Predstavnik kluba poslanika Demokratske partije socijalista i potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović pitao je premijera koliko je građana, a koliko privrednih subjekata obuhvaćeno dosadašnjim mjerama za dio socio-ekonomske sanacije projektovanih posljedica korona virusa.
“Cijenim da je posebno važno da date ocjenu reakcije države, posebno zdravstvenih institucija, na pojavu epidemije korona virusa u Crnoj Gori, kao i da iskažete očekivanje do kada će epidemija korona virusa biti prijetnja za svakodnevno funkcionisanje crnogorskog društva”, kazao je Gvozdenović.
Premijer Duško Marković je istakao da je njegova i ocjena sa inostranih adresa jeste da su državne institucije pokazale visok stepen znanja, odgovornosti i solidarnosti kada je u pitanju borba protiv koronavirusa.
"Gube se ljudski životi, cijeli svijet je na koljenima. Nije se predpostavljalo da će virus na ovakav način prerasti u pandemiju. Jedina smo država u Evropi koja je donijela odluku da započne niz zdravstvenih mjera i prije prvog registrovanog slučaja.Odluke koje smo donosilu danas daju vidljive rezultate, imamo najmanju stopu smrtnosti u regionu, nisku stopu obolijevanja, visoku stopu ozdravljenja, i izuzetno visoku stopu testiranih građana ", istakao je premijer Marković.
On je naveo da "ne smijemo zaboraviti da borba još nije završena, jer je virus i dalje tu među nama".
Govoreći o budućnosti turizma, Marković kaže da turistička privreda nije pogođena odlukama ove Vlade, te da nije bila u grupi zabranjenih djelatnosti.
“Jednostavno, epidemija je zaključala sve u turizmu i u tim uslovima Vlada radi sve da sačuva suštinsku supstancu. “, kazao je Marović.
Preduzeli hitne mjere: „Hitne mjere preduzeli smo u Tuzima, naselju na Vrelima Ribničkim u Podgorici, i u selu Biokovac u Bijelom Polju – uspostavljajući kontrolu nad širenjem virusa. Paralelno – svima njima obezbijedili smo i pomoć i društvenu podršku, da lakše prebrode svojevrsnu žrtvu koju su morali podnijeti. Uspjeli smo da sačuvamo naše stare u staračkim domovima, kao i sve ostale građane u kolektivnom smještaju, uključujući pacijente u bolnicama. Istovremeno, kompletan zdravstveni sistem uspjeli smo da reorganizujemo da odgovori potrebama bez većih poteškoća i zastoja, trudeći se da medicinske usluge dobiju svi kojima su zaista i potrebne. Zbog svega što smo zajedno postigli ovom prilikom, pored zaposlenih u zdravstvu i svim uključenim institucijama i službama, izražavam zahvalnost i svima drugima koji su izvan sistema administracije i državnog aparata. Zahvaljujem i i hiljadama vrijednih zaposlenih koji zbog prirode svoga posla nijesu mogli ostati kod kuće. Zahvaljujem i građanima koji su odgovorno poštovali donijete mjere i preporuke…Sve ovo doprinijelo je da Crna Gora bude primjer zemlje sa najviše prava i sloboda u toku suprotstavljanja ovoj globalnoj pandemiji. Zemlje koja obezbjeđuje slobodu kretanja ljudi u neophodnoj mjeri. Zemlje u kojoj je život ipak tekao ne ugrožavajući mir i građansko dostojanstvo čovjeka i njegove porodice“ – kazao je predsjednik Vlade.
Poslanika Demokratskog fronta Andriju Mandića interesuje zašto premijer nije prihvatio i učinio javnim set urgentnih mjera koje je predložio taj politički savez, a koje uključuju finansijsku pomoć svakom građaninu.
Marković je naveo da je ponosan "što smo sačuvali živote naših građana u najvećoj mogućoj mjeri I zadovoljan što smo danas tu".
"Da li ćemo svi izaći bez posljedica ida li to nudi bilo koji set mjera? Ne, rane će biti duboke, ali će i zarasti sasvim sam siguran. Već pripremamo novi paket, koji će odgovoriti novonastalim potrebama privrede i pojedinaca", objasnio je Marković.
Vraćeno 11.628 crnogorskih državljana:
Kroz formiranje posebnog operativnog staba za povratak crnogorskih državljana, Marković je rekao da je u zemlju je vraćeno 11.628 građana, dok je iz Crne Gore pošlo1.509 stranaca.
- Primjer smo zemlje sa najviše prava i sloboda u doba pandemije - istakao je Marković.
On je podsjetio da je Vlada donijela dva paketa ekonomskih mjera kako bi pomogli građanima i privredi.
- Siguran sam da ćemo dati adekvatna rješenja za sve socio-ekonomske izazove - poručio je Marković.
Podsjetivši na dva Vladina paketa ekonomskih mjera, od kojih je samo prvi vrijedan 1,3 milijarde eura, premijer je rekao da stručnjaci još uvijek nemaju odgovor na pitanje do kada će trajati pandemija, te da Vlada priprema više scenarija koji su fokusirani na zaštitu zdravlja i života građana, kao najviših vrijednosti.
Marković je kazao da je dao nalog da se besplatno podijeli oko 300 hiljada maski.
“Podijelićemo besplatno maske ranjivim kategorijama: 240.000 penzionerima i 44.000 korisnicima tuđe njege i pomoći i lične invalidnine. Podijelili smo 26.000 maski korisnicima staračkih naknada i materijalnog obezbjeđenja”, istakao je premijer.
Preko 95 odsto građana vjeruje mjerama NKT-a: Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević pitao je kako Vlada planira da pomogne najugroženije kategorije stanovništva 36.000 nezaposlenih i skoro 40.000 penzionera sa primanjima ispod 200 eura.
Odgovarajući na pitanje poslanika SDP-a, Marković je rekao da bi trebalo da bude objektivniji i odmjereniji u pristupu.
- Jasno sam saopštio da je u Crnoj Gori prisutna snaga institucija. Da li bi naše zdravstvo odgovorilo, da sve institucije nijesu imale kapacitet i bile na visini zadatka? Zahvalnost ide svima. Zbog toga imamo razloga da budemo zadovoljniji nego što smo bili prije mjesec dana, jer smo mislili, a vrlo često govorili loše o radu institucija. Čak sam i ja često bio nezadovoljan - rekao je Marković.
On je ponovio rezultate posljednjeg istraživanja koji su pokazali da preko 95 odsto građana vjeruje i poštuje mjere i naredbe NKT-a.
"84 odsto vjeruje u zdravstveni sistem, 81 odsto u obrazovni sistem, vojsci vjeruje 71, a Vladi 66 odsto građana da može da se izbori sa nastalim problemom", istakao je Marković.
On je istakao da je Konjević dao realniji predlog mjera pomoći građanima i privredi, te će biti predmet detaljne analize.
- Od izuzetne je važnosti da vodimo računa o održivosti javnih finansija - rekao je Marković.
Konjević: Pokazati zahvalnost i povećati plate i policiji i vojsci:
U prethodne tri godine zapošljeno je 30.000 ljudi. Uslijed više sile sada imamo povećan broj prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje. Banke su zaustavile naplatu od 1,3 milijarde eura potraživanja - rekao je Marković.
On je istakao da širok odziv građana, kada je u moratorijum na kredite, govori o velikom izazovu, ali i postojanju balansa koji se nudi korisnicima kredita.
"Kreditna aktivnost u martu veća za 129 miliona plasiranih sredstava nego u istom periodu prošle godine", podsjetio je premijer.
Konjević je odgovorio da su raspisani oglasi za 200 javnih mjesta u javnoj administraciji u situciji kada se govori o posljedicama krize i mjerama za njego saniranje.
"Teško me možete ubijediti da u sektoru obrazovanja treba 135 novih zaposlenih u vremenu krize.Hajde da pokažemo zahvalnost zdravstvenim radnicima povećanjem plata. Isto tako se zahvalimo i još jednoj strukturi, policiji i vojsci", istakao je Konjević.
Prema njegovim riječima, svaka socijalna pomoć treba da bude socijalno fokusiranja i fiskalno odgovorna, što podrazumijeva da se kaže odakle se sredstva pribavljaju.
On je rekao da se penzionerima može obezbijediti 22,2 miliona jednokratne pomoći, što, kako kaže, predstavlja 0,8 odsto važećeg budžeta.
Realizacija projekata na sjeveru po planu: Ervin Ibrahimović je, u ime Kluba manjinskih stranaka, pitao Markovića da li Vlada planira da nastavi kapitalne projekte na sjeveru Crne Gore.
Marković je rekao da realizacija kapitalnih projekata na sjeveru teče u kontinuitetu.
"Posvećujemo pažnju organizaciji posla na gradilištima kojima je Vlada investitor. Činimo sve da se obezbijedi bezbjedan i kvalitetan rad koji teče bez značajnijih kašnjenja. Paralelno se odvija realizacija planova za gradnju novih vrtića i škola u našoj zemlji. Takođe, svjedoci smo kontinuiranih aktivnosti i na projektima u skijalištima", istakao je Marković.
Nema neregularnosti u radu Komisije za stambena pitanja:
Predstavnik kluba Socijalističke narodne partije i Demosa Neđeljko Rudović pitao je da li je Vlada preduzela mjere za poništenje odluka Komisije za stambena pitanja u slučajevima kada nije poštovana Odluka o kriterijumima i koje sankcije će snositi članovi Komisije za donošenje nezakonitih odluka.
"Koliko je stanova za službene potrebe u državnoj svojini? Koliko je njihova procijenjena vrijednost i kvadratura? Koliko je stanova koji ne potpadaju pod definiciju stana za službene potrebe, koje kvadrature i vrijednosti, zabilježeno u Upravi za imovinu", pita Rudović.
"10 odsto domaćinstava u CG nije u stanju da plati struju za mart, to se desilo odmah na početku. I ako već i vi mislite da se pokuša pronaći politički sporazum u periodu krize, onda je vrijeme da učinite korake koji će nam dati za pravo da možda budemo dio tog sporazuma. Jedan od njih je da se ponište nezakonite odluke o dodjeli stanova", dodao je Rudović.
Zašto je neko morao da bude čašćen sa 100.000 eura, zašto mu je rata 30 eura, pita Rudović.
Marković je ponovio da je još prošle godine naveo da je spreman da pregleda tekst odluke o načinu i kriterijuma za rješavanje stambenih potreba funkcionera i skinem oznaku tajnosti sa imena koji su na ovaj način riješili stambeno pitanje.
Naveo je i da je objavljen spisak funkcionera koji su ostvarili pravo na stambene kredite po povoljnijim uslovima.
"Kazao sam tada da ću uvažiti svaku dobronamjernu sugistiju, ali od vas je nisam dobio. Jedino vi po ovom pitanju nijeste ništa uradili. Izgleda da ste imali preča posla... Ukoliko je postojalo kršenje zakonskih procedura, o tome vode brigu nadležne institucije, tako da pitanje odgovornosti i eventualnih sankcija morate readresirati. Specijalno tužilaštvo je radilo po krivičnoj prijavi protiv ove Komisije i da nije utvrdila neregularnosti i da je krivična prijava odbačna",objasnio je Marković.
O donacijama NKT-u:
Predstavnika Socijaldemokrata Borisa Mugošu interesuje kada će biti definisan paket dugoročnih mjera za podršku privredi i da li je urađena i određena projekcija neophodnih sredstava u ovoj godini za realizaciju svih mjera.
“U pitanju je neizmjerno važan paket mjera, koji treba da bude usmjeren na oporavak crnogorske privrede, njen dugoročno održiv razvoj, sa posebnim fokusom na potrebu jačanja realnog sektora, odnosno znatno intenzivnijeg razvoja domaće proizvodnje”, navodi se u obrazloženju Mugoše.
"Ako mi ne pomognemo privredi, nema ni plata ni penzija ni socijale", kazao je Mugoša.
"Do sada su donijeta dva paketa. U narednoj fazi ključnu ulogu će imati finansijski sektor. Država ne treba da bude sama na zadatku oporavka ekonomije, podrška privrednim subjektima jeste interes komercijalnih banaka. CBCG, Ministarstvo finansija i komercijalne banke za sada su najpotrebniji privredi", kaže premijer.
Ukupne donacije NKT-u su 8 miliona, a stanje na računu milion i 750 hiljada eura za Crveni krst i nabavku hrane, nabavku respiratora i opreme. Donacije pristižu i dalje sa svih meridijana. Probudila se solidarnost brojnih gradjana, kompanija, stranih investitora, dijaspore, naveo je premijer.
"I ovom prilikom svima želim da kažem veliko hvala za svaki euro i robnu donaciju. Sa željom da iz ove krize izadjemo još spremniji Vlada će donijeti odluku da sredstva od donacija budu usmjerena na izgradnju nove infektivne klinike u Podgorici, a potrošeni novac ćemo vratiti iz budžeta da bi se sva sredstva usmjerila na tu namjenu", istakao je Marković.
Govoreći o moratorijumu na kredite Mugoša je rekako da nulte kamate ne postoje nigdje, dodajući da je greška napravljena što nije regulisano da se kamate ne obračunavaju po ugovorenoj stopi i da bi na to trebalo obratiti pažnju kod potencijalnog novog moratorijuma.
Mora da postoji veoma precizno i jasno partnerstvo svih sektora, zaključio je Boris Mugoša uz sugestiju da je potrebno manje imati u vidu partijska pripadnost, već se sve mora bazirati na argumentima.
"Potpuno se slažem sa potrebom restrukturiranja privrede, ali ne na štetu turizma. Novi paket može sadržati pretpostavke za nove proizvodne kapacitete u šumskoj, metalnoj, tekstilnoj industriji. Mislim da je vrijeme da formiramo posebno tijelo ili Agenciju za razvoj koja neće biti samo adminsitrativna podrška, već i institucionalna podrška, rekao je Marković koji je dodao da je siguran da se sa bankarima mogu naći zajednička rješenja.
Prva dionica autoputa do polovine 2021.godine:
Predsjednik Posebnog kluba poslanika Aleksandar Damjanović pitao je premijera koji su razlozi ozbiljnog kašnjenja u realizaciji projekta auto-puta i kada će biti završen, imajući u vidu da je prvobitni rok bio maj 2019. godine.
Marković je odgovorio da radovi odmiču, a autoput poprima jasne obrise i konture.
"Procjenjujemo da će u prvoj polovini 2021. godine biti gotova prva dionica autoputa. To bi trebalo da košta između 270 i 300 miliona eura", objasnio je Marković.
"Od CBCG koja je zakazala u ovom trenutku potrebna je značajnija pomoć. Zanemarite CB i idite direktno na MMF. Treba da pokušamo da budemo brži i efikasniji sa mjerama. Molio sam da se otvara ekonomija. Ja sam vam vjerovao, sada vi vjerujte meni - otvarajte ekonomiju uz neke mjere koje će se poštovati.Turizam je bolna priča kojom ćemo se tek baviti u narednom periodu", istakao je Damjanović.
Premijer Duško Marković je ponovio da će se formirati poseban kolegijum za autoput i da je Vlada spremna za dijalog.
"Mislim da je previše napada na CBCG koji nijesu utemeljeni na realnim činjenicama. Ne bih da CBCG tako negativno fokusirano. Njihove mogućnosti nijesu baš previsoke.Volio bih da se tom segmentu domaćeg ekonomskog sistema pristupa pažljivije", istakao je Marković.
