere. A već u decembru ove godine, ne čekajući 2027, svaki penzioner dobija dodatnih 100 eura za zimu", istakao je on.
Dodaje kako će reforma biti "u potpunosti pokrivena rastom potrošnje i zapošljavanja, suzbijanjem sive ekonomije, očekivanim povratkom dijaspore, rashodnom disciplinom, kao i aktivnim poreskim mjerama koje ne tangiraju standard siromašnih i srednje klase".
"Dodatni prihod države predstavljaće i efikasnije oduzimanje protivpravno stečene imovine kroz zakonske mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. U periodu pred nama sa posebnom pažnjom tretiraćemo porez na prazne tercijarne nekretnine tj, one kuće i stanove koje vlasnici drže zatvorenim, dok mladi koji žele da formiraju porodice i započnu novi život nemaju gdje da žive ili plaćaju nerealno visoke kirije. Da se o svemu pažljivo vodilo računa svjedoči i projekcija deficita koja pokazuje da ćemo kroz tranzitnu 2027. godinu proći sa oko 4-5%, da bi već u 2028. deficit bio oko 3%, što zadovoljava Mastriške kriterijume onda kad je to najbitnije", rekao je Spajić.
