Ministarstvo finansija (MF) nema namjeru da se odrekne budžetskih prihoda i smanji stopu PDV-a na voće, povrće i mesne prerađevine, što su sugerisali iz skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet nakon kontrolnog saslušanja u vezi sa visokim cijenama u crnogorskim trgovinama.
- Iznos PDV-a na ove namirnice nije presudan faktor u formiranju njihovih maloprodajnih cijena – smatraju u resoru Novice Vukovića.
Naglašavaju da se od uvođenja PDV sistema ova poreska stopa na voće i povrće nije mijenjala te da nije mogla uticati na povećanje cijena tih namirnica.
- Za svježu i rashlađenu ribu 2022. godine uvedena je snižena stopa PDV-a od sedam odsto. Međutim, uprkos tim činjenicama, cijene ovih namirnica za krajnje potrošače nijesu se smanjivale - naprotiv, one su posljednjih godina značajno porasle – kazali su Pobjedi iz MF dodajući da nastavljaju sa primjenom Fiskalne strategije koja predviđa očuvanje stabilnosti poreskih stopa, posebno u segmentima osnovnih životnih namirnica.
Mjere
Do sada su, kako navode, preduzimali brojne mjere u cilju očuvanja životnog standarda građana te, posebno tokom pandemije kovida, snižavali stopu PDV-a na osnovne životne namirnice.
- Izmjenama Zakona o PDV-u propisano je umanjenje stope PDV-a pri prometu i uvozu brašna i ulja od suncokreta sa sedam na nula odsto, soli sa 21 na sedam odsto do kraja 2022. godine, te peleta za grijanje sa 21 na sedam odsto do kraja 2023. godine. Procijenjeni fiskalni efekat smanjenja stope PDV-a na brašno, hljeb, ulje i so, prema analizi, na prihode budžeta godišnje iznosi oko četiri miliona eura – kazali su iz MF dodajući da se država tokom 2021. i 2022. godine snižavanjem PDV-a na jaja, so, pelene za bebe i menstrualne proizvode, svjesno odrekla dijela budžetskih prihoda, pokazujući spremnost da fiskalne politike usmjeri ka olakšavanju svakodnevnih troškova građana.
Smanjenje akcize na bezolovni benzin i dizel do 40 odsto tokom 2022. godine, državu je, kako navode, koštao oko 50 miliona eura.
- Usvojenim mjerama podrške izdvojen je značajan iznos sredstava, a na ovaj način država je uložila u sektore od najvećeg značaja za očuvanje kupovne moći građana i, kroz to, očuvanje životnog standarda građana. U skladu sa navedenim, usvojene mjere predstavljaju poreski rashod države – navode iz MF dodajući da i pored tih mjera sprovedenih radi očuvanja kupovne moći građana u uslovima tržišnih šokova i rasta cijena, očekivano smanjenje maloprodajnih cijena nije u potpunosti realizovano.
Analize
Potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj nedavno je u Skupštini, odgovarajući na poslanička pitanja, kazao da bi trebalo razmotriti mogućnost smanjenja PDV-a na voće i povrće, naglasivši da su za takve mjere potrebne dublje analize imajući u vidu da je Fiskalna strategija već usvojena.
- Smatram da treba vidjeti mogućnost da za voće i povrće imamo stopu PDV-a kao za brašno, šećer i ulje. Da li je to moguće u ovoj godini, mislim da nije, jer smo već usvojili budžet, ali ako nađemo neke dodatne prihode, možemo da vidimo – kazao je tada Đeljošaj.
Iako je najavio da će, nakon što je krajem aprila istekla odluka o ograničavanju marži u trgovinama, od 15. maja stupiti na snagu nove mjere, to se još nije desilo. Ova linija podrške bi, kako je najavio Đeljošaj, trebalo da obuhvati pretežno domaće proizvode, kako bi se podstakla domaća i poljoprivredna proizvodnja uz očuvanje privrednih aktivnosti i podsticaj turizmu. Iz njegovog resora još nije saopšteno da li će to podrazumijevati određenu subvenciju države ili će trgovcima ponovo biti ograničene marže.
Da je u Crnoj Gori potrebno dugoročno rješavanje problema visokih cijena, te da je osim „kataloških akcija“ neophodno subvencionirati crnogorsku proizvodnju, ranije je Pobjedi kazao ekonomski analitičar Mirza Mulešković. Problematizuje to što javnosti nije prezentovana evaluacija dosadašnjih akcija ograničavanja marži.
- Mi i dalje produžavamo akcije, ali mislim da one ne mogu dugoročno imati efekta. Jasno je da je na globalnom nivou došlo do stabilizacije cijena, pa je upitno koliko su zapravo ove akcije, čak i kratkoročno, dovele do toga da ne dođe do većeg rasta cijena hrane u Crnoj Gori – ocijenio je ranije Mulešković.
Smatra da bi eventualno smanjenje PDV-a na pojedine proizvode možda kratkoročno dovelo do pada cijena, te da je za dugoročna rješenja neophodna jasna strategija upravljanja i jačanja crnogorskih proizvoda, uz dodatne subvencije, ali istovremeno i smanjivanje troškova javne uprave. Ukazuje da sada na globalnom nivou ponovo dolazi do rasta cijena od tri do četiri odsto, očekujući da se to prelije i kod nas.
- PDV na voće i povrće trebalo je i ranije smanjiti, to hoće donijeti blago smanjenje cijena. Ali opet je pitanje koliko je to dugoročno održivo, imajući u vidu da naše finansije u velikoj mjeri zavise od naplate PDV-a. Uz to, imajući u vidu naplatu u prva tri mjeseca, jasno je da je državi neophodan mnogo veći priliv – kazao je ranije Mulešković dodajući da se ipak mora razmišljati i o tome da se pomogne građanima i raditi na smanjenju tekućih troškova i racionalizaciji javne uprave.
Zaključak Odbora
Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša (SD) je nakon kontrolnog saslušanja ukazao da je zaključak Odbora da je neophodno preduzeti dodatne mjere kako bi se zaštitio standard građana. Potrebno je i, kako je zaključeno, definisati konkretne korake u pravcu sistemskog rješavanja problema visokih cijena.
- Sada je ključna odgovornost na Vladi i trgovačkim lancima da sprovedu predložene mjere, sa ciljem obezbjeđivanja povoljnijih cijena za krajnje potrošače – objavio je Mugoša na mreži X.
Odbor je bio stava da je potrebna veća budžetska podrška domaćoj proizvodnji i veći agrobudžet. Predloženo je i da Vlada u saradnji sa trgovcima sagleda mogućnost da se domaći proizvodi pozicioniraju na što vidljivijim mjestima uz sugestiju lancima da, ukoliko je to moguće, u većim prodajnim objektima obezbijede posebne prodajne prostore za proizvode sa ograničenim cijenama.
- Odbor ocjenjuje da je u narednom periodu potrebno omogućiti praćenje promjena cijena proizvoda na način da trgovac uz trenutnu maloprodajnu cijenu jasno naznači i prethodnu maloprodajnu cijenu proizvoda iz određenog perioda ili na tačno određeni dan. Odbor poziva zainteresovane strane da, uz pomoć udruženja poslodavaca u Crnoj Gori, u lancu uvoznika, distributera, maloprodaje (trgovačkih lanaca), sagledaju prostor za dalju korekciju određenih stavki i troškova, sa ciljem obezbjeđivanja povoljnijih cijena za krajnje potrošače – poručio je ranije Mugoša.
