"Vrlo sam zadovoljan, ne što smo uveli sankcije Rusiji već je dominantna većina ministara shvatila da je to nešto što je važno za državu. Sankcije se odnose na pojedince i brojne građane Rusije, to su nosioci političkih funkcija, ima ljudi iz sfere biznisa, odnosi se i na institucije i medije Rusije" istakao je Dritan Abazović.
Vlada Crne Gore, u tehničkom mandatu, usvojila je juče paket restriktivnih mjera prema Ruskoj Federaciji zbog agresije te zemlje na Ukrajinu.
Za odluku o uvođenju sankcija, prema informacijama Pobjede, glasali su odlazeći vicepremijer Dritan Abazović, ministri Milojko Spajić, Jakov Milatović, Sergej Sekulović, Mladen Bojanić, ministarke Olivera Injac i Tamara Srzentić, dok je ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović bio uzdržan.
Pored premijera u tehničkom mandatu Zdravka Krivokapića, jučerašnjoj sjednici Vlade nijesu prisustvovali ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, ministar ekologije i prostornog planiranja Ratko Mitrović i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović.
„MALA ŠTETA“
Informaciju o uvođenju sankcija na Tviteru je potvrdio i Abazović koji je predsjedavao sjednicom zbog odsustva Krivokapića.
Odluka o restriktivnim mjerama, kako je Pobjeda i najavila, nije bila na dnevnom redu, ali je Abazović, koristeći poslovničku mogućnost, tražio dopunu što je omogućilo glasanje o mjerama.
Usvajanju odluke prethodila je rasprava, a nakon što je Abazović objasnio stavove, glasalo se o prijedlogu Komisije za politički sistem Vlade, koja je prethodno, 15. marta, jednoglasno podržala paket sankcija Savjeta Evropske unije usmjeren Rusiji.
Abazović je juče ocijenio da je jako važno što su donijeli odluku o uvođenju sankcija Rusiji, ali i da su napravili „malu štetu međunarodnom ugledu“ jer, kako je rekao, nijesu bili efikasni.
"Vrlo sam zadovoljan, ne što smo uveli sankcije Rusiji, već je dominantna većina ministara shvatila da je to nešto što je važno za državu. Sankcije se odnose na pojedince i brojne građane Rusije, to su nosioci političkih funkcija, ima ljudi iz sfere biznisa, odnosi se i na institucije i medije Rusije", istakao je Abazović.
Naglasio je da se ne smije kalkulisati sankcijama, jer je riječ o ratnom stanju.
"Tačno je da iz Rusije i Ukrajine dolazi nenadomjestiv broj turista. Ali ljudi koji su stigli u Crnu Goru su malo bogatiji slojevi ukrajinskog društva koji su platili sobe i zakupili apartmane. Ali, ako sve svedemo na ekonomsku logiku, možemo imati dileme, ali moramo koristiti političku logiku", naveo je on.
PRITISAK
Za razliku od Abazovića koji je ocijenio da je odugovlačenje sa usvajanjem sankcija napravilo malu štetu međunarodnom ugledu države, poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Bošković ocijenio je za Pobjedu da je ona nesaglediva.
"Šteta koju je Crnoj Gori nanijelo kašnjenju u sprovođenju spoljne politike dosljedne evropskim i evroatlantskim vrijednostima, već sada je nesaglediva. Usvajanje sankcija više je proizvod pritiska javnosti i očekivanja zapadnih partnera negoli stvarne orijentacije Vlade i istinske osude čina agresije Ruske Federacije prema Ukrajini", istakao je Bošković.
Podsjetio je i da odluka o sankcijama nije usvojena jednoglasno, već da je ministar Stijović bio uzdržan, a da na sjednici nijesu bili Bratić, Borovinić-Bojović, Mitrović i odlazeći premijer Krivokapić.
"Ovo dodatno ogoljava karakter ove vlade koja je svojim većim dijelom bila proruski orijentisana i opredijeljena vrijednostima koje Crnu Goru udaljavaju od evropskog puta", naglasio je Bošković.
Odsustvo ministara i Krivokapića, smatra generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović, dovoljno govori samo po sebi, jer njihov stav o ovom pitanju još uvijek nijesmo čuli.
On je Pobjedi kazao da je dobro što je, nakon više neuspješnih pokušaja i eskiviranja, usvojena odluka o uvođenju sankcija Rusiji.
"Time je, na sreću, završena ova priča koja traje skoro mjesec koji je Crna Gora nepotrebno izgubila. Nije nam bio potreban pritisak ni unutrašnje, ni vanjske javnosti za usvajanje jedne ovakve odluke koja je jedino bila logična, utemeljena i u skladu sa našom strateškom orijentacijom. Ona je, stoga, trebalo da bude usvojena odmah i potpunim konsenzusom svih članova Vlade", istakao je Vujović.
Vjeruje da Crna Gora više neće dolaziti u slične situacije, kao i da će vrijeme i politički procesi pred nama sanirati štetu koja je u prethodnih godinu i po učinjena međunarodnom i integracionom imidžu države.
I direktorica Socijaldemokrata Irma Nišić smatra da je zanimljivo što je Vladi Krivokapića trebalo tri sedmice da donese odluku o sankcijama.
"Ali i to da je izgleda trebalo da se namjesti da premijer ne bude u zemlji neki četvrtak kako bismo dočekali kraj gubljenju međunarodnog kredibiliteta, makar po pitanju nedvosmislene podrške Ukrajini", kazala je Nišić za Pobjedu.
O vrijednosnom kursu članova Vlade, dodala je, govori činjenica da ih je samo sedam glasalo za paket restriktivnih mjera, a da uz premijera sjednici nije prisustvovalo četvoro ministara.
"Šteta je učinjena, međunarodni ugled ukaljan, a mi smo se još jednom uvjerili u retrogradan svjetonazor najgore vlade u našoj višestranačkoj istoriji", poručila je Nišić.
DNP PROTIV SANKCIJA
Drugačijeg stava juče je bio lider Demokratske narodne partije Milan Knežević koji je ponovio stav da su oni protiv uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji.
"Protiv smo uvođenja sankcija Rusiji za teritorijalni integritet i suverenit Ukrajine u potpunosti i smatramo da treba učiniti sve da dođe do dogovora između prvenstveno Rusije i Ukrajine", istakao je Knežević.
Smatra da ne bi trebalo da povlačimo jednostrane poteze koji mogu da ugroze ekonomiju, a uvjeren je da će ovaj uništiti turističku sezonu.
"Nadam se da će koordinator službi bezbjednosti Dritan Abazović, koji je za vrijeme sezone, prije nego što je postao ovo što je postao, izdavao suncobrane i ležaljke, obezbijediti reciprocitet u turistima iz onih zemalja koje su ga natjerale da donese ovakvu odluku. Kao mala država treba da se držimo što više po strani od geopolitičkih sukoba", ocijenio je Knežević.
MJERE
Usvajanjem jučerašnje odluke Crna Gora se i zvanično pridružila svim restriktivnim mjerama, koje uključuju i pakete individualnih i ekonomskih sankcija koje je Evropska unija usvojila protiv Rusije.
Individualne mjere EU se, između ostalog, odnose i na predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, kao i na članove Nacionalnog vijeća za sigurnost RF i preostale članove ruske Dume, dok ekonomske sankcije obuhvataju finansijski, energetski, saobraćajni, tehnološki i vizni sektor.
Sankcijama su obuhvaćeni i zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Dmitrij Medvedev, predsjednik ruske vlade Mihail Mišustin, ministar unutrašnjih poslova Vladimir Kolokoltsev, te više savjetnika predsjednika RF, kao i bjeloruskih vojnih lica.
Finansijske su usmjerene na ključne državne kompanije, posebno na oblasti odbrane, kao i na oko 70 odsto ruskog bankarskog tržišta, dok se energetske odnose na zabranu prodaje, kupovine, prenosa ili izvoza u Rusiju specifične robe i tehnologija namijenjenih prečišćavanju (rafinisanju) nafte, kao i na pružanje povezanih usluga.
Kada je u pitanju vizna politika, diplomate, drugi ruski zvaničnici i biznismeni više neće biti u mogućnosti da koriste odredbe koje se odnose na vizne olakšice, a koje omogućavaju privilegovani pristup u EU.
Istovremeno, na listu lica prema kojima se sprovode restriktivne mjere zabrane ulaska na teritoriju, ali i tranzita preko zemalja EU dodato je 336 članova Dume.
Mjere podrazumijevaju i zamrzavanje sredstava i ekonomskih resursa za sve osobe koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine, njenu stabilnost i bezbjednost, ometaju rad međunarodnih organizacija, imaju bilo kakvu ulogu u aneksiji Krima.
Odluku pozdravili Rajnke, Medoks, Bilčik, Picula...
Odluku odlazeće vlade da usvoji sankcije Rusiji juče su pozdravili izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula, britanska ambasadorka Karen Medoks, ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke i predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Crnom Gorom Vladimir Bilčik.
Picula je na Tviteru napisao da je ovim potezom Crna Gora još jednom potvrdila evroatlantsku orijentaciju i status predvodnice u procesu proširenja.
"Uz prijašnju usklađenost vanjske politike s EU zajedničkim politikama, Crna Gora još jednom potvrđuje svoju zadanu evroatlantsku orijentaciju i status predvodnika procesa proširenja", istakao je Picula.
Predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Crnom Gorom Vladimir Bilčik naveo je kako se nada da će prijem Crne Gore slijediti sve zemlje Zapadnog Balkana koje su kandidati za članstvo u EU.
"Današnja brutalna ubistva koje je počinila Rusija u Kramatorsku su snažan podsjetnik da nema prostora za pomirenje sa agresorom u Moskvi", naveo je Bilčik na Tviteru.
Britanska ambasadorka Karen Medoks ocijenila je da je uvođenjem sankcija Rusiji Crna Gora pokazala da su evroatlantske vrijednosti prioritet, a poručila je i da je veoma važno da se te mjere sprovedu rigorozno.
I ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke ocijenila je da je važno što se Crna Gora pridružila sankcijama EU koje su, kako je navela, osmišljene da potkopaju sposobnost Rusije da finansira svoj nehumani, neopravdani i ničim izazvani rat protiv naroda Ukrajine.
"Ujedinjeni sa Ukrajinom, mi smo NATO", poručila je Rajnke na Tviteru.
Radulović na čelu tijela zapraćenje primjene sankcija Rusiji
Na jučerašnjoj sjednici Vlada je donijela i odluku o obrazovanju Koordinacionog tijela za praćenje uvođenja i primjene međunarodnih mjera povodom krize u Ukrajini.
Na čelu tog tijela biće ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, dok će članovi biti ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministar finansija i socijalnog staranja, državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović, glavna pregovaračica za pregovore o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji — nacionalna IPA koordinatorka Zorka Kordić i Vojo Laković, savjetnik premijera za bezbjednost.
Sekretar Koordinacionog tijela biće Tijana Ivančević, savjetnica u kabinetu predsjednika Vlade.
Odlukom se propisuje da je zadatak Koordinacionog tijela da prati uvođenje i primjenu međunarodnih mjera od strane Savjeta Evropske unije i drugih međunarodnih organizacija čiji je Crna Gora član ili čijim se izjavama pridružuje, u skladu sa vanjskopolitičkim prioritetima povodom ratnih dešavanja u Ukrajini.
"Koordinaciono tijelo ostvaruje saradnju sa državnim organima, organima državne uprave, organima lokalne samouprave, organima lokalne uprave i drugim organizacijama i subjektima nadležnim za primjenu međunarodnih restriktivnih mjera radi prikupljanja podataka, objašnjenja i izvještaja u vezi primjene tih mjera", navedeno je u odluci.
O sprovedenim aktivnostima Koordinaciono tijelo dostavlja izvještaj Vladi Crne Gore.
Kandić ostao na funkciji zamjenika generalnog sekretara Vlade
Jučerašnjoj sjednici Vlade, kako se to vidi na foto i video-materijalu koji su dostavili, prisustvovao je i zamjenik generalnog sekretara Vlade Nikola Kandić koji je ostao na funkciji iako je u pijanom stanju izazvao saobraćajnu nesreću nakon koje je dao lažan iskaz i tvrdio da nije bio za volanom, već njegov vozač Aleksa Ćirović.
Nedavno su obojica potpisali sporazum o priznanju krivice nakon kojeg je sud donio odluku da se uslovno osude na šest mjeseci. To znači da će, ukoliko u naredne tri godine Kandić počini krivično djelo, u zatvoru provesti šest mjeseci.
Ambasada Ukrajine zahvalila se Crnoj Gori
Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori juče se zahvalila Vladi na uvođenju sankcija Rusiji.
"Hvala puno na ovoj odluci", poručili su na Tviteru.
